Mit ili hit

Ono što svi radimo kad želimo smršavjeti je zapravo razlog zašto se još više debljamo!

Preskakanje obroka jedna je od najčešćh grešaka koji možete napraviti, a nutricionisticom Mirelom Marić ispitali smo i ostale mitove o debljini
 Ljubaphoto/Getty Images
Preskakanje obroka jedna je od najčešćh grešaka koji možete napraviti, a nutricionisticom Mirelom Marić ispitali smo i ostale mitove o debljini

Zdravlje je tema koja nas sve povezuje. No, upravo zato o njoj kola mnoštvo mitova. To je bio glavni razlog pokretanja serijala 'Mit ili hit' u suradnji s Croatia osiguranjem u kojemu razbijamo one najčešće mitove – o gripi, debljini, jetri, probavi, preventivi, zdravlju srca i utjecaju blagdana na naše zdravlje. Pratite nas i dalje jer svakog ponedjeljka donosimo novu video anketu u kojoj naše sugrađane suočavamo s najčešćim zabludama, a liječnici će u člancima na jutarnji.hr dati sve točne odgovore.

"Samo manje jedi i više se kreći", "debljina je posljedica nedostatka discipline" i "dovoljno je izbaciti ugljikohidrate i kilogrami će nestati" tvrdnje su koje osobe s debljinom slušaju gotovo svakodnevno. Iako zvuče kao jednostavni savjeti, iza njih se kriju duboko ukorijenjene zablude o bolesti koja je mnogo složenija od onoga kako je društvo često doživljava.

A Hrvatska ima itekako razloga ozbiljno se pozabaviti tom temom. Prema podacima Europske zdravstvene ankete iz 2019. godine, čak 64,8 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Po ukupnom udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom Hrvatska je, zajedno s Maltom, na samom vrhu Europske unije.

Vrijeme je zato da razdvojimo činjenice od mitova. Je li doista dovoljno manje jesti i više vježbati? Jesu li osobe s debljinom same odgovorne za svoje stanje? Postoji li jedna dijeta koja djeluje na sve? I znači li gubitak kilograma automatski i bolje zdravlje?

Kako bismo razbili najčešće mitove o debljini, važno je najprije razumjeti što ona zapravo jest. Iako se u svakodnevnom govoru često svodi na višak kilograma i estetsko pitanje, riječ je o kroničnoj bolesti koja može utjecati na brojne organske sustave i povećati rizik od razvoja drugih zdravstvenih problema. O tome zašto vaganje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze i zašto debljinu treba promatrati mnogo šire razgovarali smo s nutricionisticom Mirelom Marić.

image

Mirela Marić

Matej Grgić

- Debljina je kronična bolest s dijagnozom E66 i tako joj trebamo pristupati. Važno je razumjeti da višak masnog tkiva može utjecati na zdravlje i funkcioniranje cijelog organizma te povećati rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2, bolesti srca i krvnih žila i drugih komplikacija. Zato procjena dijagnoze debljine ne završava vaganjem. Potrebno je sagledati raspodjelu masnog tkiva, opseg struka, zdravstvene nalaze, prehrambene navike i svakodnevno funkcioniranje osobe – ističe stručnjakinja Marić.

Mit 1: Za liječenje debljine dovoljno je manje jesti i više se kretati

No, ako je debljina toliko složena bolest, može li se njezino liječenje doista svesti na jednostavnu uputu koju osobe s viškom kilograma tako često slušaju – da je za smanjenje tjelesne mase potrebno samo smanjiti porcije i više vježbati. No takav savjet, iako na prvi pogled logičan, ne uzima u obzir individualne razlike, zdravstveno stanje ni okolnosti u kojima osoba živi.

- Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost temelj su liječenja, ali uputa ‘manje jedite i više se krećite‘ osobi često ne govori kako to provesti u vlastitom životu. Potrebno je procijeniti što ona jede, kakvo joj je zdravstveno stanje, koje lijekove uzima, koliko spava i kakve su joj dnevne obveze. Tek tada možemo oblikovati odgovarajući plan – kaže nutricionistica.

Za gubitak tjelesne mase, nastavlja, potreban je energetski manjak, ali važno je osigurati dovoljno bjelančevina, vitamina, minerala i drugih potrebnih hranjivih tvari. Pretjerano smanjivanje unosa hrane može otežati održavanje plana i očuvanje mišićne mase.

image
Ivana Grgić/Cropix

- Tijekom mršavljenja mijenjaju se energetske potrebe, a glad može postati izraženija. Zato usporavanje mršavljenja ili neko vrijeme stagniranje ne treba automatski pripisivati nedostatku truda. Plan treba pratiti i prilagođavati, a kod nekih osoba odmah uključiti liječnika i dodatne mogućnosti liječenja – govori.

Mit 2: Svi jednako reagiraju na prehranu i životne navike

Pritom je važno imati na umu da ni uz jednake prehrambene i životne navike svi ne reagiraju jednako. U procesu mršavljenja ili debljanja životne navike nedvojbeno imaju važnu ulogu, no nisu jedini čimbenik koji određuje tjelesnu masu. To objašnjava i zašto dvije osobe koje se hrane na sličan način i imaju jednaku razinu aktivnosti ne moraju ostvariti iste rezultate.

- Genetska predispozicija i životne navike međusobno su povezane. Geni mogu utjecati na apetit, osjećaj sitosti i raspodjelu masnog tkiva, dok okruženje ili epigenetika i svakodnevne okolnosti utječu na izbor hrane, kretanje i odmor – kaže Marić.

Ipak, nastavlja, genetska predispozicija ne znači da osoba ne može utjecati na svoje zdravlje. Ona prije svega znači da pristup treba prilagoditi pojedincu, umjesto da se svi uspoređuju s istim mjerilima i očekivanjima.

Individualne razlike važne su i kada govorimo o posljedicama debljine, odnosno o tome kako ona utječe na zdravlje pojedinca. Još jedno važno pitanje o debljini jest može li osoba istovremeno imati višak kilograma i biti zdrava. Nutricionistica objašnjava kako osoba s debljinom može u određenom trenutku imati uredne vrijednosti glukoze i masnoća u krvi te uredan krvni tlak.

- Uredni nalazi svakako su važni, ali ne opisuju sve aspekte zdravlja i ne jamče da će dugoročni rizik ostati nizak. Potrebno je procijeniti i raspodjelu masnog tkiva, kvalitetu sna, pokretljivost i druge moguće posljedice debljine. Najčešće je već visceralna masnoća ili mast u području abdomena povezana s inzulinskom rezistencijom, hormonalnim promjenama i raznim metaboličkim poremećajima. U nutricionističkom radu takva situacija pruža priliku za prevenciju: unaprijediti kvalitetu prehrane, očuvati mišićnu masu i pratiti zdravstvene pokazatelje prije nego što se razviju komplikacije – objasnila je Marić.

Debljina nije samo pitanje kilograma: prepoznajte problem i potražite stručnu pomoć

Kilogrami koji se uporno vraćaju, neuspješni pokušaji mršavljenja ili poteškoće s održavanjem tjelesne mase razlog su da potražite stručnu pomoć. Debljina može biti povezana s hormonalnim i metaboličkim poremećajima te povećati rizik od brojnih bolesti. Zato su važni preventivni pregledi, laboratorijske pretrage i savjeti liječnika specijalista koji mogu procijeniti vaše zdravstveno stanje, otkriti moguće komplikacije i pomoći u odabiru odgovarajućeg liječenja.

Uz Dodatno zdravstveno osiguranje Croatia osiguranja dostupni su vam preventivni pregledi, laboratorijske pretrage i savjetovanja s liječnicima različitih specijalnosti, koji mogu pomoći u pravodobnom otkrivanju, praćenju i liječenju zdravstvenih problema, uključujući debljinu. Sve preglede i pretrage obavljate u Croatia poliklinikama ili u nekoj od 600 suvremenih privatnih poliklinika diljem Hrvatske.

Više informacija na crosig.hr.

Mit 3: Metabolizam se nakon 30. godine usporava

Osim prehrane, genetike i životnih navika, čest izvor zabluda jest i način na koji se s godinama mijenjaju potrebe organizma. Mnogi za porast tjelesne mase s godinama okrivljuju usporavanje metabolizma. No trideseti rođendan nije nikakva biološka prekretnica nakon koje tijelo odjednom počinje trošiti znatno manje energije.

- Istraživanja pokazuju da je potrošnja energije, kada se uzmu u obzir veličina i sastav tijela, u prosjeku relativno stabilna od približno 20. do 60. godine. Ono što se tijekom tih godina često mijenja jest način života. Više sjedimo, manje se spontano krećemo, mijenjaju se poslovne i obiteljske obveze, a kod dijela ljudi smanjuje se i mišićna masa. Zbog toga prehrana koja nam je nekada odgovarala može postati energetski preobilna. Zato je korisnije procijeniti sadašnje potrebe i navike nego svaku promjenu tjelesne mase pripisati godinama. Ono što je sigurno jest to da nas debljina čini starijima jer količina masnog tkiva korelira s godinama: što smo masniji, to smo stariji – kaže Marić.

image
Marko Miščević/Cropix

Slično pogrešno pojednostavljivanje prisutno je i u uvjerenju da se uspjeh mršavljenja može postići preskakanjem obroka. U potrazi za prečacima, ljudi nerijetko posežu za preskakanjem jednog obroka u svrhu smanjivanja kalorijskog unosa. Međutim, sam broj obroka ne određuje uspjeh mršavljenja. Puno je važnije kako je prehrana organizirana tijekom dana, zadovoljava li potrebe organizma i može li osoba takav raspored dugoročno održavati.

- Preskakanje obroka samo po sebi ne jamči mršavljenje, naprotiv, usporava ga, jer usporava i naš metabolizam. Važno je što osoba ukupno pojede, zadovoljava li svoje prehrambene potrebe i može li takav raspored dugoročno održavati. Ako netko preskoči doručak i ručak, a navečer dolazi kući izrazito gladan, potrebno je bolje organizirati prehranu tijekom dana. S druge strane, nekim osobama odgovara manji broj kvalitetno planiranih obroka. Ne postoji isti obvezan raspored za sve. Prednost dajem individualnom planu prehrane prilagođenom načinu života, apetitu, zdravstvenom stanju i terapiji. Cilj je omogućiti primjeren unos hrane i izbjeći obrazac u kojem se izmjenjuju dugotrajna glad i prejedanje, jer nam to primarno usporava metabolizam i uzrokuje debljanje – objasnila je.

Mit 4: Debljina je posljedica manjka volje

No, čak i kada osoba pronađe način prehrane koji joj odgovara i uspješno izgubi kilograme, time posao nije završen. Jo-jo efekt jedna je od najvećih bojazni osoba koje pokušavaju smršavjeti. Iako je povrat kilograma čest, nije neizbježan. Problem se često javlja kada se mršavljenju pristupa kao kratkotrajnom razdoblju strogih zabrana i odricanja, nakon čega se osoba vraća starim navikama.

- Osoba često ima jasnu predodžbu kako jesti dok "drži dijetu", ali ne zna kako organizirati prehranu nakon toga, tijekom putovanja, blagdana ili zahtjevnijeg razdoblja na poslu. Zato je održavanje zasebna faza rada. Plan mora imati dovoljno fleksibilnosti za stvaran život, a praćenje nam omogućuje reagirati prije nego što manje poteškoće postanu razlog za potpuno odustajanje – kaže Marić.

Na koncu ističe kako je definitivno najveća zabluda to da je debljina posljedica isključivo manjka volje i da je za uspjeh dovoljno pronaći dovoljno strogu dijetu.

- Takav pristup zanemaruje zdravstveno stanje, biologiju i okolnosti u kojima osoba živi, a često stvara i osjećaj krivnje. Ne želim da ljudi debljinu promatraju kao osobni neuspjeh, već želim da razumiju što se događa u njihovom organizmu, prepoznaju metaboličke i hormonalne promjene te da nauče kako prilagođenom prehranom, kretanjem i promjenom životnih navika mogu utjecati na svoje zdravlje. Cilj nije samo manji broj na vagi, nego zdraviji metabolički profil i bolja kvaliteta života – zaključila je nutricionistica.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Croatia osiguranja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 18:41