Zagrebačka katedrala još je od 90-ih kontinuirano bila u obnovi. U različitim fazama obnavljali su se križevi, tornjevi, pročelja, prozori, fasade, da bi nakon potresa 2020. godine počela dosad najopsežnija renovacija ove monumentalne građevine. Među ostalim, u katedralu se ugrađuje nevidljiva čelična protupotresna ‘kralježnica‘ unutar tornjeva visokih 108 metara, pri čemu se mora paziti na čak do 250 slojeva gradnje i dogradnje koji sežu od romaničkog razdoblja do danas. Među stotinama stručnjaka koji rade na ovom opsežnom projektu, važnu ulogu ima splitska tvrtka Spegra, pokrenuta u maloj radionici 1989. godine, a danas, tri desetljeća kasnije, pozicionirana je kao jedna od vodećih hrvatskih tvrtki specijaliziranih za sanaciju građevina, infrastrukturne radove i obnovu kulturne baštine. Radili su ili rade, između ostalog, i na sanaciji Meštrovićeva paviljona, Jupiterova hrama u Splitu, Paškog i Masleničkog mosta...
Iza tog puta stoje jasna vizija i posvećenost kvaliteti koji odražavaju osobni i profesionalni stav njezina osnivača, Berislava Borovine. Danas Spegra broji više od 200 zaposlenih, sudjeluje u nekim od najzahtjevnijih projekata u zemlji i kontinuirano podiže standarde u građevinskoj industriji. Uz snažnu obiteljsku povezanost i novu generaciju koja donosi svježu perspektivu, Spegra uspješno spaja iskustvo i inovaciju.
- Krenuo sam skromno i ambiciozno, s vjerom u sebe. Uvijek sam se dimenzionirao u skladu sa svojim potencijalima i situacijom na tržištu. Nikad nisam razmišljao o broju radnika ili ukupnom prihodu. Fokus je bio na kvalitetnom radu – počinje svoju poduzetničku priču Berislav Borovina.
Jedan od ključnih događaja za rast Spegre bio je potres u Stonu 1996. godine. Tada su, zbog potrebe za radnicima, narasli sa šest ili sedam na tridesetak zaposlenika.
- Drugi događaj koji je definirao razvoj firme bio je ulazak tvrtke Konstruktor u strukturu vlasništva i tada smo narasli na 60-70 ljudi, te proširili tržište s Dalmacije na cijelu Hrvatsku. Treći događaj koji smatram prekretnicom bio je potres u Zagrebu i okolici 2020. godine i tada smo došli do 250-300 ljudi. Cijelu našu povijest obilježava konzervativan pristup razvoju i koncentriranost na kvalitetan razvoj kao i održavanje kvalitete rada – priča nam osnivač Spegre, dodajući da svakom poslu pristupaju s jednakom pažnjom, a da su najzahtjevniji na kojima trenutno rade radovi na Zagrebačkoj katedrali i Meštrovićevu paviljonu.
Najsloženiji radovi na kulturnoj baštini
Spegra je, između ostalog, zanimljiva upravo i zbog iskustva u sanacijama kulturne baštine i infrastrukturnih objekata. Pa, koje su takve projekte doživjeli kao najizazovnije, bilo tehnički ili društveno?
- Izdvojio bih Jupiterov hram u Splitu, čiju je obnovu financirao World Monuments Fund iz New Yorka. Zatim radove na Starom mostu u Mostaru, hvarsko kazalište s Arsenalom koje je dobilo europsku nagradu Europa Nostra na području restauriranja za 2020. godinu. Radovi na Kneževu dvoru u Dubrovniku nisu bili dovoljno prezentirani, a spadaju u najsloženije radove koje smo izvodili na građevinama kulturne baštine – ističe Borovina samo neke od cijelog niza važnih projekata na kojima su radili.
Ovaj diplomirani inženjer građevinarstva kao jedan od najvažnijih trenutaka u počecima svoje karijere ističe kad se kao mladi inženjer s gradilišta firme Pomgrad, čiji je bio stipendist, zaposlio na Građevinskom fakultetu u Splitu.
- Ta radna sredina me naučila ispravno promišljati i inženjerski detektirati probleme, a usput mi je kao jaka stručna baza omogućila da ubrzano upijam sve dotadašnje spoznaje o graditeljstvu jer sam uvijek bio gladan znanja. Osim toga, brojni problemi koji su se događali u graditeljstvu dolazili su kao tema u potrazi za savjetom ili rješenjem na fakultet, tadašnji Građevinski institut, pa je to bila i prigoda za ubrzano učenje – priča Borovina.
Tvrtka planira i internacionalno širenje, no ne žure prema takvim pothvatima, već traže prave partnere. A jedan od onih koji s njima korača već nekoliko desetljeća je Zagrebačka banka.
- Pred rat, 90-ih godina, nismo bili zadovoljni suradnjom s tadašnjom bankom. Bili smo mali, ali smo i tada u razvojnim planovima imali potrebu za podrškom banke. Slučajno smo 1993. ili 1994. godine stupili u kontakt s gospodinom Nenadom Bekavcem, dipl. oec., rukovoditeljem poslovnice Zagrebačke banke u Makarskoj. Od prvog dana, pa sve do danas, dijelimo obostrano zadovoljstvo, kako s uslugama, tako i s komunikacijom koju imamo sa Zagrebačkom bankom. Bilo je tu više dobrih, a manje loših trenutaka koje smo ljudskim dijalogom i komunikacijom uvijek rješavali. Moja žena, koja vrši plaćanja, izrazito je zadovoljna informatičkom podrškom i ni u primisli ne dopušta razgovor o bilo kojoj drugoj banci. Meni osobno odgovara konzervativan pristup i oprez pri donošenju odluka s kojima se susrećem u komunikaciji sa službenicima Zagrebačke banke kao pokazatelj stabilnosti i ozbiljnosti u poslovanju – ističe Borovina.
Strateški susret visoke razine
S njime se slaže i njegova kći Maja Borovina Frankić, inače voditeljica razvoja u tvrtki Spegra.
- Partnerska podrška ZABA-e očituje se kroz razumijevanje specifičnosti našeg poslovanja, dostupnost financijskih rješenja prilagođenih građevinskom sektoru te pravovremenu reakciju na potrebe projektnog financiranja – priča Maja, dodajući da im je važno da njihova banka razumije dinamiku tržišta te im pruža i više od same financijske usluge, što u Zagrebačkoj banci definitivno dobivaju.
Maja je, inače, pokrenula i događaj MBF za koji kaže da ‘nije event za graditeljstvo, nije ni sajam ni konferencija‘.
- MBF je strateški susret visoke razine predstavnika cijelog gospodarstva. Graditeljstvo zasigurno igra važnu ulogu na jednom tržištu, međutim, vrijednost ovog susreta je upravo u tome što se radi o događaju koji povezuje sve industrije i koncipiran je po uzoru na neke od najuspješnijih evenata u inozemstvu. Zbog svega navedenog, već je u premijernom izdanju ostvario izniman uspjeh. Cilj je da imamo respektabilan događaj europskog standarda za susret cijelog gospodarstva – ističe.
Maja naglašava kako joj je najvažnije profesionalne vrijednosti najviše ugradio otac.
- Vjerujem da je posao cjeloživotno učenje koje nikada neće prestati. Stvar je sreće što sam se rodila u obitelji koja mi je prenosila ispravne vrijednosti, a pritom je na mene profesionalno najviše utjecao otac. To vam je kao u sportu, sportaš se neminovno mora truditi, raditi i odricati, ali jako je bitno tko mu je trener. Vrijednosti koje bih izdvojila stanu u rečenicu da više vrijedi centimetar obraza, poštenja, hrabrosti, truda i znanja nego kilometri interesa – kaže Maja.
Zajednički rad u obiteljskom biznisu, nastavlja njezin otac Borislav, znači živjeti život u kojem se posao i privatno isprepliću na najdubljoj razini.
- Istina je, granice se ponekad izgube. Teško je reći kada prestaje radni dan, a počinje obiteljski trenutak. No, u toj isprepletenosti leži i najveća snaga. Jer kad dijelite isti cilj, istu viziju i kada znate da rame uz rame s vama stoji osoba koja vas razumije i podržava bez zadrške – sve postaje lakše – zaključio je Berislav Borovina.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke banke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....