Biti mali trgovac u Hrvatskoj nije lako, pokazuju brojke. Iako je danas, u odnosu na kolovoz 2022. godine, zabilježen rast broja obrta od 8,5 posto, u posljednjih nekoliko godina Hrvatska obrtnička komora bilježi smanjenje obrta koji se bave trgovinom. Unazad godinu dana radi se o 121 obrtu manje, odnosno smanjenju od 1,4 posto, a unazad pet godina ta brojka iznosi 785, odnosno 8,2 posto manje obrtnika koji se bave trgovinom.
U Hrvatskoj trenutno posluje gotovo 110 tisuća obrta u kojima je zaposleno gotovo 229 tisuća osoba. Od toga je onih koji se bave trgovinom na veliko i malo te popravkom motornih vozila i motocikala oko devet tisuća, a broj zaposlenih u tome sektoru prije godinu dana je bio 13.834. Danas je on manji za 160 zaposlenih, odnosno za 1,2 posto. Samo u srpnju i kolovozu broj radnika pao je za 0,1, odnosno 0,2 posto.
Iz Hrvatske obrtničke komore kažu da je još uvijek prerano zaključivati da je to povezano s novim Zakonom o trgovini, koji je ograničio rad nedjeljom na svega 16 radnih nedjelja u godini, no kažu da je to definitivno novi udarac na obrtnike u sektoru trgovine. I da bi moglo doći do daljnjeg pada broja trgovačkih obrta, posebice onih kojima su nedjelje i praznici ključni dani u kojima ostvaruju većinu prometa.
Prvi obrtnički fokus
Zbog toga će upravo (ne)rad nedjeljom, koji je dominantan problem aktualnog Zakona o trgovini, biti jedna od glavnih tema na prvom Obrtničkom fokusu, koji se održava 11. listopada u 10.30 sati u HOK-ovoj dvorani. Razgovarat će se još i o spomenutim Vladnim ograničenjima cijena, valu snižavanja cijena velikih trgovačkih lanaca kao i objavi njihovih trgovačkih marži, izazovima oko zapošljavanja i plaćanja zaposlenika te generalnim trendovima i problemima s kojima se mali trgovci svakodnevno susreću.
- Ograničenje rada nedjeljom najviše pogađa one obrtnike kojima su nedjelje i blagdani ključan dan kad ostvaruju većinu prometa: cvjećarnice općenito, cvjećarnice uz groblja, trgovine koje nisu u sklopu kolodvora i trajektnih luka, pekarnice te drugi na koje se izuzetak od primjene pravila „16 nedjelja godišnje“ ne odnosi. Zabrana rada na blagdane jako pogađa određene djelatnosti gdje je trgovina samo komplementarna djelatnost onoj osnovnoj – prije svega tu mislim na cvjećare. Primjerice, ako se ne prihvati prijedlog HOK-a za relaksacijom ove odredbe od strane zakonodavca, suprotno dugogodišnjoj tradiciji – cvjećari neće moći prodavati svoj osnovni proizvod na najvažnijem danu u godini za tu djelatnost – blagdanu Svih svetih – upozorava Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Nema kompenzacije gubitka
Kaže da je uvođenje samo 16 radnih nedjelja u trgovačkoj djelatnosti suprotno od nastojanja da se turistička sezona produži, što je jedan od ciljeva kojima teže sve grane gospodarstva.
- U ovom trenutku je još nemoguće kvantitativno izraziti efekte Zakona, s obzirom na to da većina obrtnika do sada bira raditi nedjeljom s obzirom na godišnju kvotu. Svakako su obrtnici koji su vlasnici jedne trgovine u nepovoljnom položaju u odnosu na veće lance trgovina, budući da najčešće imaju samo jedno prodajno mjesto te ne mogu preraspodijeliti svoje kapacitete na druga prodajna mjesta i kompenzirati dio gubitaka. Hrvatska obrtnička komora je od početka stava da svaki obrtnik treba imati pravo sam odlučiti kada će i koliko raditi, a osobito ako u obrtu radi sam vlasnik ili njegova obitelj, što je u obrtništvu čest slučaj – kaže predsjednik HOK-a, dodajući da oduzimanje mogućnosti rada čak i na dane kad većina (trgovina) ne radi obiteljskim obrtima zapravo dovodi u pitanje i sam smisao postojanja te kategorije.
HOK je uputio zahtjeve za uvažavanjem nekoliko ključnih iznimki ključnih za obrtništvo nadležnom Ministarstvu i smatraju da unapređenje Zakona na taj način može značajno promijeniti situaciju za male trgovce.
Nemogućnost prijave na EU projekte
Kratohvil naglašava kako mali trgovci nisu ugroženi samo radi novog Zakona, već i zbog cijelog niza drugih faktora.
- Mijenjaju se navike potrošača, kojima trgovački centri postaju mjesto za provođenje slobodnog vremena, u kojem se obavi i trgovina. Višestruke krize proteklih godina, posljednje ograničenje cijena za veći broj proizvoda ne pogoduje sektoru male trgovine, dapače odnose prevagu na drugu stranu u borbi za konkurentnost. I po pitanju posljednjeg uputili smo prijedlog Ministarstvu, da se ograniči marža, ne i sama cijena. Inflacija je teška i obaveza svih nas je pomoći sugrađanima da lakše i bolje žive, ali svi bi trebali podnijeti jednaki teret, na ovaj način profitiraju veliki koji imaju daleko povoljnije nabavne cijene – objašnjava stanje u sektoru, dodajući kako su mali trgovci zbog regulacija prisiljeni neke proizvode izbaciti iz svoje ponude.
Ističe i kako se trgovinu ne tretira kao strateški prioritet od državnog značaja poput poljoprivrede ili ribarstva.
- Pri tome ni na koji način ne dovodim u pitanje važnost tih grana za Lijepu našu. Ipak, činjenica je da su trgovci redovno isključeni iz mogućnosti prijava na neki od EU natječaja ili državnih potpora iako su interes i potrebe velike, posebice se to odnosi na male trgovce i poticanje modernizacije njihovih trgovina – kaže Kratohvil.
Upravo će Kratohvil otvoriti prvi Obrtnički fokus, a sudjelovat će i drugi relevantni panelisti: Sanja Smoljak Katić, direktorica Sektora za trgovinu pri HGK; Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistiku; Mirko Budimir, dopredsjednik HUP-Udruge trgovine (predstavnik malih trgovaca); Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske; Adolf Cvanicger, potpredsjednik HOK-a; Darko Knežević, član Predsjedništva HOK-a; Josip Smoljan, predsjednik Ceha trgovine HOK-a i Ivica Ćudina, predsjednik Ceha za trgovinu i cvjećarstvo OK Splitsko-dalmatinske županije.
Sudjelovanje na ovom okruglom stolu je besplatno, a dolazak je moguće potvrditi putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Hrvatska obrtnička komora poziva sve zainteresirane da se pridruže i aktivno sudjeluju u oblikovanju budućnosti hrvatskog obrtništva.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija i Hrvatske obrtničke komore.