Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2023. godini umrlo 51 080 ljudi, a kardiovaskularne bolesti su odgovorne za oko 20.000 smrti godišnje. Hrvatska tako spada među zemlje Europske unije s vrlo visokim rizikom kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok smrti i morbiditeta.
- Iako se stope mortaliteta smanjuju, Hrvatska i dalje ima višu stopu u usporedbi s prosjekom EU, a glavni razlog tome je nezdravi način života. Pušenje, nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti, konzumiranje alkohola Hrvatima nisu strani. Velik broj slučajeva visokog tlaka, povišenih masnoća i dijabetesa također su bitni uzroci kardiovaskularnih bolesti – govori prim. dr. sc. Marko Mornar Jelavić, specijalist interne medicine i uže specijalnosti kardiologije iz Poliklinike Medikol.
Iako su bolovi u prsima najčešći simptom srčanog udara, doktor Mornar Jelavić upozorava kako se simptomi znatno mogu razlikovati u muškaraca i žena.
- Tijekom srčanih udara žene mogu osjećati atipične simptome, poput pojačanog umora, zaduhe, mučnine i povraćanja, dok su tipični simptomi, poput bolova u prsima, rjeđi. Takvi simptomi mogu navesti na pogrešnu dijagnozu i samim time odgoditi pravovremeni početak liječenja – pojašnjava.
Bitne razlike
Kada se radi o srčanom udaru, žene mogu iskusiti i druge simptome, poput omaglice, vrtoglavice i preznojavanja. Bol u prsima također ne mora biti tipična, već se može očitovati kao pritisak ili stiskanje, a može biti prisutna i u leđima, ramenima, rukama, čeljusti.
- Liječnici koji dođu prvi u kontakt s takvim bolesnicima trebaju s oprezom uzeti u obzir sve navedene simptome, naročito ukoliko osoba ima i pridružene tradicionalne čimbenike kardiovaskularnog rizika, poput starije životne dobi, muškog spola, pozitivne obiteljske anamneze na iznenadne srčane smrti, posebice u mlađoj životnoj dobi, povišenog tlaka, poremećaja metabolizma masnoća, dijabetesa, pušenja ili debljine te pravovremeno intervenirati u skladu s time – napominje doktor Mornar Jelavić. Posebnu rizičnu skupinu čine osobe s već preboljenim infarktom, ugrađenim premosnicama ili stentovima, zatim osobe koje su preživjele moždani udar ili imaju probleme s cirkulacijom na nogama ili vratu, odnosno suženja od barem 50 posto.
Naš sugovornik naglašava kako je zbog atipičnih simptoma prehodali, odnosno neprepoznati infarkt, učestaliji u žena. Prema dostupnim podacima, oko 30 posto infarkta u žena je neprepoznato, u odnosu na 16 posto u muškaraca. Napominje i kako se navedeno stanje može prevenirati pravovremenim prepoznavanjem već navedenih atipičnih simptoma srčanog udara. Prehodali srčani udar dijagnosticira se primarno pomoću magnetske rezonance, a od pomoći mogu biti EKG i ultrazvuk srca.
Kardiovaskularne bolesti se u žena javljaju u kasnijoj životnoj dobi i samim time imaju lošiju prognozu. Nadalje, muškarci su skloniji koronarnoj bolesti srca, dok su u žena učestaliji moždani udari.
- Kada je riječ o razlikama u spolu, treba još naglasiti i da su žene do nastupa menopauze zaštićenije od kardiovaskularnih bolesti od muškaraca jer estrogeni imaju kardioprotektivni učinak. S druge strane, testosteron, naročito u višim dozama, može imati negativne učinke na kardiovaskularni sustav – govori stručnjak.
- U menopauzi se smanjuje razina estrogena što uzrokuje porast trbušne masti, poremećaj tlaka, lipida i inzulinsku rezistenciju, stanja koja doprinose porastu rizika kardiovaskularnih bolesti. Tijekom menopauze, mogu se pojaviti i vazomotorni simptomi, poput crvenila i noćnog preznojavanja, koji također mogu negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje. Stoga, primjena hormonske nadomjesne terapije na početku menopauze ima smisla jer dovodi do smanjenja svih negativnih učinaka – dodaje doktor Mornar Jelavić.
Uz raniju menopauzu, komplikacije u trudnoći, poput preeklampsije ili gestacijskog dijabetesa, rana ili kasna prva menstruacija te sindrom policističnih jajnika isto mogu biti pokazatelji rizičnog kardiovaskularnog stanja.
Važnost dobrih životnih navika
Ipak, priča s rizičnim čimbenicima je puno kompleksnija i pojavnost kardiovaskularnih bolesti ovisi o nizu drugih faktora, poput genetike, socioekonomskog statusa, prisutnosti komorbiditeta, i slično. Štoviše, brojne studije su dokazale povezanost kardiovaskularnih bolesti sa zagađivačima zraka i klimatskim promjenama. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva, primarna, ali i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti, baziraju se na zdravoj i uravnoteženoj prehrani te fizičkoj aktivnosti.
- Zdrava prehrana podrazumijeva svakodnevni unos voća i povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina te ograničavanje unosa zasićenih i trans masti, soli i rafiniranih šećera. Nadalje, potrebno je barem 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta ili 75 minuta vježbanja visokog intenziteta tjedno. Od ostalih mjera, bitno je prestati pušiti, prekinuti ili barem smanjiti konzumaciju alkohola, izregulirati tjelesnu težinu, koliko je moguće kontrolirati dnevnu razinu stresa i povremeno kod obiteljskog liječnika kontrolirati tjelesnu težinu, vrijednosti tlaka, šećera i masnoća – govori doktor Mornar Jelavić.
Naš sugovornik napominje i da suvremeni način života dovodi i do različitih psihičkih bolesti i stanja, poput anksioznosti i depresije, koji su vrlo važni čimbenici rizika.
- Stres, anksioznost i depresija mogu dovesti do pojave kardiovaskularnih bolesti te uzrokovati njihovo ponavljanje. Primjerice, poznato je da su osobe s psihičkim poremećajima podložnije pojavi infarkta miokarda i moždanog udara kao i njihovom recidiviranju. Također, sklonije su većoj konzumaciji alkohola i duhanskih proizvoda, sjedilačkom načinu života, nezdravoj prehrani i drugim čimbenicima koji povećavaju rizik za srčane i cerebrovaskularne bolesti – govori.
- Patofizološki, kontinuirani stres dovodi do povećane proizvodnje i lučenja određenih hormona i kemijskih supstanci koji uzrokuju stanje kronične upale u organizmu i tako povećavaju vjerojatnost za nastanak kardiovaskularnih i drugih bolesti, uključujući i one maligne – dodaje doktor Mornar Jelavić.
Pozitivni podaci
Prema dostupnim podacima, standardizirana stopa smrtnosti od ishemijske bolesti srca u Hrvatskoj smanjila se za 32.4 posto između 2002. i 2019. godine. Doktor Mornar Jelavić pojašnjava da je to rezultat organizacije rada hitne medicinske pomoći na terenu, brzog trijažiranja i transporta bolesnika u bolnicu te razvoja mreže primarne perkutane koronarne intervencije prisutne na razini države u ukupno 14 centara, koja omogućuje pravovremeno i adekvatno zbrinjavanje bolesnika s akutnim koronarnim incidentima. Konačno, skrb bolesnika u koronarnim i jedinicama intenzivnog liječenja po svjetskim standardima također doprinosi ovim pozitivnim statističkim podacima.
- Hrvatska kardiologija je u korak sa svjetskim trendovima i po pitanju provođenja kardiovaskularne rehabilitacije za koju je dokazano da nakon akutnih događaja smanjuje njihovo ponavljanje te poboljšava kratkoročne i dugoročne ishode. Poboljšanje stanja rezultat je i javnozdravstvenih akcija i edukacija o štetnosti određenih rizičnih čimbenika na zdravlje, promocije zdravog načina života i važnosti redovitih preventivnih pregleda i dijagnostičkih postupaka, bilo sistematskih ili specijalističkih kardioloških – govori.
Ipak, uz javnozdravstvene akcije i edukacije, najbitnije je da građani djeluju i misle o svom cjelokupnom zdravlju.
- Bitno je provoditi preventivne liječničke preglede, naročito kod osoba s već spomenutim rizičnim čimbenicima, poput pozitivne obiteljske anamneze na određene srčane bolesti, jer životna dob više nije garancija za zdravlje, a srčane bolesti mogu se pojaviti bilo kada – zaključuje dr. sc. Marko Mornar Jelavić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Poliklinike Medikol.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....