ULTIMATIVNI VODIČ

Ovdje su svi odgovori koje trebate: Stručnjacima smo postavili 32 pitanja o solarnim elektranama

Tim eksperata za iskorištavanje obnovljivih izvora energije čine Anton Kovačev, Dražen Jakšić, Maja Pokrovac, Victoria Zinchuk te Julije Domac

Victoria Zinchuk, Julije Domac, Dražen Jakšić, Anton Kovačev i Maja Pokrovac

 Cropix i Pixsell (ustupljena fotografija)

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije provela je prije dvije godine istraživanje koje je pokazalo da će globalni kapacitet solarne energije rasti devet posto godišnje do 2050. godine te da će do tada pokriti četvrtinu globalne potražnje za energijom. Vrlo je očito kako je energija sunca budućnost kojoj se svijet polako okreće, no riječ je i dalje o temi nepoznatoj široj javnosti. Upravo zato smo uz pomoć pet stručnjaka iz područja energetike odgovorili na 32 pitanja, sastavivši tako ultimativni vodič o kućnim solarnim elektranama.

Tim stručnjaka čine: voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke Anton Kovačev, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske Maja Pokrovac, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku Victoria Zinchuk te ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac.

1. Što je solarna elektrana za kućanstvo?

Odgovara Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke

Solarne elektrane su prije svega dobro ulaganje za domaćinstva koja mogu ostvariti značajne financijske uštede i tako poboljšati kvalitetu života. Osim toga, one daju svoj mali, ali vrijedan doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promjena jer takva proizvodnja energije ne zagađuje okoliš ispuštanjem CO2, te ne doprinosi rastu globalne temperature. Isto tako, one smanjuju našu ovisnost o fosilnim gorivima i tako nas čine energetski neovisnim – što je izuzetno važno za svaku državu, pa tako i Hrvatsku.

Solarne elektrane su pritom i odlično rješenje za naše građane koji žive na otocima jer omogućuju opskrbu električnom energijom bez povezivanja na tradicionalnu elektro-distribucijsku mrežu, čije dovođenje na otoke obično predstavlja veliko i složeno ulaganje. Njihovoj popularnosti značajno doprinosi sniženje cijena nabave, postavljanja i održavanja do koje je došlo u proteklom desetljeću uslijed tehnoloških postignuća. Cijene uvođenja solarne energije u domaćinstva toliko su snižene da je danas konkurentne cijeni „tradicionalnog“ priključka na elektro mrežu. Troškovi njenog održavanja također su mali i predvidivi, te se ulaganje u solarne elektrane brzo isplati, a domaćinstva relativno brzo koriste „besplatnu“ električnu energiju za svoje dnevne potrebe.

Kako Europska investicijska banka podržava obnovljive izvore energije?

Europska investicijska banka, banka Europske unije, djeluje i kao njezina klimatska banka i jedan je od najvećih svjetskih financijera projekata koji podupiru klimatsku akciju. Banka je u isto vrijeme i prva multilateralna financijska institucija na svijetu koja je svoje financiranje potpuno usaglasila sa ciljevima Pariškog sporazuma. Od sljedeće godine EIB više neće financirati projekte koji uključuju fosilna goriva, što uključuje i prirodni plin.

Paralelno sa ukidanjem potpore izvorima energije koji najviše doprinose globalnom zatopljenju, Banka će povećati potporu obnovljivim izvorima energije. Samo u 2020. godini EIB je u projekte u oblasti energetike uložio 10.1 milijardu eura od cega 5.8 milijardi u projekte za podizanje energetske učinkovitosti, a dodatne 4 milijarde u projekte za obnovljive izvore energije. Od 2015. godine do danas banka je uložila 21 milijardu eura u projekte za obnovljive izvore energije i omogućila čistu energiju za 57 milijuna domaćinstava širom svijeta što je cini jednim od vodećih ulagača obnovljive energije u svijetu.

2. Koja je razlika između solarne elektrane i solarnog panela?

Odgovara Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke:

Solarni panel je jedan od elemenata solarne elektrane. Panel proizvodi električnu energiju iz energije sunca, no ovako proizvedena električna energija se još uvijek ne može koristiti za izravno napajanje naših uređaja. Zato je uz panele nužno ugraditi dodatne elemente kao što su pretvarači – uređaji koji struju pretvaraju u oblik koji mogu koristiti naši kućni aparati. Sve zajedno, solarni paneli i dodatna oprema, poput pretvarača, čine solarnu elektranu.

image

Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke

Željko Puhovski/Cropix

3. Kako funkcionira solarna elektrana za kućanstvo?

Odgovara Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke:

U Hrvatskoj općenito postoje tri modela korištenja solarne energije u domaćinstvima. Moguće je uz pomoć ovlaštenog servisa postaviti solarnu elektranu u domu i platiti je osobnim sredstvima vlasnika objekta koji tako postaje vlasnik proizvedene električne energije koju koristi za potrebe svog domaćinstva. Ovakvo se uvođenje može financirati zajmovima ili državnim poticajima.

Također, postoji mogućnost financiranja solarne elektrane sredstvima treće osobe, najčešće poduzeća koje se već bavi proizvodnjom električne energije. Poduzeće koje je solarnu elektranu postavilo nakon toga prodaje električnu energiju iz solarne elektrane kućanstvu dok ne isplati svoje ulaganje. Ovdje govorimo o razdoblju do 10 godina, nakon kojeg solarna elektrana postaje vlasništvo kućanstva u kojem se nalazi.

Treći i najnoviji model koji postoji u Hrvatskoj naročito je pogodan za ljude koji žive u stanovima ili objektima s malom površinom krova na koji se ne mogu postaviti solarni paneli. Ovaj model omogućava udruživanje više korisnika u svrhu izgradnje veće solarne elektrane, recimo na krovu stambene zgrade ili obližnje javne zgrade. Ovako udruženi građani međusobno dijele struju i na taj način uživaju pogodnosti koje pruža solarna energija. U Hrvatskoj je danas moguće “izvoziti” višak struje iz kućnog solarnog sustava u nacionalnu mrežu. Na ovaj se način mogu zaraditi dodatna financijska sredstva za domaćinstvo.

4. Ima li Hrvatska veliki potencijal za iskorištavanje solarne energije?

Odgovara Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke:

Bit ću slikovit – ukoliko se solarna energija može koristiti u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj, nema apsolutno nikakve dvojbe da i u Hrvatskoj ona ima veliki potencijal. Korištenje solarne energije će svakako biti isplativije na našoj obali i otocima gdje je sunca više, no to nikako ne znači kako ona neće biti isplativa i na kontinentu pa čak i na sjeveru Hrvatske gdje je sunca zacijelo više nego u Skandinaviji.

5. Za što se sve može koristiti solarna energija?

Odgovara Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Sunčevu energiju dominantno koristimo u sustavima grijanja potrošne tople vode i proizvodnje električne energije. Iako za sada u Hrvatskoj dominiraju instalirani kapaciteti u toplinskim sustavima koji koriste energiju Sunca za dobivanje toplinske energije, primjetan je i rast instalirane snage u kapacitetima za proizvodnju električne energije iz energije Sunca.

Tehnologija za korištenje energije Sunca danas je sve pristupačnija i jedna od inovativnijih tehnologija za proizvodnju energije, budući da se fotonaponski paneli mogu instalirati ne samo na krovove zgrada, nego i na razne druge površine, kao npr. na zemljišta nedovoljne kvalitete za poljoprivredu, zemljišta dobivena sanacijom prijašnjih odlagališta otpada i slično.

U novije vrijeme razvila se kategorija posebne primjene sunčanih elektrana u sprezi s poljoprivrednom proizvodnjom, tzv. agrosolari, u kojima se fotonaponski moduli postavljaju tako da štite osjetljive kulture od prejakog sunca ili isušivanja tla, pomoću modula se skuplja kišnica, itd.

Primjena energije Sunca zapravo je vrlo široka pa se tako, primjerice, danas razvija i tehnologija automobila na solarni pogon. Budućnost korištenja Sunčeve energije je, stoga, vrlo optimistična. Hrvatska prolazi kroz energetsku tranziciju u kojoj nas očekuje ubrzani rast instaliranih kapaciteta u 'zelenim' izvorima pa tako i kapacitetima za iskorištavanje energije Sunca.

image

Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar

Joško Šupić/Cropix

6. Koliko je napredovalo iskorištavanje solarne energije u posljednjih 10 godina?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

U posljednjih 10 godina dogodio se ogroman napredak, a vidljiv je kroz različite segmente - tehnološki, inovacijski, zakonodavni, energetski, financijski, poduzetnički, gospodarski… S obzirom na stalni razvoj tehnologije i konkurentnosti, cijena instalacije solarne elektrane je značajno pala, a pri tome se povećala njezina efikasnost. Osim što smanjuje troškove proizvodnje električne energije, solarna energija i najbrže stvara nova radna mjesta. Podaci SolarPower Europe govore da se u EU očekuje više od pola milijuna direktnih i indirektnih poslova u ovom sektoru do 2024., a Hrvatska u tome može imati značajno mjesto.

Kod nas je evidentan porast interesa za solare na krovovima, sve više građana i kompanija prepoznaje benefite solarne energije. Rast interesa može se pripisati novim energetskim politikama i tehnološkom napretku koji je omogućio da proizvodnja električne energije iz Sunca postane ekonomski isplativa. Zahvaljujući stručnim suradnjama te organiziranju edukacija i konferencija, što spada među važnije aktivnosti OIEH, recentne informacije o solarima dolaze do sve većeg broja ljudi - solarna energija danas je najpovoljnija na tržištu, a s razvojem tehnologije isplativost investicija i dalje će rasti.

7. Na koji način korištenje solarne energije pomaže okolišu?

Odgovara Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke:

Energija koja se skuplja iz sunca ne ispušta CO2 kao što to čini postupak proizvodnje energije iz fosilnih goriva – ugljena, plina ili nafte. Samim tim, solarna energija ne utječe na rast globalne temperature koja je glavna prijetnja opstanku života na zemlji kakvog ga danas poznajemo.

Solarne elektrane su odgovorne za ispuštanja CO2 samo u postupku njihove proizvodnje te predstavljaju više nego kvalitetnu alternativu fosilnim gorivima. No, ovdje treba uzeti u obzir kako ovakve elektrane imaju životni vijek od 25 godina te je posebnu pozornost potrebno posvetiti njihovom uklanjanju i reciklaži kako u ovoj fazi ne bi došlo do ugrožavanja okoliša.

8. Zašto bi se Hrvati trebali okrenuti solarnoj energiji?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

Zato što traži najmanja ulaganja i daje najveću uštedu. Imamo obilje sunčanih sati, više nego mnoge druge europske zemlje, a ti nam uvjeti (broj kWh proizvedenih po jedinici instalirane snage) omogućavaju veću proizvodnju energije iz solara za jednaku ili sličnu investiciju.

Ipak, još smo uvijek među onima s najmanjim udjelom sunčeve energije u potrošnji električne energije i značajan postotak i dalje uvozimo. Imajući na umu kontinuirani razvoj tehnologije i činjenicu da pretvorba sunčeve energije postaje sve učinkovitija i jeftinija – jasno je da uporaba solara predstavlja najlogičniji i najisplativiji izvor energije.

image

Maja Pokrovac, direktorica Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske

Vedran Peteh/Cropix

9. Koliko Hrvata već iskorištava solarnu energiju?

Odgovara Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Prema dostupnim podacima i istraživanju EIHP-a u 2020. godini, Hrvatska je imala 201,6 MW instalirane snage u toplinskim sustavima koji koriste energiju Sunca i 108,5 MW u instaliranim kapacitetima za proizvodnju električne energije iz energije Sunca. Pri tome je potrebno naglasiti da se podatak o instaliranim kapacitetima za proizvodnju električne energije iz energije Sunca odnosi na sustave priključene na elektroenergetsku mrežu te da ne postoje pouzdani statistički podaci o instaliranim kapacitetima za proizvodnju toplinske energije iz energije Sunca.

Toplinska snaga sustava solarnih kolektora izračunata je prema smjernicama udruge European Solar Thermal Industry Federation, a na temelju podataka o površini solarnih kolektora dobivenih anketnim putem koji je proveo EIHP. Snaga autonomnih fotonaponskih sustava koji se koriste za opskrbu električnom energijom objekata koju nisu spojeni na mrežu procijenjena je na oko 8,5 MW.

10. Rade li solarni sistemi kad je oblačno te koriste li se solarni sistemi i tijekom zimskih mjeseci?

Odgovara Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Sunčane elektrane proizvode električnu energiju i tijekom zimskih mjeseci i za vrijeme oblačnih dana, a proizvodnja naravno ovisi još o mnoštvu drugih tehničkih faktora, kao što je nagib postavljenih modula, njihov azimut (kut između čistog juga i orijentacije modula), itd. Za vrijeme oblačnih dana dozračena Sunčeva energija će biti manja u odnosu na sunčani dan bez oblaka pa će time i proizvedena energija iz fotonaponskog sustava biti manja.

11. Jesu li vremenski uvjeti jedini faktor ili ima i drugih čimbenika koji mogu utjecati na rad kućne solarne elektrane?

Odgovara Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku:

S prosječno 2.000 sunčanih sati godišnje u svom kontinentalnom dijelu i do 2.700 sati na obali, Hrvatska doista ima značajan potencijal za bolje korištenje sunčevih resursa i fotonaponske (PV) solarne tehnologije. Iako su vremenski uvjeti (tj. intenzitet sunca, pokrivenost oblacima, relativna vlažnost i nakupljanje topline) zasigurno prevladavajući čimbenik koji utječe na proizvodnju energije u solarnoj energiji, postoji nekoliko tehničkih čimbenika koje treba uzeti u obzir kako bi se maksimizirao potencijal sunčeve energije.

Ti čimbenici uključuju: učinkovitost pretvorbe energije odabranog PV modula; sunčevo zasjenjenje; položaj, orijentaciju, nagib i zemljopisnu širinu; čistoću površine solarnog panela te rad i nadzor potencijalne opasnosti. Kao takav, odabir pravog proizvođača i instalatera solarnih panela s pravim znanjem i vještinom može imati značajan utjecaj na rad kućne solarne elektrane.

image

Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku (ustupljena fotografija)

Tomislav Čuveljak/nfoto/pixsell

12. Koliko košta ugradnja solarne elektrane, je li ona isplativa za kućanstva?

Odgovara Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku:

Cijena ugradnje kućne solarne elektrane ovisit će o veličini samog postrojenja, što bi samo po sebi ovisilo o godišnjoj potrošnji električne energije u kućanstvu. Prema našem razumijevanju i prema procjenama domaćih stručnjaka, prosječno četveročlano kućanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj zahtijevalo bi solarnu elektranu snage 4 do 6 kW, a kućanstvo u Dalmaciji i na otocima elektranu od 3 do 5 kW (za 1kW snage potrebno je otprilike 15 metara kvadratnih solarnih panela).

Uzimajući to u obzir, prosječna investicija za jedno kućanstvo bila bi u rasponu od 72.000 do 90.000 kuna za kapacitet od 5 kW (uključujući sve troškove priključka). Ako se uzme u obzir potencijalni prihod od prodaje viška proizvodnje električne energije, ta se ulaganja isplate za oko 6 do 10 godina. Osim toga, trenutno postoje različite sheme potpore za ugradnju malih PV-a na stambene zgrade, što može smanjiti razdoblje isplate za dodatnih nekoliko godina.

Energia naturalis je izradila kalkulator uz pomoć kojega možete sami izračunati snagu solarne elektrane potrebne za vaše kućanstvo te koliko novca ćete godišnje uštedjeti nakon ugradnje:

13. Kolike je uštede moguće ostvariti ugradnjom solarnih panela?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

Generalno, najveće su uštede kad je solarna elektrana dobro planirana - prema stvarnim potrebama kućanstva za električnom energijom. To znači da se proizvedena energija iz solara na vlastitom krovu maksimalno troši u kućanstvu, odnosno da ne prelazi njegovu ukupnu godišnju potrošnju, ali ni da ta potrošnja ne bude veća od planirane proizvodnje. Uz tako optimalno projektiranu solarnu elektranu kućanstvo može ostvariti i 75% uštede.

Ipak, konkretni izračuni ušteda su individualni jer ovise i o drugim parametrima, a lokacija instalacije je svakako jedan od njih. Ako je južnije, što znači na obalnom ili otočnom dijelu Hrvatske, količina proizvedene energije, a time i ušteda će biti veća. No i unutrašnjost naše zemlje ima značajan potencijal za proizvodnju električne energije iz solara, osjetno veći nego što ga imaju zemlje sjevernije od Hrvatske.

Nadalje, ušteda ovisi i o načinu financiranja solarne elektrane – jesu li ukupno uložene vlastite financije, kredit ili je u pitanju subvencija. Dodatni parametri se odnose na cijenu solarne opreme u odnosu na cijenu kWh, ali i hoće li se netko odlučiti i na ugradnju baterijskih sustava. Uz tu opciju je investicija veća, ali omogućava pohranu viška proizvedene energije te njezino korištenje kad nema sunca. Smanjenjem cijene baterija i povećanjem cijena električne energije to će vjerojatno biti sve češći odabir. Danas solare uz baterije uglavnom koriste oni koji su izvan elektroenergetske mreže.

14. Što su prvi koraci koje vlasnik obiteljske kuće mora poduzeti kada se odluči na ugradnju sunčane elektrane?

Odgovara Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske:

Prvi korak je angažman projektanta koji će napraviti idejno rješenje sunčane elektrane i vidjeti ukupni tehnički potencijal krova, treba dakle utvrditi optimalnu snagu elektrane. Optimalna snaga elektrane je ona kod kojih će proizvodnja sunčeve energije biti usklađena s potrošnjom kućanstva na mjesečnoj razini pri čemu u obzir treba uzeti i buduće potrošače (većina kućanstava prelazi s plinskih trošila (kuhanje, grijanje, priprema PTV) na električna pa se profil potrošnje može jako razlikovati prije i poslije ovakvih zahvata. U suprotnom elektrana neće rezultirati očekivanim financijskim koristima.

Drugi korak je utvrditi tehničke mogućnosti - zakupljenu električnu snagu priključka na elektroenergetsku mrežu i stanje krovišta. Životni vijek sunčane elektrane je preko 25 godina. Iako je elektranu moguće demontirati i ponovno montirati u slučaju rekonstrukcije krovišta, ovaj scenarij pokušajte izbjeći. Isto tako, ako vam je krovna konstrukcija u lošem stanju postoji mogućnost da neće podnijeti dodatnu težinu sunčane elektrane.

Isto tako važno je provjeriti osunčanost vašeg krova – optimalni su krovovi orijentirani prema jugu ili prema istoku/zapadu manjeg nagiba. Važno jest i analizirati opcije korištenja baterijskih pohrana električne energije kako bi se njima smanjila isporuka energije iz sunčanih elektrana u mrežu (po jako niskoj cijeni), odnosno osigurao status „Kupaca korisnik postrojenja za samoopskrbu“ kojim se omogućuje otkup viškova po konkurentnim cijenama. Ispravno koncipirana i dimenzionirana sunčana elektrana isplativa je i bez poticaja države, koje nažalost uvijek čekamo.

image

Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske

Darko Tomaš/Cropix

15. Kolika je solarna elektrana potrebna četveročlanom kućanstvu?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši 3.200-3.500 kWh godišnje. Ako uzmemo u obzir da je količina proizvedene energije uglavnom u rasponu od 1.150 kWh/kWp do 1.350 kWh/kWp (ovisno o dijelu zemlje u kojem je instalirana), za prosječno kućanstvo bilo bi dovoljno 2,5 - 3 kW instalirane snage. Takva mala solarna elektrana stane na gotovo svaki krov.

No, da bi se dobro procijenila potrebna snaga solarne elektrane, važno je dobro procijeniti vlastitu potrebu za potrošnjom. Kolika je to količina na godišnjoj razini moguće je vidjeti iz računa kojima kućanstvo plaća potrošenu električnu energiju. Imajući na umu činjenicu da kućanstva trebaju električnu energiju i kad nema sunca, velik su poticaj nove mogućnosti koje je otvorio Zakon o tržištu električne energije kroz uvođenje koncepta aktivnog kupca, energetskih zajednica, tržišnog agregiranja… Time je omogućeno svim krajnjim kupcima da aktivno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Naravno, uz sve to uvijek postoji i mogućnost baterijske pohrane viška proizvedene energije domaćinstva za kasniju potrošnju.

16. Što sve sadrži projektna dokumentacija za izgradnju sunčane elektrane?

Odgovara Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske:

Prije izrade projekta važno je da projektant modelira sunčanu elektranu optimalnih karakteristika prema profilu potrošnje električne energije u visokoj (dnevnoj) tarifi, priključnoj električnoj snazi obiteljske kuće te raspoloživoj krovnoj površini povoljne orijentacije i bez zasjenjenja. Stoga je prije definiranja tehničkog rješenja preporuka napraviti osnovnu tehno-financijsku analizu kako biste imali predodžbu o visini investicije i potencijalu troškovnih ušteda.

Nakon što se definira optimalna snaga elektrane te analiziraju tehnička ograničenja lokacije izrađuje se tehnička podloga odnosno Idejni projekt sunčane elektrane. Idejni projekt, uz dokaz legalnosti i vlasništva zgrade potreban je za provjeru mogućnosti postojeće elektroenergetske infrastrukture za priključenja sunčane elektrane na mrežu.

17. Koja je sve papirologija potrebna za ugradnju solarne elektrane?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

Za ugradnju je potreban glavni elektrotehnički projekt na temelju kojeg HEP ODS odobrava projekt priključenja na mrežu. Njemu ide i zahtjev za opremanje obračunskog mjernog mjesta potrebnim dvosmjernim brojilom. Dio vezan uz otkup proizvedene električne energije ugovara se s opskrbljivačem. Inače, za postavljanje solarne elektrane na postojećem krovu nije potrebno ishodovati dodatne dozvole, dok je za neintegrirane solarne elektrane, tj. one koje se ne postavljaju na krov, potrebno ishodovati dozvolu kojom se regulira njihovo građenje.

18. Koliko traje obrada zahtjeva za ugradnju sunčanih elektrane?

Odgovara Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske:

Sve zahtjeve obrađuje Operater distribucijskog sustava (HEP ODS), odnosno Elektra s odgovarajućeg distribucijskog područja Republike Hrvatske (postoji 21 distribucijsko područje u RH). U pravilu se zahtjevi obrađuju u relativno kratkom roku, no moguća su odstupanja u slučaju preopterećenja djelatnika HEP ODS-a određenog distribucijskog područja.

19. Što nakon ishođenja uvjeta priključenja elektrane na elektroenergetsku mrežu?

Odgovara Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske:

Nakon dobivanja obavijesti o mogućnosti priključenja na mrežu pristupa se izradi Glavnog projekta temeljem kojega se može započeti s izgradnjom sunčane elektrane. Po izgradnji sunčane elektrane potrebno je sklopiti ugovor s opskrbljivačem električne energije o otkupu viškova električne energije proizvedene iz sunčane elektrane. Prije puštanja sunčane elektrane u pogon potrebno je HEP ODS-u podnijeti Zahtjev za sklapanje ugovora o korištenju mreže i Zahtjev za promjenu statusa kod kućanstva s vlastitom proizvodnjom. Cijeli postupak je relativno jednostavan i brz.

20. Može li projekt ugradnje solarne elektrane biti odbijen?

Odgovara Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske:

Projekt može biti odbijen od strane HEP ODS-a ukoliko nije dokazan pravni interes investitora (npr. nisu riješeni vlasnički odnosi nad zgradom), ako nije dokazano da je zgrada postojeća (legalna) ili ukoliko tehničko rješenje nije u skladu s pravilima struke. Svako kućanstvo koje ima obračunsko mjerno mjesto može dobiti suglasnost za elektranu od minimalno 80 posto snage zakupa.

21. Tko je ovlašten za instalaciju i ugradnju sunčanih elektrane, što sve izvođač radova mora imati?

Odgovara Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske:

Tržište sunčanih elektrana je dobro razvijeno i puno je tvrtki i obrta koji nude ovakvu uslugu. Jedan dio njih nije ovlašten ni za projektiranje, a ni za izvođenje elektroinstalacijskih radova – da bi to bili, moraju imati zaposlene ili na raspolaganju ovlaštene projektante i inženjere elektrotehnike sa stručnim ispitom. Najbolja preporuka su uvijek reference i provedeni projekti, a to se danas može lako provjeriti jednostavnom pretragom Interneta.

22. Postoje li poticaji za ugradnju solarnih panela?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

Postoje, npr. poticaji iz EU fondova, ali solarne elektrane na krovovima sufinancira i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. S obzirom na sve niže cijene solarne tehnologije, takve vrste poticaja čak više i nisu glavni razlog nečije odluke da postavi solare na svoj krov. Naročito za male elektrane koje se grade na mjestu potrošnje - one postaju isplative u sve kraćim rokovima.

23. Mogu li se solarni paneli postaviti na nestambene objekte?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

Solarne elektrane se mogu postavljati na krovove kućanstava, ali i nestambenih objekata, u skladu s tehničkim karakteristikama pojedinog krova. Zakon o tržištu električne energije omogućuje postavljanje solarnih elektrana i na krovovima višestambenih zgrada čime se stanarima omogućava proizvodnja električne energije za vlastitu potrošnju, kao i za isporuku u mrežu. Solarne elektrane mogu biti i neintegrirane, što znači da nisu na krovu nego npr. na tlu. U tom slučaju je potrebno ishodovati dozvole kojima se omogućava njihova izgradnja.

No, još je mnogo potencijalnih mjesta za solarne elektrane - na bivšim odlagalištima otpada, napuštenim kamenolomima, rudokopima, plutajući solari na bivšim šljunčarama, čak i ribnjacima. Europske zemlje imaju sve više primjera dobre prakse primjene specijaliziranih agrosolara koji u simbiozi s poljoprivrednim površinama donose dodatnu vrijednost – imaju dokazan učinak na poboljšan prinos određenih poljoprivrednih kultura i uz to proizvode energiju, a znaju poslužiti i životinjama kao zaštita od prekomjernog sunca. Na konferenciji „Dani sunca“ koju smo prije mjesec dana održali u Hvaru, stručnjak iz Njemačke pokazao je i analizirao upravo takve primjere.

24. Mogu li solarne elektrane postaviti na stambene zgrade?

Odgovara Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Krovne površine stambenih zgrada mogu se iskoristiti za instalaciju sunčanih elektrana, ali da bi vlasnik jednog stana postavio elektranu samo za vlastite potrebe treba imati suglasnost ostalih suvlasnika. Novi zakonodavni okvir kojim se uređuje tržište obnovljivih izvora energije (Zakon o tržištu električne energije koji je nedavno stupio na snagu i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji koji se uskoro očekuje) predviđa pojam energetskih zajednica, odnosno zajednica obnovljive energije koje će omogućiti vlasnicima stanova da u okviru takvih zajednica postave elektranu na krovnu površinu (ili fasadu) zgrade te zajednički koriste pogodnosti proizvedene energije iz sunčane elektrane.

25. Što se događa sa solarnom elektranom nakon predviđenog roka trajanja?

Odgovara Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske:

Solarne elektrane uglavnom imaju jamstveni rok od 25 godina, pri tome je to jamstvo za njihovu učinkovitost u proizvodnji energije. Sam rok njihovog trajanja je duži te one i dalje proizvode električnu energiju, ali s nešto manjom učinkovitošću. U nekim zemljama već postoji praksa zamjene prvotno instaliranih solarnih panela tehnološki novijim i učinkovitijim modelima, pri čemu se oni skinuti s krova prodaju kao rabljeni jer postoji interes tržišta i za njih. Cjenovno su prihvatljiviji, a za nečije potrebe i dalje dovoljno učinkoviti u proizvodnji energije.

26. Gube li solarni paneli s godinama svoju učinkovitost?

Odgovara Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Svakako, ali taj je pad neznatan. Solarni paneli imaju faktor degradacije te s vremenom gube svoju snagu u odnosu na onu nazivno deklariranu. Međutim, većina proizvođača fotonaponskih modula daje garanciju na svoje proizvode da nakon 20 godina rada njihova snaga neće pasti ispod 84 posto od njihove nazivno deklarirane.

27. Što s viškom energije koju solarna elektrana proizvede? Na koji način višak energije odlazi u mrežu i tko su otkupljivači te energije?

Odgovara Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku:

Ovisno o vrsti instalacije solarnih panela, višak proizvedene energije se ili pohranjuje u baterije ako je takva infrastruktura potrebna (za kasniju potrošnju) ili se stavlja u električnu mrežu (prodaje se kupcima električne energije). U Hrvatskoj su najveći kupci viška proizvodnje električne energije veliki domaći i međunarodni dobavljači električne energije (HEP, E.ON i GEN-I).

Nakon što se odabere otkupljivač električne energije i provjeri održivost priključka na elektroenergetski sustav kućanskih instalacija, morat će se postaviti dvosmjerno brojilo električne energije potrebno za bilježenje proizvodnje i potrošnje, jer kućanstvo obično samo troši energiju. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i HEP dužni su preuzeti svoju ukupno proizvedenu električnu energiju od bilo kojeg povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije (OIE), za što imate pravo na poticajnu cijenu iz tarifnog sustava na temeljem sklopljenog ugovora o otkupu električne energije s HROTE-om.

28. Na koji način se prodaje struja dobivena putem solarne elektrane? Može li se kompenzirati ustupljena struja za dobivenu iz mreže?

Odgovara Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Kada korisnik ima veću proizvodnju od potrošnje, električnu energiju predaje u mrežu i taj predani višak koristi u nekom drugom trenutku kada mu je potrošnja veća od vlastite proizvodnje. Odabrani opskrbljivač preko dvosmjernog brojila bilježi preuzetu i predanu električnu energiju te je na razini mjeseca bilancira, odnosno umanjuje račun za električnu energiju korisniku za iznos predane električne energije u mrežu.

29. Može li se skladištiti električna energija dobivena putem solarne elektrane?

Odgovara Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Naravno, neki korisnici se unatoč tome što imaju mogućnost predaje električne energije u mrežu ipak odlučuju za ugradnju baterijskih sustava. Oni mogu donijeti višestruku korist u kućanstvima, a itekako su važni u izoliranim sustavima, kao što su, primjerice, otoci.

30. Mogu li se nakon izgradnje sunčane elektrane odspojiti s elektroenergetske mreže?

Odgovara Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske:

Sunčana elektrana proizvodi električnu energiju i teoretski postoji mogućnost da se nakon izgradnje sunčane elektrane odvojite od elektroenergetske mreže, ali u praksi to nije jednostavno, a najčešće nije niti dobra ideja. Ako želite imati dovoljno električne energije za potrebe kućanstva u svakom trenutku, odnosno želite zadržati dovoljno električne energije tijekom noći i tijekom zime kod dužih razdoblja oblačnih dana, onda je potrebno planirati značajno veću sunčanu elektranu, veliki baterijski sustavi za pohranjivanje viškova proizvedene električne energije za razdoblja bez sunca ili čak mini vjetroelektrane i pomoćne agregate na konvencionalna goriva (benzin, diesel, plin ili sl.). Jednostavnije rečeno - morate računati na višestruko veća ulaganja.

31. Može li solarna energija u budućnosti zamijeniti ili nadomjestiti električnu energiju u kućanstvu?

Odgovara Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku:

Trenutačno je još uvijek teško osigurati potrebe za električnom energijom cijelog kućanstva samo iz solarnih PV-a. Međutim, kako tehnološki napredak nastavlja poticati širenje lokalnih kapaciteta za pohranu energije, u budućnosti će kućanstva većinu svojih potreba za električnom energijom moći zadovoljiti iz obnovljivih izvora.

Kao što je pokazala nedavno završena klimatska konferencija COP26, svijet se polako, ali sigurno kreće prema proizvodnji obnovljive energije i neto nultim emisijama. Kao takva, budućnost je svakako solarna i u obnovljivim izvorima energije!

32. Kako izgleda budućnost korištenja solarne energije u kućanstvu, koliko će tehnologija zapravo napredovati?

Odgovara Anton Kovačev, voditelj hrvatskog ureda Europske investicijske banke:

Tehnologija koja stoji iza solarnih ploča se stalno razvija i unaprjeđuje. Kao rezultat ovih ulaganje ćemo u budućnosti svjedočiti sve većoj učinkovitosti solarnih panela gdje će ista površina solarnog panela proizvoditi više struje s manjom osunčanošću. Drugim riječima, bit će nam potrebno sve manje prostora i manje sunca za proizvodnju više energije. Paneli neće više biti samo za krovove kuća. Već ih je moguće postaviti na zidove, dok će daljnji tehnološki razvoj omogućiti njihovo postavljanje na različite dijelove objekata.

Također, uskoro ćemo vidjeti i uvođenje dvostrukih panela koji će istovremeno proizvoditi električnu energiju i grijati vodu za kućnu upotrebu. Solarne elektrane postat će i važan dio „elektrificiranog“ doma u kojem će grijanje na fosilna goriva zamijeniti električne toplinske pumpe koje će ljeti hladiti domove na isti način na koji će ga zimi grijati.

Solarne elektrane će također značajno smanjiti cijenu prijevoza ukoliko se na njih priključe punjači za električna vozila. Europska investicijska banka planira ostati jedan od glavnih izvora financiranja solarne energije uključujući i financiranje kako njenog daljnjeg razvoja, tako i tehnoloških inovacija kako bi ovaj vid proizvodnje električne energije postao još učinkovitiji i dostupniji ne samo građanima Hrvatske i EU, već i širom svijeta.

Smanjite vrijeme tuširanja za samo četiri minute i uštedite čak 40 litara vode

Smanjenje računa ultimativni je cilj svakog potrošača, posebno onih koji još nemaju višak energije poput vlasnika solarnih elektrana. Zato valja naučiti kako efikasno štedjeti energiju. Primjerice, znamo da su kućanski aparati 'veliki gutači' struje, no osim suštog izbjegavanja korištenja, postoje i neki praktičniji načini štednje. Energia Naturalis nedavno je objavila knjižicu s praktičnim savjetima za odgovorno korištenje energije u kućanstvu koje znatno može smanjiti račune.

Univerzalno pravilo jest da se veliki kućanski aparati, poput perilice rublja, koriste u večernjim satima kada je električna energija jeftinija. No, ima još nekoliko savjeta uz koje je moguće uštedjeti pokoju kunu. Primjerice, zamijenite dotrajale kućanske uređaje novima. S obzirom na razvoj tehnologije, novi uređaji su učinkovitiji u odnosu na one proizvedene prije 10-15 godina. K tome, novi uređaji su višeg energetskog razreda, što znači da uređaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troše i do 40 posto manje energije od istih uređaja energetskog razreda D.

Tuš, pak, u prosjeku ispusti oko 10 litara vode u minuti, a ako smanjite vrijeme tuširanja za samo četiri minute, možete uštedjeti čak 40 litara vode. Kada biste još smanjili temperaturu tople vode u bojleru do 10 stupnjeva niže od uobičajene, mogli biste uštedjeti 22 posto godišnje potrošnje energije.

Savjetima koji su objavljeni u knjižici Energije Naturalis puno se energije može uštedjeti i u sezoni grijanja. Primjerice, smanjenje temperature doma na 10 do 16 stupnjeva prilikom izbivanja može smanjiti račun za grijanje i do 10 posto, dok svaki stupanj iznad 20 stupnjeva može dodati 10 posto cifri na računu za grijanje. Troškove možete smanjiti ugradnjom sobnog termostata koji će noću ili kad ste izvan kuće biti programiran na niže vrijednosti. Imajte na umu da smanjenje temperature za samo jedan stupanj može uštedjeti do pet posto energije.

Također, ugradnjom kondenzacijskog bojlera smanjit će se potrošnja plina i do 20 posto, a instalacija termostatskih ventila na radijatorima može uštedjeti 5 do 10 posto troška za grijanje. Činjenica je da radijatori emitiraju toplinu u svim smjerovima, što znači da se velika količina topline, i to čak 45 posto, otpušta prema zidu na kojem je postavljen radijator. Kako bi se spriječio taj gubitak topline, iza radijatora se može postaviti aluminijska folija koja svojom površinom vraća toplinu natrag u prostor.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Energije Naturalis.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2021 12:21