Većina nas svoje godišnje odmore najviše voli provesti u hladu na plažama, uz okuse osvježavajućeg voća, hladnog pića i u društvu naših najmilijih. Dok se nečija idealna plaža nalazi u većem turističkom gradu, drugi, pak, vole mirnije odmore na otocima. Moram priznati da mene više privlači potonja opcija pa sam se zato ove godine zaputila na maleni otok u okolici Zadra – Iž. Smješten je između Dugog otoka i Ugljana, udaljen od gradske vreve i ima sve potrebno za miran odmor. Ono što me najviše privuklo su mogućnosti za rekreaciju, kao i brojne biciklističke te pješačke staze koje se prostiru duž cijelog otoka. Ovaj je otok, što me dodatno potaknulo da ga posjetim, posebno primamljiv i svim avanturistima i nautičarima jer se u njegovom neposrednom susjedstvu nalazi desetak otočića i hridi.
Unatoč svim prednostima, ljetovanje na Ižu zahtijeva detaljniju pripremu jer donosi nesvakidašnje izazove. Meni je najveći problem predstavljao nedostatak velikog dućana jer imam neizostavnu rutinu koju nikad ne preskačem nakon što se smjestim u apartman, a ta je da obavim veliku nabavku namirnica za sljedećih nekoliko dana. Tako si olakšam ljetovanje jer ne moram svakodnevno razmišljati o kupovini namirnica, a najčešće uzimam hranu za doručak, voće i povrće te sokove i druge napitke.
Nasreću, jedna od navika mi je i da uvijek dobro istražim o lokaciji koju posjećujem. Što se tiče kafića i restorana, njih na Ižu ne manjka, ali zato dućana nema ni na vidiku. Na otoku postoje samo manje trgovine, ali sam strahovala da u njima neću pronaći sve što mi je bilo potrebno pa sam kupnju obavila prije polaska na trajekt, u Zadru. Kupila sam svježe mlijeko, jogurt, dimljena pileća prsa, sirni namaz, pudinge, zamrznuto povrće, svježe voće i grickalice.
Vožnja trajektom trajala je sat i 15 minuta, a kupovinu sam obavila 40 minuta prije polaska i kad sam stigla na otok trebalo mi je 15 minuta pješačenja do smještaja. Dakle, kupljene namirnice bile su minimalno dva sata i deset minuta izvan hladnjaka na vanjskoj temperaturi koja je prelazila 30 Celzijevih stupnjeva.
U silnoj brizi da ne zakasnim na trajekt, nisam stigla razmišljati da neke od namirnica ne bi smjele predugo stajati na vanjskoj temperaturi. No, kad sam u svrhu pisanja članka istraživala o ovoj temi, pronašla sam studiju koja pokazuje da nisam jedina koja ne razmišlja o tome jer veliki broj hrvatskih građana ne vodi brigu o temperaturi transporta namirnica.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu tijekom lipnja i srpnja prošle godine provela je istraživanje na uzorku od 1004 ispitanika iz cijele Hrvatske u svrhu uvida u higijenske navike u domaćinstvu. Njihovi rezultati pokazuju da tek nešto više od polovine stavlja u košaricu namirnice iz hladnjaka tek na kraju kupnje, što bismo zapravo svi trebali raditi. Oko 93 posto ispitanika za hranu iz zamrzivača ne koristi termo vrećice ili prijenosne hladnjake, a četvrtini treba do mjesta stanovanja više od 20 minuta.
Rješenje za prvu ruku
Nasreću, sjetila sam se da na blagajni mogu kupiti termo vrećice pa sam tako i napravila. Mahom sam sve proizvode iz hladnjaka i zamrzivača stavila u nju, a ostalo, poput svježeg voća i grickalica, je završilo u višekratnoj vrećici za trgovinu.
Budući da je vani bilo izrazito vruće i jedan dio od trgovine do trajekta sam boravila na suncu, nisam znala je li hrana bila dovoljno zaštićena u termo vrećici i ako je, koliko dugo je smjela ondje stajati. Kad sam stigla u apartman, mliječni proizvodi su bili gotovo vreli, a dimljena pileća prsa oznojena, puna sićušnih kapljica vode. Zamrznuto povrće se, dakako, potpuno odmrznulo, banane su omekanile, jedino su grickalice ostale u izvornom obliku.
Korisne informacije potražila sam na web stranici kampanje „EU bira sigurnu hranu“, a obratila sam se i stručnjacima iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koji su odgovorili na sve moje nedoumice. Savjeti koje sam dobila pomoći će svima vama ako se nađete u sličnoj situaciji.
Za početak, objasnili su da se termo vrećice mogu koristiti za kraće vrijeme te da je nužno u kratkom roku hranu pohraniti na idealne uvjete, a to je ispod 5 °C u hladnjaku, odnosno ispod -18 °C u zamrzivaču.
- Prijenosni hladnjaci uspješnije čuvaju temperaturu pa je bolje posegnuti za njima ako znate da će hrana izvan hladnjaka provesti duže od dva sata. Međutim, uspješnost održavanja temperature u prijenosnom hladnjaku ovisi i o temperaturi okoliša te izloženosti suncu. Prilikom spremanja hrane u prijenosne hladnjake u njih stavite i zamrznuta ledila za prijenosni hladnjak ili zamrznute boce vode. Tako će se temperatura duže održati adekvatnom – objašnjavaju.
Namirnice ćemo, nastavljaju iz Agencije, neovisno o godišnjem dobu, očuvati sigurnim ako ih skladištimo prema uputama koje je proizvođač naveo na pakiranju. Tijekom ljeta posebno treba pripaziti na to koliko se dugo hrana, koja se inače treba čuvati u hladnjaku, nalazi izvan njega jer, tvrde, postoji šansa za razvoj mikroorganizama.
- Čuvanje hrane na niskim temperaturama važno je kako bi se spriječilo potencijalno trovanje kao i njezino kvarenje. Čuvanjem hrane na temperaturi nižoj od 5 °C usporava se ili zaustavlja rast mikroorganizama. Na višim temperaturama bakterije imaju bolje uvjete za razmnožavanje, što uzrokuje brže propadanje i kvarenje – ističu iz Agencije.
Podgrijavanje hrane
Na ljetovanju sam se htjela odmoriti u punom smislu riječi pa nisam svaki dan stajala za štednjakom. U dane kad sam kuhala, napravila bih porcije za više obroka i ohlađeni lonac stavila u frižider na najgornju policu kako toplina ne bi previše utjecala na ostale namirnice. Naime, prema rezultatima već spomenutog istraživanja samo 21 posto ispitanika u hladnjaku čuva kuhanu hranu iznad sirove dok preostalih skoro 80 posto ispitanika ili rade obrnuto, ili ne obraćaju na to pozornost.
- Hrana bi se prije stavljanja u hladnjak trebala što više ohladiti kako se temperatura hladnjaka ne bi podigla i tako ugrozila sigurnost ostale hrane u njemu. Međutim, kuhanu ili pečenu hranu ne biste smjeli ostavljati dulje od dva sata na sobnoj temperaturi, a ljeti biste je u hladnjak trebali pohraniti i u kraćem roku kako biste izbjegli kvarenje i razvoj štetnih bakterija. To ponekad nije dovoljno vremena da se jelo i ohladi. Ovaj problem možete riješiti ako lonac s hranom stavite u posudu s hladnom vodom ili prebacite u više manjih posuda u kojima će se brže ohladiti – savjetuju stručnjaci.
Kuhane obroke konzumirala sam isti dan, a nekad i drugi. Prije podgrijavanja bih odvojila porciju za taj obrok, a ostatak jela vratila u hladnjak.
Temperatura za razvoj mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolesti je između 5 i 60 °C tako da se ponovnim izlaganjem hrane ovom intervalu višestrukim podgrijavanjem i ponovnim hlađenjem povećava rizik od razvoja mikroorganizama i trovanja hranom. Ako želite konzumirati ostatke ručka, ali ne možete sve pojesti, bolje je da iz hladnjaka izvadite i podgrijete samo manji dio koji planirate pojesti – savjetuju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Ako ostatke hrane pravovremeno i adekvatno skladištimo, ističu, u hladnjaku mogu stajati tri do četiri dana, ovisno o vrsti hrane.
- Ukoliko primijetite da je hrana promijenila izgled, boju, konzistenciju, miris i okus u kraćem vremenu nemojte je konzumirati. Ako znate da u tom roku hranu nećete pojesti, ostatke odmah nakon pripreme i hlađenja zamrznite. Odmrznute ostatke treba pojesti unutar 24 sata. Ovo pravilo vrijedi za sve obroke pripremate od ostataka hrane – tvrde iz Agencije.
Užine na plaži
Svaki dan sam si na plažu nosila sendviče od šunke i sira. Prvo bih obavila jutarnje kupanje, a onda ih s guštom pojela.
Ovakvu praksu imaju i mnogi domaći, ali i strani turisti koji posjećuju našu obalu, pa je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu zbog toga navela i nekoliko izazova vezanih uz sigurnost hrane na plaži. Osim što namirnice treba čuvati na prikladnim temperaturama, korištenjem prijenosnih hladnjaka, bilo bi dobro, uzvraćaju, da sa sobom uvijek imamo vlažne maramice kako bi se površine i ruke mogle lako dezinficirati.
- Hranu također treba čuvati zatvorenu i izvan dosega životinja i insekata. Bolji izbor hrane za plažu su peciva bez punjenja, suhe grickalice, suho ili svježe voće i obavezno dovoljne količine tekućine za piće. Posebno trebamo paziti na trudnice, djecu, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima koji su podložniji zdravstvenim komplikacijama – zaključuju.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Europske agencije za sigurnost hrane.