Put od Zagreba do Darde u Baranji traje gotovo tri sata, ali posljednjih pola sata pamti se najviše. Nije stvar u tome što je autocesta prema Slavoniji dosadna zbog svoje ravnosti, nego u tome koliko je drugačije ono što dočeka putnika čim se s nje siđe. Ona ustupa mjesto lokalnim cestama, gradovi ravnici, a ravnica se u rujnu boji zlatnom bojom strništa. S obje strane ceste pružaju se polja, mjestimično već obrana, a nebo je plavo i vedro, kakvo zna biti samo u Slavoniji i Baranji u rano jesensko jutro. Kad automobil napokon stane ispred farme Topolik u Dardi, prvo što se primijeti jest tišina. Nema žurbe ni buke grada, samo tihi rad strojeva iz štale i povremeno mukanje u daljini. Takvo jutro dočekalo nas je na prvoj postaji priče koja prati put mlijeka od polja do police.
Malo tko, kad uzme mliječni proizvod s police trgovine, pomisli na sve što je prethodilo tom trenutku. Na polja na kojem je zasijana hrana za krave, na kravu koja je sama odlučila kad će otići na mužnju, na cisternu koja je istog dana odvezla mlijeko u mljekaru, na laboratorij koji je provjerio svaki uzorak prije nego što je proizvod uopće smio krenuti dalje. Ta povezanost, od zemlje do gotovog proizvoda, sve više zanima potrošače, a mi smo dobili detaljan uvid u cijeli proces stvaranja jednog od najpoznatijih domaćih mliječnih proizvoda, legendarnog ABC svježeg krem sira.
Veliki iskorak za hrvatsko mljekarstvo
Farma Topolik dio je sustava Podravka Agri, poljoprivrednog društva koje od 31. siječnja 2025. upravlja Beljem, Vupikom, PIK-om Vinkovci, Energijom Gradec, Belje Agro-Vetom i Felixom. Podravka u društvu drži 84,99 posto vlasničkog udjela, dok je preostalih 15,01 posto u rukama Europske banke za obnovu i razvoj, koja je u projekt uložila 50 milijuna eura. Poljoprivreda tako, uz Prehranu koju predvodi Podravka i Farmaceutiku koju predstavlja Belupo, postaje treći stup poslovanja Grupe.
Cijeli sustav znatno je veći od jedne farme. Obuhvaća 33.000 hektara oranica na kojima se uzgaja hrana za stoku, devet farmi mliječnog govedarstva s ukupno oko 4.400 krava te dvije tvornice mliječnih proizvoda, u Osijeku i Belom Manastiru. Vlastite farme godišnje proizvedu gotovo 50 milijuna litara mlijeka, a beljske mljekare surađuju i sa 146 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Mljekare Belje su, prema podacima same tvrtke, jedine velike mljekare u Hrvatskoj koje uz preradu mlijeka imaju i vlastite farme mliječnih krava, što im omogućuje da prate cijeli proces, od uzgoja hrane do gotovog proizvoda.
Taj sustav najbolje oslikava proizvod star gotovo pola stoljeća, ABC svježi krem sir, koji se od samih početaka proizvodi od samo tri sastojka: mlijeka, vrhnja i soli.
Od ove jeseni svi mliječni proizvodi Belja, mlijeko, vrhnje, jogurt, kefir i sirevi, sada se prodaju isključivo pod brendom ABC. Iz Uprave Podravke Agri taj potez opisan je kao jedan od najvažnijih razvojnih iskoraka tvrtke u mljekarstvu, koji ne stvara vrijednost samo za Podravku Agri i Belje, nego i za hrvatsku poljoprivredu te više od stotinu obiteljskih gospodarstava uključenih u opskrbni lanac.
Krava odlučuje kada je vrijeme za mužnju
Na farmi Topolik, tridesetak kilometara od Osijeka, tišinu remeti tek tihi zvuk strojeva u štali. Ovdje se nalazi jedna od robotiziranih farmi Podravke Agri, s ukupno 380 grla i šest robota za mužnju.
– Za razliku od klasične mužnje, gdje krave idu na mužnju dva puta na dan u točno određeno vrijeme, ovdje krave idu svojevoljno, ovisno o svojoj fiziološkoj potrebi. Nema tjeranja ni gužve, a upravo je to najbitnije, jer krava tako ide na mužnju više od dva puta dnevno, pa dobivamo više mlijeka i zdravije vime - objašnjava Dinko Mravunac, direktor Govedarstva Podravke Agri, koji nas je dočekao u Topoliku.
Svakoj kravi pri ulasku u robot očitava se njezina identifikacija. Sustav zna njezinu dob, fazu laktacije, prinos i kvalitetu mlijeka iz prethodne mužnje.
– Prednost automatiziranih sustava je u tome što uvelike smanjuje fizički rad, a uz to nam daje kvalitetne informacije o protoku i kvaliteti mlijeka, kao i druge parametre pomoću kojih pratimo što se događa s mlijekom i kravom. Ako primijetimo da nešto odstupa od normalnih vrijednosti, možemo na vrijeme reagirati - kaže Mravunac.
Mravunac nastavlja time da put mlijeka počinje zapravo puno prije nego što većina nas misli.
– Sve počinje zapravo na samom polju. Hranu za naše krave proizvodimo sami na vlastitim poljima i kontroliramo je od sjetve pa sve do hranidbenog stola. Kad znamo kakvu hranu dajemo kravama, znamo i kakvo mlijeko možemo očekivati od njih - objašnjava.
Ta kontrola ne staje na polju. Laboratorij svakodnevno analizira uzorke hrane, a nutricionist prema tim rezultatima i fazi laktacije svake životinje prilagođava obrok, koji zna doseći i do 60 kilograma dnevno po grlu.
– Briga o kravama je posao koji traje 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Svakodnevno kontroliramo hranidbu, zdravstveno stanje, reprodukciju i uvjete u štalama. Iza svega toga stoje naši ljudi, veterinari, radnici i stručnjaci za hranidbu - kaže Mravunac.
Stalna unaprjeđenja tehnoloških rješenja
Skrb o životinjama prati ih i nakon što napuste Topolik. Telad rođena na ovoj farmi odlazi na jednu od sestrinskih farmi u sustavu, gdje se dalje uzgaja, a kad postane steona junica, vraća se natrag da se oteli i postane dio proizvodnog stada. Cijeli ciklus tako ostaje unutar iste tvrtke, od rođenja do prve mužnje.
Zadnjih nekoliko godina obilježio je i investicijski ciklus na farmi. Svih šest robota za mužnju zamijenjeno je novima, kroz tri godine, po dva godišnje, jer su stari uređaji radili dulje od svog uobičajenog vijeka trajanja od desetak godina. Uz to su obnovljeni sustavi ventilacije, a uskoro stižu i novi vodeni madraci za krave. Ulaže se i u genetiku, pa nam Mravunac objašnjava da tvrtka prati trendove u kvaliteti bikovskog sjemena kako bi svaka nova generacija davala više mlijeka uz manje stresa za životinju.
Na farmi Topolik trenutno radi 18 ljudi, a noću je uvijek prisutna barem jedna osoba, jer se teljenje ne najavljuje unaprijed. Nakon mužnje mlijeko odmah ulazi u zatvoreni rashladni sustav, gdje se hladi na četiri stupnja i ostaje bez ikakvog dodira s vanjskim okolišem sve do dolaska cisterne. Iste večeri kreće put mljekare, udaljene dvadesetak kilometara, u Beli Manastir. Ipak, nije svaka isporuka jednaka. Sastav mlijeka blago varira od farme do farme, pa jedna serija bolje odgovara za ABC krem sir, a druga za neki drugi proizvod. Taj odabir prepušten je ljudima u tvornici.
Mlijeko stiže s obližnjih farmi i dobavljača
Cesta od Topolika do Belog Manastira vodi dalje kroz istu, sada već poznatu baranjsku ravnicu, uz povremeni pogled na farme i silose koji odaju da je poljoprivreda ovdje ozbiljan posao. U tvornici mliječnih proizvoda u Belom nastaje ABC svježi krem sir, proizvod čija receptura ima samo tri sastojka.
– U tvornici u Belom Manastiru, osim jednog od najpoznatijih domaćih mliječnih proizvoda, ABC svježeg krem sira, proizvodimo i svježe te polutvrde sireve i mlijeko. Naša proizvodnja temelji se na pažljivo odabranim sirovinama, na tradicionalnoj tehnološkoj proizvodnji i na strogo kontroliranim procesima proizvodnje, što nam omogućuje prepoznatljivu kvalitetu, sigurnost i ujednačen okus gotovog proizvoda – priča nam Adela Albert, voditeljica razvoja i kontrole kvalitete.
Sirovina najčešće dolazi s farmi Podravke Agri i od lokalnih proizvođača unutar pedesetak kilometara. Iznimka je farma kod Vukovara, udaljena osamdesetak kilometara, čije mlijeko zbog brzine dopreme umjesto u Beli Manastir putuje u Osijek. Tek kad laboratorij potvrdi prve parametre kvalitete, mlijeko se uopće smije zaprimiti.
– Od kvalitetne sirovine s naših farmi i lokalnih dobavljača mlijeka do finalnog proizvoda, sirovina prolazi kroz više tehnoloških faza. Ona se termički obrađuje, odnosno pasterizira, nakon čega slijedi kontrolirani proces fermentacije. Dobiveni gruš se potom obire, a nastali sir se soli, homogenizira i puni - objašnjava Albert.
Tehnolozi svaki dan degustiraju 20 do 25 uzoraka
Fermentacija traje do trenutka kad je struktura mliječnih proteina najčvršća, a tada se sirutka, nusprodukt cijelog postupka, odvaja od gruša koji dalje ide u proizvodnju.
Nakon punjenja proizvod ide u tunel za hlađenje, gdje se brzo spušta na potrebnu temperaturu, a zatim slijede završne laboratorijske analize i senzorska ocjena tima tehnologa, koji svaki dan degustira između 20 i 25 uzoraka prije nego što nešto smije krenuti na tržište. Cijeli put, od krave do gotovog proizvoda na traci, traje oko 24 sata.
Sljedivost u proizvodnji mlijeka
Ono što ovaj proces izdvaja jest razina praćenja. Na ambalaži svakog proizvoda istaknut je rok upotrebe i vrijeme punjenja, a ti podaci u kombinaciji s internom evidencijom omogućuju da se u roku od dva sata utvrdi s koje je farme i koje mužnje došlo mlijeko u konkretnom pakiranju.
– Tijekom cijelog tehnološkog postupka svi tehnološki parametri su dokumentirani i kontrolirani, što nam osigurava cjelovitu sljedivost, sigurnost i kvalitetu gotovog proizvoda - kaže Albert.
Albert dodaje da ta razina kontrole zahtijeva puno ljudi iza kulisa.
– Iza svakog proizvoda stoji veliki broj stručnjaka i zaposlenika iz različitih područja, od sirovinskog odjela, koji vrši kontrolu kvalitete sirovine na farmama, preko proizvodnje, laboratorija i održavanja, do prodaje. Upravo zajednički rad tih timova stvara domaće mliječne proizvode od 100% hrvatskog mlijeka - zaključuje Albert.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Podravke Agri.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....