Inspirativna priča

Odrastao je u Njemačkoj, u srednjoj je otvorio kafić i imao bend, a sada je najpopularniji hrvatski doktor na webu

Radiolog Dr. Natko Beck, nedavno proglašen komunikatorom godine, o odrastanju, karijeri i postulatima Andrije Štampara
Nesebično dijeli znanje i promiče zdravlje
 Vjekoslav Skledar

Nalazimo se u izazovnim vremenima koja su mnoge od nas obeshrabrila. Kako bismo vas inspirirali i vratili vjeru u bolju budućnost, donosimo vam priče ljudi koji su našli načina da nadiđu prepreke. Nisu se predali ni kad je bilo najteže. Svojom upornošću pokazali su da svijet boljih mogućnosti postoji.


Prvi zdravstveni post na Instagramu objavio je 5. siječnja 2018. i do sada broji više od 940 objava, samo na toj društvenoj mreži. No, specijalistu radiologije dr. Natku Becku nisu strani ni Facebook ni TikTok. Ideja je, kaže, bila napraviti nešto što je osobno, a javnozdravstveno korisno. Dvije godine kasnije dobio je priznanje, Hrvatska udruga za odnose s javnošću proglasila ga je najboljim komunikatorom u pandemijskoj 2020. O odrastanju, životnim uzorima, epidemiji, radu s djecom, osobnom aktivizmu i nagradi razgovarali smo na njegovom radnom mjestu u Dječjoj bolnici Srebrnjak.

Odmah smo se dotaknuli nagrade koja je svojevrsna kruna njegovom aktivizmu na društvenim mrežama. “Nisam uopće znao da imamo jednu takvu nagradu struke. Nisam ni znao da sam nominiran, javili su mi da sam izabran u finale i bio sam stvarno počašćen. To je fantastična nagrada, puno mi znači. Govori o tom štamparovskom postulatu o javnom progovaranju i zato mi je posebna”, kaže u dahu.

Na spomen dr. Andrije Štampara nakratko smo vratili vrijeme unazad, u djetinjstvo, i razgovarali o odrastanju, ali i o životnim uzorima, svim onim ljudima koji nas kroz život oblikuju, htjeli mi to ili ne. Do petog razreda osnovne škole Natko je s obitelji živio u rodnom Zagrebu no onda su odselili u Düsseldorf gdje je živio sve do kraja srednje škole. To je vrijeme na njega ostavilo jak utjecaj, život u najbogatijem njemačkom gradu otvorio mu je mnoge vidike, susreo se tamo s mješavinom raznih kultura, subklutura, vjera i nacionalnosti.

Imao je bend i otvorio je birtiju u školi

Tražio se, kao i svaki tinejdžer. Bio je punker, reper, grunger, sve. “Imao sam i bend. Frend i ja svirali smo hardcore. Čak smo imali dvije male gaže u školi. Otvorio sam i birtiju u školi. Znate, u Njemačkoj đake koji dolaze s idejama profesori slušaju i žele surađivati s njima. Tako sam došao na ideju da bih otvorio birtiju u školi i oni su mi to dozvolili. Bila je to doslovno birtija, nikakve razlike između tog šanka i šanka u Jabuci nije bilo, samo što je na meniju bila drugačija ponuda”, govori.

U to su ga vrijeme morile globalne nepravde, a u šali kaže da i dandanas pati od weltschmerza (njem. svjetska bol). No, čini se kako se svakodnevnim djelovanjem ne prepušta tom uvjerenju da zlo i patnja prevladavaju u svijetu i da se taj zao i nepravedan svijet ne može popraviti. Dapače, svim snagama otvara vrata u neki bolji svijet, za sve ljude.

I tu nije samo riječ o aktivizmu na društvenim mrežama koji mu je u javnosti donio titulu doktora influencera i prestižnu nagradu struke za komunikatora godine. Dr. Beck rado se odaziva na mnoge volonterske akcije, a ne miruje ni kada službeno na papiru odmara. Dok se pakira za godišnji u kofer obavezno spakira i svoj mobilni ultrazvuk pa ga nosi na more. Već godinama ljetuje u Bolu na Braču gdje organizira preglede za domaće ljude.

image
Danas je liječnik zbog djeda
Privatni Album

Svoj ultrazvuk nosi i na godišnji

“Imam svoj mobilni ultrazvuk i nosim ga sa sobom, i kad dođem dole pogledam ljude. Iz zafrkancije sam prošle godine napravio taj zdravstveni performans na plaži, iza paravana gdje se inače ljudi na plaži masiraju, ja sam radio ultrazvuk. Domaći ljudi inače moraju potegnuti do Splita da bi pregledali štitnjaču, a ovako su imali priliku da ih pogleda taj luđak koji je došao iz Zagreba, tu na njihovoj plaži”, priča dodajući da mu je jedini motiv da pomogne ljudima, da izađe u susret, da dobiju osjećaj te topline medicine, a ne hladnoće medicine.

I sam Andrija Štampar, njegov svetac kako ga naziva, govorio je da liječnik treba tražiti bolesnika, a ne bolesnik liječnika, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu. I upravo mu je slavni Štampar uzor, dr. Beck živi njegove postulate. “Uvijek, tko se ne poziva na Andriju Štampara nije moj”, odlučno konstatira.

Već s četiri godine mjerio tlak

Medicinu je odabrao kao svoj put i kaže da su to oni neki životni odabiri kod kojih čovjek misli nešto, a radi nešto sasvim drugo. “Bio sam strašno vezan za svoja oba djeda. Deda Branko, koji se zapravo zvao Zlatko Blažina, mi je životni uzor. Od komunikacije, odnosa, razmišljanja, ma svega, njega se trudim kopirati u svemu. On je bio filozof i mislioc, praktičar, a zapravo je bio inženjer elektrotehnike”, priča nam i nastavlja:

“Drugi deda, Herbert Lukić, bio je doktor. U Njemačkoj je imao najveću ordinaciju i bio je liječnička zvijer. Cijelo vrijeme sam bio s njim u ordinaciji i s četiri godine sam već mjerio tlak. Ono što uopće nisam doživljavao je da je moj djed obiteljski liječnik i radiolog. I onda kasnije ja postanem radiolog i pitam se kako se to dogodilo. Zapravo cijelo vrijeme imaš nekakve inpute koji te podsvjesno oblikuju da nemaš ni pojma da se to događa. Tako da vjerujem da sam postao radiolog i zbog njega, ali ne samo zbog njega.”

image
U pauzama piše postove
Vjekoslav Skledar

Odabrao pomagati, a ne samo istraživati

Sanjao je da će proučavati genetiku, to mu je, kaže, bila furka. “No, kad sam upisao medicinu zapravo sam shvatio da se želim baviti humanističkim dijelom i pomagati ljudima”, govori. Radiologiju je specijalizirao u bolnici Sv. Duh još 2012. Zanimalo nas je koliko je u radu s djecom, osobito s obzirom na to da je i sam otac, teško ostaviti emocije po strani, biti hladan i profesionalan.

“U nekim trenucima stvarno nije lako, pogotovo kad mali pacijent nije dobro, kad se jako uplaši zbog svega što se događa oko njega. Moraš se naučiti raditi s tim i ako to ne naučiš onda te to poždere. Prihvatiti da drugi ljudi pate, da djeca pate, to mogu, mogu se s tim nekako profesionalizirati. Puno mi je teže gledati odnose roditelja prema djetetu, kad vidim da je roditelj tvrd i grub. Kad vidim narušene odnose, onda mi je muka, kad vidim da bolesno dijete ide doma tom grubom ocu, onda mi dođe tužno”, otvoreno kaže, kao da se ta svjetska bol opet zavukla pod kožu.

No, ubrzo, na spomen vijesti da se na Srebrnjaku, nakon desetljeća inicijativa, napokon aktualizirala izgradnja Centra za translacijsku medicinu, ordinacijom dr. Becka opet je zavladao optimizam. “To je sjajna stvar. I moja će radiologija narasti na jedan viši nivo. U planu je širenje i svakako će biti potrebno još radiologa i inženjera koji će ovdje raditi. Dolazi najmodernija radiologija koju su Hrvati ikad vidjeli, baš je upravo u tijeku nabava opreme, krenuli su sitni radovi. Ma, sjajna stvar”, zadovoljno kaže.

Osim što radi kao specijalist radiolog u Dječjoj bolnici na Srebrnjaku, nakon posla radi privatno i u jednoj zagrebačkoj poliklinici. A sve što snimi ultrazvukom, koji je njegova prva ljubav, često objavljuje na društvenim mrežama kako bi dijelio znanje s kolegama i followerima (engl. pratiteljima). I snimio je svašta, no jedna mu se snimka posebno urezala u pamćenje.

Najluđa snimka koju je vidio

“Nikada neću zaboraviti jednog dedu koji mi je došao na ultrazvuk. Bio je vegetarijanac, cijeli život, jer je mislio da je alergičan na meso. Došao mi je u 90-oj godini života i imao je maltene beskonačno debelo crijevo, postao je preživač. Svojim prehrambenim navikama promijenio je ljudsku anatomiju u preživačku. To mi je sigurno najinteresantniji slučaj, potpuno me šokiralo kad sam to vidio”, kaže.

Uz sve, dr. Beck neumorno volontira. Baš je nedavno u Istri i proveo radni, društveno korisni vikend u društvu dragih prijatelja. ‘Di ćeš bolje, kaže. “Moja me ekipa pitala hoću li im se priključiti u volonterskoj akciji. Uvijek kažem da. Tako smo u Višnjanu pregledavali ljude od alterosklerotskih bolesti. Ja sam pregledavao karotide, Škec je gledao funduse da nemaju slučajno povišen očni tlak, Milan je gledao imaju li osteoporozu, kolega kirurg je pak utvrđivao ima li itko naznaka osteoporoze”, priča doktor influencer, dodajući da je akcija bila namijenjena starijim ljudima iz Višnjana i da su to akcije kakve voli.

image
Radiologija je njegova prva ljubav
Vjekoslav Skledar

Nazvao, najavio se i otišao u kaznionicu

Dr. Beck je influencer u pravom smislu te riječi. Uz sav aktivizam na društvenim mrežama gdje nesebično dijeli znanje i promiče zdravlje, najveću vrijednost imaju njegove volonterske akcije. Jedna se, uz volontiranje na godišnjem odmoru, posebno ističe – ona u kojoj je iz čistog altruizma posjetio kaznionicu u Požegi.

“Razmišljao sam koje su skupine najugroženije i imaju najmanje šanse da ih netko pogleda i shvatio da su to ljudi u zatvorima. Napisao sam pismo tadašnjoj ministrici, spojio se s ljudima i otišao tamo. Išli smo inženjer Šantek i ja, moj najbolji prijatelj. Obojici su nam auti bili u kvaru, od frenda smo uzeli auto bez klime, a taj dan je bilo 40 stupnjeva. Nikad neću zaboraviti put do tamo”, prisjeća se i nastavlja:

“Bili smo tamo dva dana. Radili smo po nekoliko sati i u ta dva dana pregledali 77 žena. Svima je bilo iznimno drago, jer te su žene doslovno zaboravljene. Interesantne stvari su se izrodile, utvrdili smo da nijedna žena tamo nema zdravu štitnjaču što je pravi pokazatelj da su poremećaji štitnjače u korelaciji s psihičkim reperkusijama. Kada sam razgovarao sa ženama tamo ispostavilo se da su sve te žene bile ozljeđivane u životu i da su i same bile žrtve nasilja. Kad sve to uzmemo u obzir pitam se bi li one uopće tamo završile da se netko o njima brinuo kako se spada”, odlučan je dr. Beck.

Liječnik treba biti narodni učitelj

I doista se čini da je Andrija Štampar na njega ostavio snažan dojam. Često objavljuje postove u kojem slavi njegove postulate, a posebno se ističe onaj koji kaže “Važnije je obavještavanje naroda od zakona”. Dr. Beck to primjenjuje, svojom aktivnošću na društvenim mrežama. Zanimalo nas je kako se ta priča uopće zakotrljala.

“Planirao sam napraviti nešto što je osobno, a javnozdravstveno, da se ne vežem za institucije, a opet da ja, pod navodnicima, kao institucija govorim nešto što je javnozdravstveno korisno, barem u mojim očima. Da nisam imao cilj da će to biti nešto više od dva glupa posta ne bih se time uopće bavio. U svemu mi je veliku podršku dala supruga koja je stručnjak za marketing. Ona me hrabrila. Također, kroz posao, kroz razgovore s roditeljima sam shvatio da im uvijek ponavljam iste stvari i da te stvari mogu ponavljati negdje gdje će ih čuti jako puno ljudi”, govori.

Nije dr. Beck klasični influencer, ne zamara se analitikama i brojem followera. “Nemam followere koji me prate samo da bi me pratili, imam ljude koji su u interakciji samnom, non-stop mi postavljaju pitanja. Na mojim postovima nema puno komentara, ono što se ne vidi je ta interakcija koja se odvija u pozadini. To je jedna sasvim druga priča gdje mi ljudi kroz direct messages (engl. izravne poruke) šalju upite. To su sjajne stvari”, priča priznajući da često važe što će reći i kako će pomoći te što nikako ne smije dotaknuti i reći.

image
Andrija Štampar mu je uzor
Vjekoslav Skledar

S pandemijom je sve eksplodiralo

Ono što ga vodi na tom putu je pomaganje, često je kroz poruke pomogao da se pronađe rješenje za neki zdravstveni problem. I to je neprocjenjivo, kaže. U dvije godine koliko je aktivan na društvenim mrežama, okupio je oko 19 tisuća pratitelja, a s početkom epidemije je, kaže, sve eksplodiralo.

“Do pandemije sam imao nekoliko tisuća pratitelja, a od pandemije je taj broj počeo rasti. Covid je hot topic (engl. vruća tema)”, dodaje govoreći kako nije imao neugodnih iskustava, ima tek dvoje, troje ljudi koji ga trollaju, no tome ne pridaje nikakvu važnost te da na takve ljude ne želi trošiti energiju.

Kaže da se njegova publika na Instagramu i Facebooku jako puno razlikuje. “Svakodnevno mi se ljudi javljaju i većinu komentara doista ne stignem pročitati. Puno je više komentara na Facebooku nego na Instagramu. I na Facebooku je puno više hrabrih. Na Instagramu ljudi većinom pišu ako imaju nešto za reći ili pitati, a ne da bi samo kucali po tastaturi. Velika je razlika između te dvije mreže u tome tko što piše”, priča i dodaje da ne reagira na antivaksere i sljedbenike teorija zavjera. Takav marginalni sklop ga uopće ne interesira, odrješit je.

O javnozdravstvenim kampanjama i cjepivu

Energiju radije ulaže u promoviranje pravih stvari. Tako je prije nekoliko dana na svom Instagramu podržao kampanju Hrvatske udruge oboljelih od cistične fibroze, ali i onu o destigmatizaciji HPV-a. Budući da je cjepivo najsigurnija prevencija ove spolno prenosive bolesti, dotaknuli smo se i goruće teme – cjepiva. Ljudi obično vole pitati liječnike bi li oni cijepili svoju djecu pa smo iskoristili priliku i upitali isto – bi li dr. Beck cijepio svoju kći cjepivom protiv HPV-a.

“Bilo koje cjepivo koje smo dobili do dana današnjega najveći je civilizacijski doseg koji smo mogli napraviti znanstveno. To što naša djeca nemaju polio, to je zbog cjepiva, to što danas možemo skinuti krpelja i biti mirni da dva tjedna nakon toga nećemo ostati debilni, to je zato što imamo cjepivo protiv virusa meningoenecefalitisa. To su sve cjepiva pod navodnicima kriva”, i isto je s cjepivom protiv Covida-19, kaže.

“Kada gledamo pandemiju onda treba znati da to nije bolest individualca nego čitavog kolektiva, u ovom slučaju planete. Jedini lijek koji postoji za pandemiju je ili a – da se pandemija ispuše ili b – da nađeš cjepivo. Jedina moguća stvar da spriječiš zarazu da se dalje razvija i učiniš da bolest u potpunosti nestane je – cjepivo”, govori te nastavlja:

“I mi smo na svu sreću našli cjepivo u rekordnom roku. Tu se sad vidi to što antivakseri izokreću ne bi li našli argument protiv, ali zapravo je to pokazatelj što se sve može napraviti kada staviš resurse u pogon s jednim ciljem. Bilo koji problem je dakle stvar, kao što je to sad slučaj s Covidom, manjka para a ne manjka inicijative. Najtužnije je što para ima ali se ne usmjeravaju tamo gdje treba.”

image
Dr. Natko Beck
Vjekoslav Skledar

I tuberkuloza je još tu

Važnost cjepiva je beskonačna. Tomu u prilog ide i jedan nešto svježiji post dr. Becka. Onaj o prisutnosti tuberkuloze u kojem se ufotkao u bolnici na Srebrnjaku u zaštitnom odijelu. “U tom postu govorim kako svi sada misle da znaju što su karantena, izolacija i zarazna bolest, no da se mi po bolnicama s tim zapravo cijelo vrijeme susrećemo, a ostatak svijeta baš i ne. Nama nije novo obući se u zaštitno odijelo i otići u neku sobu u kojoj je neka opaka zarazna bolest”, kaže.

“Ono što smo napravili je to da smo jednu bolest prebrisali na papiru ali ona nije zapravo prebrisana, a to je tuberkuloza. Ona je i dalje prisutna. Cijeli se istočni blok pravi da tuberkuloze nema, a ona je zapravo tu. I ne samo da je tu nego nam ozbiljno prijeti. Umjesto da imamo globalnu inicijativu za suzbijanje tuberkuloze, većina se zemalja pravi da je nema. Kod nas su recimo zatvorili odjel za tuberkulozu prije iks godina, ali ona ipak još postoji”, ističe.

Moćan spoj tehnologije i medicine

Svaki napredak, kako u medicini tako i u tehnologiji smatra sjajnim, pa tako i uvođenje 5G mreže. Jedno je vrijeme radio na odjelu za radiologiju u opatijskoj Thalassotherapiji i još je tamo koristio blagodati telemedicine. Očitavao je nalaze na daljinu te kaže da su nebrojene mogućnosti koje će 5G tehnologija donijeti običnom čovjeku, ali i medicini.

“Ako donese medicini, donijet će i običnom čovjeku. A medicini je 5G već donio, a donosit će još više. Ono što 5G znači medicini to je da je moguć IoT (Internet of things) što znači da možemo sve žive stvari spajati jedne na druge, da možemo nositi senzore, možemo istraživati stvarne ljudske fiziološke funkcije, a ne dobivene iz eksperimenata koji su rađeni na psima. Dobit ćemo čitavu novu znanost iz 5G mreže koje nismo ni bili svjesni, a koja je real time (engl. u pravom vremenu) znanost”, govori te nastavlja:

“To nismo do sada uopće mogli bilježiti. Mi smo fiziologiju bubrega učili od pasa tako da smo pse secirali, radili im stresove da bismo onda vidjeli kakvi su im bubrezi bili prije i kakvi su im sad. Taj mukotrpan proces na životinjskim modelima je ekstrapoliran na čovjeka i sad s 5G mrežom imamo šansu noseći vanjske senzore biti u poziciji da nam oni govore hrpu stvari o nama. Moći ćemo pratiti moždane funkcije nekome dok hoda po cesti i dok je u interakciji i onda pratiti podatke i znati u kakvoj je interakciji bio i kakvu je reakciju imao, iz čega ćemo znati nešto o sebi što uopće ne znamo”, priča s entuzijazmom.

Poruka za kraj

Budući da se ne nazire kraj pandemiji o kojoj je napisao postova i postova, kako bismo ipak ponudili koju riječ ohrabrenja, pitali smo ga što bi poručio ljudima, osobito onima koji još uvijek na cijelu situaciju gledaju s nepovjerenjem.

“Imaš pandemiju, ako to do sada nisi shvatio – ništa. Nemam tu ništa za dodati. Ljudima bih savjetovao da rade na sebi inače samo oglupljuju. Osobni razvoj je ono što donosi dobro i tebi i tvojoj obitelji i društvu. Najviše si vrijedan svima ako radiš na tome da postaneš dobar čovjek”, zaključio je popularni radiolog.


Donosimo priče pojedinaca koji inspiriraju, a njihove priče neiscrpna su motivacija i vraćaju vjeru u bolji život. Oni čine dobro i žele da njihovi životi, ali i životi cijele zajednice budu bolji, lakši i kvalitetniji. Njihovi glavni saveznici su vrijednosti koje nose u sebi, upornost i nepristajanje na status quo. Njihovi suputnici su prilike koje pruža današnjica kroz najnovije tehnologije i brzi Internet dostupan gdje god se nalazili. Upravo radi njih i radi svih ostalih kojima su oni inspiracija, najbolja mreža i brzi Internet moraju biti dostupni svima i svugdje. Zato nastavljamo razvijati najbolju mrežu i donosimo internet u svaki kutak Hrvatske kako bismo gledali još više lica koji zajedno stvaraju svijet boljih mogućnosti.

Više inspirativnih priča pročitajte ovdje.


Sponzorirani sadržaj omogućuje Hrvatski Telekom, vodeća mreža u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:49