Kad smo bili djeca, roditelji su bili ti koji su nas postavljali na noge. Od svakodnevne osnovne brige, preko igranja, učenja pa sve do onog najizazovnijeg dijela roditeljstva - odgoja. Pazili su na nas u svakom trenutku, dopuštali nam "padove" koji su nas izgrađivali kao osobe i dali sve od sebe da od nas naprave dobre i poštene ljude. Vrijeme prolazi, mi smo stasali, a roditelji su s godinama došli u onaj period kada smo im kao njihova djeca potrebni onako kako su nama bili potrebni dok smo bili mali.
Reklo bi se – začarani krug života. U poznijim godinama, s prolaskom vremena, dolaze i one nelagodne stvari kao što su bolesti i nemogućnost da se svakodnevni život vodi kao za vrijeme mlađe životne dobi. I stoga ne čudi kako današnja odrasla djeca žele pružiti što bolju skrb svojim roditeljima, ali da oni istovremeno i dalje mogu uživati u komforu i opuštenosti vlastitog doma.
Ta "djeca" danas imaju od 35 do 60 godina, vrlo vjerojatno svoje obitelji, obaveze i poslove te je mogućnost boravka s roditeljima od 0 do 24 naprosto nemoguća. S obzirom na obaveze i ubrzani životni ritam, nerijetko se stvara grižnja savjesti zbog nemogućnosti konstantne brige, ali istovremeno se treba reći kako je smještanje roditelja u domove za stare i nemoćne najčešće posljednja solucija kada nema preostalih opcija. Dodatno, smještanje u domove također može potrajati s obzirom na period čekanja, a nerijetko uopće nema ni mjesta.
Problematika smještaja
Ovaj problem s institucijama gorući je jednako u Europi kao i u Hrvatskoj. Tako se u državnim domovima nudi oko 11 tisuća kreveta, a na tu brojku se prijavljuje oko 70.000 osoba. Kada se sve zbroji i oduzme, to znači kako se na ovakav smještaj čeka čak deset i više godina. Ako uz državne dodamo i privatne domove za starije, Hrvatska ima oko 25-26 tisuća mjesta. U slučaju da se uspije osloboditi mjesto, treba uzeti u obzir kako se prosječni smještaji u privatnim domovima plaćaju do 6 tisuća kuna, što je ujedno velik financijski udarac jednako na džepove umirovljenika, kao i njihovih obitelji.
Stoga ne iznenađuje kako je posljednjih 10 godina Europa, pa tako i Hrvatska, krenula s drugačijim pristupom koji je omogućio streloviti razvoj tehnologije. U pitanju je deinstitualizacija skrbi o starijim osobama koja je moguća zahvaljujući tehnološkim rješenjima i modernom pristupu logistici korisničke podrške. U akciji su brojna organizacijska, hardverska i softverska rješenja koja omogućavaju starijim osobama ostanak u komforu vlastitog doma uz takozvane usluge asistiranog življenja.
Boravak u vlastitom domu uz sve prednosti moderne tehnologije
Ovakve usluge pomažu starijim osobama boravak kod kuće uz zadržavanje samostalnosti i kvalitete života te očuvanje starih socijalnih kontakata. U Hrvatskoj je na raspolaganju usluga "Dobar susjed" kao najkvalitetnija alternativa uslugama institucionalne skrbi za osobe koje su voljne nastaviti samostalan život, ali uz pomoć asistencije.
Usluga "Dobar susjed" idealan je izbor za sve koji žele znati da su njihovi roditelji sigurni i da, u slučaju potrebe, mogu alarmirati potrebnu pomoć od 0 do 24, sedam dana u tjednu tijekom čitave godine. Naime, uz "Dobrog susjeda" omogućava se ljudski kontakt za sve hitne situacije s kojima se starija osoba suoči zahvaljujući operateru koji će potražiti potrebne odgovore. Također, životna asistencija "Dobar susjed" osigurat će nekoliko tehnoloških rješenja koja jamče za sigurnost. Riječ je o uslugama poput kontakt centra, popravaka u kući, organizacije zdravstvenih usluga te hitne intervencije.
Usluga jednostavna za korištenje za sve generacije
Logično, postavlja se pitanje kako "Dobar susjed" funkcionira, ali nije u pitanju ništa komplicirano, već jednostavno za korištenje jednako starijim kao i mlađim osobama. U domu korisnika instaliraju se posebni uređaji/senzori te se isporučuje posebni napredni, ali krajnje jednostavni komunikacijski sustav koji uključuje i posebnu narukvicu s "gumbom za paniku". Pomoću njega, korisnik trenutačno može zatražiti pomoć. O korisnicima zapravo brine mreža više kompanija čije usluge preko operatera povezuje životna asistencija "Dobar susjed". U Hrvatskoj će tako starije osobe u svojim domovima dobiti i usluge sitnih popravaka vodoinstalatera, električara, i drugih majstora, a ne samo pravovremene savjete i intervencije. Po potrebi interventni tim će izaći na adresu korisnika ako nitko od rodbine ili susjeda ne može.
Efficiens Europe svoje usluge razvija temeljem bogatih iskustava švedske Neat Grupe, koja je sastavni dio projekta Dobar susjed. Osnivač projekta u Hrvatskoj, Nicolas Pekić, očekuje da će kroz samo nekoliko godina njihove usluge koristiti više desetaka tisuća građana.
Stoga, osigurajte svojim najmilijima ugodan boravak kod kuće i u poznijoj dobi, dok istovremeno možete paralelno biti sigurni da je sve pod kontrolom i u najboljem redu.