Kiša je posljednjih nekoliko dana zarobila ljude kontinentalne Hrvatske u njihovim domovima. Neumorne kapljice su se svako malo spuštale s neba i natopile žednu zemlju koja se nije ni stigla naviknuti na ugodne zrake sunca koje su prije toga nakratko zavladale ovim krajem. Mnogi građani, pogotovo oni s avanturističkom crtom u sebi, bili su itekako razočarani što su dane morali provoditi u zatvorenom umjesto da istražuju brojne ljepote ove zemlje. No, nisu ni svjesni da su ove obilne kiše zapravo otvorile fantastičnu priliku za sve ljubitelje prirode jer je u Parku prirode Lonjsko polje sada sezona poplava. Iako ta riječ u metropolama izaziva izuzetno negativnu konotaciju, u prirodi ovaj fenomen otvara vrata jednom potpuno novom doživljaju krajolika u Sisačko-moslavačkoj županiji, pogotovo kada se dogodi u jednom od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi.
Naime, rijeka Sava je apsolutna vladarica ovoga kraja i biljke, životinje, pa i ljudi, prilagodili su se njenim promjenama raspoloženja. U prijašnjim vremenima je tako u Posavini bilo potpuno normalno da stanovnici sela rastave svoje kuće i uslijed poplava ih presele na više dijelove. To je bilo lako za izvesti jer su posavske kuće građene od drveta hrasta lužnjaka i napravljene su po principu lego kockica. Tko god bolje pogleda, vidjet će da su daske, odnosno planjke, označene brojevima kako bi se kasnije mogle lakše sastaviti. Istinitost te prakse može se vidjeti u Krapju, jedinom selu u Hrvatskoj koje ima status sela graditeljske baštine, gdje pojedine kuće imaju dvije adrese. To je zato što se neke kuće nakon poplave ne bi vratila na točno isto mjesto, pa bi samim time dobile i novi kućni broj.
Poplavne nizinske šume
Danas, dakako, nema više takvih selidbi. Za to se ponajviše pobrinula ustava Trebež koja kontrolira vodostaj Save i ispušta vodu u polje, čime dotad zeleni krajolik pretvara u jedan potpuno novi plavi svijet. U šumama i livadama nastaju velika jezera, odnosno polja među kojima su najveća Lonjsko, Poganovo i Mokro polje. U to doba čamac postaje obavezno prijevozno sredstvo, iako su pojedini dijelovi dovoljno plitki da se mogu prehodati u visokim čizmama.
Specifična vrsta ljepote pojavljuje se tada i u posavskim šumama koje pod naletom vode poprimaju obrise amazonskih tropskih šuma jer se u PP Lonjsko polje nalaze najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma Europe. Štoviše, 70 posto Parka prirode pokrivaju poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena, a njihovu ljepotu je opjevao i hrvatski pisac Josip Kozarac koji je napisao: „Tko je jedamput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti.“.
Tradicionalno pašarenje
Sljedeći prirodni fenomen u magičnom portfoliju Lonjskoga polja su poplavni travnjaci. Oni pokrivaju gotovo 20 posto površine Parka te imaju ključnu ulogu u očuvanju tradicionalnog sustava pašarenja stoke i očuvanju izvornih hrvatskih pasmina i biljnih vrsta. Biljna vrsta koja je u Europi gotovo izumrla zbog nestanka močvarnih i vlažnih staništa, a u Hrvatskoj je rasprostranjena na poplavnim pašnjacima savskog nizinskog poplavnog područja, jest četverolisna raznorotka. Očuvanje ove vrste vezano je posebno za tradicionalno pašarenje – obliku obrade zemlje gdje stoka dobar dio godine obitava na otvorenim zajedničkim pašnjacima i hrani se tom biljkom.
U rano proljeće, kada se povuče poplava, svinje prve izlaze na pašnjake te rovanjem i kaljužanjem pogoduju širenju rizoma raznorotke i stvaranja povoljnih ekoloških uvjeta za rast i razvoj ove biljke. Tako je za vrijeme obilnih kiša normalno vidjeti konje, krave pa i turopoljske svinje kako se kupaju u poljima vode. Lokalci se znaju i našaliti te reći kako su njihove svinje odlični ronioci te da su im najdraža hrana riječne školjke koje izrone prilikom svojih vodenih vratolomija.
Europsko selo roda
Domaće životinje nisu, dakako, jedini stanovnici ovoga Parka prirode. U njemu živi 58 vrsta sisavaca, 16 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, 43 vrste vretenaca, 33 vrsta riba te čak 250 vrsta ptica od kojih se 138 tamo i gnijezdi. Posebno važno mjesto u tom ekosistemu imaju bijele rode koje su čak dobile i svoje vlastito selo. Naime, zbog velikog broja gnijezda na krovovima drvenih posavskih kuća, selo Čigoč je 1994. godine proglašeno Prvim europskim selom roda, a njihova gnijezda koja teže i po više stotina kilograma možete i danas vidjeti na krovovima tih malenih nastambi.
Prema tome, ovo je idealno vrijeme za posjetiti PP Lonjsko polje. Ulaznica za vikend program stoji 50 kuna po osobi, za djecu od 3 do 6 godina ulaznica iznosi 5 kuna, a za djecu od 7 do 10 iznosi 15 kuna, a u cijenu su uključeni brojni sadržaji kao što su vožnja čamcem na solarni pogon i u turističkom vlakiću, šetnja pješačkim stazama Repušničkog polja i razgledavanje sela Čigoč. Stoga, iskoristite ovo kišno razdoblje i upoznajte jednu novu stranu Lonjskoga polja koju zasigurno nećete zaboraviti.
