Što prvo napravite kada se probudite ujutro? Za čak 33 posto ljudi, odgovor glasi da posegnu za mobitelom, i to unutar prvih pet mnuta od buđenja. To možda ne bi bilo toliko zabrinjavajuće da upravo mobitel i silan sadržaj na njemu nije jedan od glavnih krivaca za osjećaj preplavljenosti kod polovice odrasle populacije. Dnevno na svoje mobitele primimo oko 140 obavijesti, a naš mozak svaku od njih percipira kao svojevrsnu nagradu. U mozgu zato dolazi do skoka dopamina, slično kao i kod konzumiranja supstanci koje izazivaju ovisnost, što objašnjava zašto konstantno provjeravamo svoje mobitele u potrazi za novom obaviješću.
Psihologinja iz Centra Psihologije u Zagrebu, Nensi Friszl Zečević, pojasnila nam je kako nas digitalni svijet drži u stanju traženja nagrade te reagiranja i biranja, što nije nimalo bezazleno.
- Iako ljudi to ne percipiraju kao donošenje odluka, već u prvih nekoliko sekundi korištenja mobitela odlučujemo koji sadržaj pročitati, na što odgovoriti, što ignorirati – govori.
Zbog ubrzanog životnog tempa, mnogobrojnih mogućnosti u svim aspektima života te konstantnih podražaja i informacija, ljudi se sve češće susreću s fenomenom decision fatiguea, odnosno mentalnog umora uzrokovanog donošenjem odluka.
- Decision fatigue je stanje u kojem naš um jednostavno postane umoran od stalnog odlučivanja. Tijekom dana donosimo na desetke, često i stotine odluka, od toga što ćemo odjenuti, što jesti, kako odgovoriti na poruku, pa sve do važnih poslovnih i životnih izbora. Svaka od tih odluka, iako možda djeluje mala, traži određeni mentalni angažman – kaže naša sugovornica.
U jednom trenutku se ta „unutarnja energija za odlučivanje” potroši, a ljudi to često opisuju kao osjećaj blokade, zbunjenosti ili unutarnjeg kaosa. Stručnjakinja pojašnjava kako kada donosimo odluke, stalno procjenjujemo, uspoređujemo i predviđamo ishode, što zahtijeva fokus i energiju. Problem je što se ta energija ne obnavlja automatski tijekom dana, nego se konstantno troši.
Utjecaj digitalizacije
Iako je ljudski mozak vrlo prilagodljiv, zahvaljujući neuroplastičnosti, brzi i konstantni digitalni podražaji mogu ostaviti negativne posljedice na ovaj organ. Budući da se danas, više nego ikada prije, mozak mora prilagoditi ogromnom broju informacija, dolazi do pada raspona pažnje, smanjenog kapaciteta za duboko razmišljanje, ali i mogućnosti emocionalne regulacije.
- Mozak nam djelomično preuzima prebrza digitalizacija, on ostaje stalno aktivan, a bez pravog odmora nema ni oporavka – upozorava Friszl Zečević.
Uz to, stalna izloženost informacijama dodatno povećava unutarnji pritisak da donosimo „bolje“ odluke. Taj pritisak kod nekih ljudi izaziva izbjegavanje odgovornosti, neki donose sve lošije odluke, a neki se povlače i gube osjećaj sigurnosti u vlastite izbore. Stručnjakinja naglašava kako se ovdje ne radi o slabosti karaktera, već je to znak da je mozak preopterećen.
Iluzija slobode
Iako se na prvu može činiti kako čovjek treba biti zadovoljniji time što ima sve više izbora u svemu, realnost je suprotna. Paradoks modernog vremena očitava se u tome da su ljudi nekada težili većem izboru, a danas sve češće čeznu za jednostavnošću. Psihologinja kaže kako je rješenje ovog problema promjena perspektive.
- Rekla bih da je poanta u tome da ne trebamo uvijek iskoristiti sve opcije koje nam se nude. Ne moramo sve znati, sve probati i sve odlučiti odmah. Kada imamo previše opcija, naš um se ne może opustiti nego radi još više. Uspoređuje, analizira, vraća se na prethodne opcije i stalno preispituje svoje odluke – govori.
Jedan od prvih znakova da patite od umora izazvanog donošenjem odluka je odgađanje svih pa čak malih i jednostavnih odluka. Nakon toga dolazi razdražljivost, pad koncentracije i osjećaj intenzivne preplavljenosti. Uz to, ljudi nerijetko počnu donositi impulzivne odluke ili traže da netko drugi odluči umjesto njih, a česta je i iznenadna sumnja u sebe.
- Ljudi koji su savjesni, odgovorni i skloni analiziranju, posebno su osjetljivi na ovu vrstu mentalnog umora. Uz to, kod perfekcionista, osoba koje žele imati stalnu kontrolu i onih koji puno brinu se ova vrsta umora javlja brže. Osjetljive i empatične osobe su također rizične jer osim vlastitih odluka, često razmišljaju i o tuđim osjećajima i potrebama – pojašnjava Friszl Zečević.
- Spomenula bih i roditelje male djece, ljude na zahtjevnim poslovima i one koji rade s ljudima kao skupinu koja je često izložena velikom broju odluka i emocionalnih situacija – dodaje.
Sposobnost donošenja odluka mijenja se tijekom dana pa poznata izreka da je jutro pametnije od noći dobiva i znanstvenu potvrdu.
- Tijekom dana naš se um postupno opterećuje informacijama, emocijama i odlukama pa smo navečer često umorniji, skloniji brzopletim zaključcima ili pretjeranom analiziranju. Tijekom sna mozak „posloži” informacije, smiri emocionalni naboj i omogući nam da ujutro vidimo stvari jednostavnije i jasnije – pojašnjava psihologinja.
Ovo također pojašnjava zašto ponekad navečer pojedemo više i kaloričnije od porcije koju smo planirali, naručimo nepotrebne stvari ili pošaljemo poruku zbog koje ćemo kasnije možda požaliti.
Kako si pomoći?
Za rješavanje ovog zamornog problema modernog doba, psihologinja Friszl Zečević ima jednostavno rješenje – smanjiti broj nepotrebnih odluka u danu. No, što to konkretno znači?
- To se može postići kroz jednostavne rutine, primjerice, da u trgovini kupujemo po unaprijed pripremljenom popisu potrebnih namirnica, napravimo tjedni raspored kuhanja, navečer pripremimo odjeću za idući dan, dan ranije organiziramo obaveze koje moramo izvršiti idućeg dana – savjetuje.
Važne i velike odluke treba donositi kada smo mentalno svježi, najčešće ujutro ili nakon dnevnog odmora. Također, važne su i svjesne pauze bez ekrana i informacija, čak i ako su kratke. To su trenuci u kojima se um stvarno odmara, a jedno je posebno bitno.
- Treba moći prihvatiti da ne moramo sve riješiti odmah i sada. Odgoda ponekad nije izbjegavanje, nego način da donesemo bolju odluku – napominje psihologinja.
Ova stručnjakinja ne krije kako je ponekad i sama žrtva decision fatiguea, no kaže kako je radom na sebi i iskustvom naučila prepoznati trenutak u kojem joj um postaje prezasićen te odmah kreće u djelovanje.
- Svjesno pojednostavim stvari, smanjim broj odluka, odgodim ono što nije hitno i osiguram si prostor za kvalitetnu pauzu ili kratak odmor uz svjesnu odluku da ne moram sve kontrolirati niti riješiti odmah – govori.
- Živimo u vremenu u kojem imamo više izbora nego ikada i baš zato trebamo više svjesnosti nego ikada prije. Nije poanta iskoristiti sve mogućnosti, nego odabrati ono što je za nas zaista važno, jer mentalni mir ne dolazi iz toga da imamo sve opcije otvorene, nego iz toga da znamo odabrati što nam je doista potrebno – zaključuje psihologinja Nensi Friszl Zečević.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Tomata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....