Ideja nije objekt koji se može uloviti. Ona nastaje iz potrebe, iz običnog trenutka ili se rodi kroz neprestani proces stvaranja. U svakom slučaju, ne može se samo tako pronaći, kao vrganj u šumi poslije obilne jesenske kiše. Ne, do nje se mora doći, ponekad samostalno, a često i uz pomoć drugih ljudi.
Kultni film „Kako je počeo rat na mom otoku“ nastao je, primjerice, iz samo jedne rečenice koju je zabrinuta žena uputila svom mužu oficiru prilikom prosvjeda ispred vojne kasarne u Šibeniku 1991. godine.
Muzički kolektiv Mr.Lee & IvaneSky, dječji album Kišni razdraganci pa čak i pjesma „Mama ŠČ“ proizašli su iz ljubavi koja se rodila u kazalištu Mala scena u Velikoj Gorici, s time da se ista možda nikada ne bi dogodila da jedna voditeljica nije dobila otkaz na televiziji.
Čak je i vlasniku 404, jednoj od jedna od najuspješnijih marketinških tvrtki u Hrvatskoj, propalo pet firmi.
Prema tome, ideja nije objekt, već proces stvaranja, što su zaključili i gosti drugog izdanja Festivala ideja koji se održao 26. travnja u Kent Clubu, posebno uređenom prostoru u poslovnici KentBanke u Ilici. Radi se o mjesečnoj manifestaciji u organizaciji KentBanke gdje zanimljivi predavači iz različitih industrija razmjenjuju ideje o poslovnim, sociološkim, umjetničkim i tehnološkim temama važnih za razvoj našeg društva. Srž događaja odmah je na početku sažela moderatorica Ida Prester koja je kazala kako se radi o jedinstvenoj priči gdje kreativni ljudi pričaju na koji se način rađaju njihove ideje, kako umiru, gdje crpe inspiraciju za rad, ali i kako nastave s karijerom nakon neuspjeha.
Na drugom izdanju gosti su bili filmski redatelj Vinko Brešan, glazbenica Ivanka Mazurkijević te vlasnik i osnivač marketinške agencije 404 Nikola Vrdoljak. Oni su u nešto više od sat i pol vremena razmijenili svoje životne i poslovne misli, ali i podignuli zastor iza vlastitih kreativnih kotačića, sve pred očima i ušima više od 50 okupljenih gledatelja.
Najljepši dio posla
Vodu na mlin razgovora dodala je moderatorica Prester s jednim naočigled jednostavnim, no, opet, kompliciranim pitanjem – što je najljepši dio vašeg posla?
Raspravu je otvorio Vrdoljak ponudivši odgovor u dva dijela.
- Prvo, najviše volim slagati sustav. Nisam kreativac u tom smislu da se bavim idejama za marketinške kampanje, već volim posložiti makro dio priče. Drugo, volim sudjelovati u gradnji ideje, kampanje. U takvim situacijama je ključno da se ego ostavi po strani, da tvoja ideja istrpi puno batina te na temelju tog sukoba mišljenja nastane super projekt – istaknuo je Vrdoljak te dodao kako treba imati hrabrosti da se ideja pusti u svijet, drugima na kritiku i mišljenje.
Brešan se nadovezao na njegov odgovor te dodao kako je i film zapravo kolektivna umjetnost te da se iza njega nalazi desetak tisuća ideja. One pripadaju scenaristu, kostimografu, scenografu pa i rekviziteru, no navodi da upravo režiser ima privilegiju odabrati koje će od njih ugledati svjetlo kamere. Stoga je, kaže, teško odabrati omiljenu ideju, no često je samo jedan detalj dovoljan da se iz njega stvori umjetničko djelo. U to se i sam uvjerio prije snimanja svog prvog filma „Kako je počeo rat na mom otoku“.
- Bilo je to 1991., bili su prosvjedi ispred kasarne JNA u Šibeniku. Jedna žena je nagovarala muža da izađe van, on je bio oficir. U tom mi je trenutku na um pala rečenica: „Vrati se doma, skuvala sam ti paštašutu“. I samo oko te jedne rečenice sagradio sam cijeli film – prisjetio se Brešan te dodao kako inspiraciju za svoja djela crpi bilo gdje iz okoline, neovisno radi li se o razgovoru s preprodavačima voća na Kvatriću ili diskusiji s kolegom dramatičarem Matom Matišićem koji se našao u prvom redu publike Festivala ideja.
Veliki kreativac
S njim se složila i Mazurkijević i navela da je važno da se osoba okruži s ljudima koji će je inspirirati, pa čak i imponirati. Ona kroz taj proces prolazi skoro svaki dan sa svojim životnim i poslovnim partnerom kojeg je opisala kao spoj „kreativca, umjetnika, ideje i budale“.
- Iskreno, nisam upoznala kreativca kao što je Mrle. To se najviše pokazalo u doba korone. On se ujutro ustao i samo krenuo stvarati. Tako su nastali „Kaluđerica bez nosa na Marsu“, pa i „Mama ŠČ“. Sjećam se, jedno jutro ulazim u sobu, on ima cipelu na glavi i ponavlja šč, šč, šč... prvi komentari na YouTubeu bili su da su to najgluplje četiri minute u povijesti no, eto, tri godine poslije svi znaju tu pjesmu – kazala je Mazurkijević.
Spomenuta situacija dovela je do sljedećeg pitanja moderatorice – kako prepoznati dobru ideju? Prester je pritom ponudila vlastiti primjer kada je u kampanji za otkrivanje raka dojke predložila da video samopregleda snimi gola, a ne preko odjeće. Njena je ideja na kraju dovela do puno veće vidljivosti, čak joj se javilo 20 žena koje su istaknule da su nakon samopregleda pronašle kvržice na dojki.
Uzde razgovora među gostima je ponovno uzeo Vrdoljak te istaknuo kako je ideja širok spektar te da ne postoji magična formula za istu, odnosno da osobu magično pogodi strjelica kreativnosti. Kako kaže, važno je razumjeti potrebe društva i ponuditi rješenje na određeni problem, nevažno radi li se o umjetnosti ili biznisu.
Naravno, neće svaka ideja naići na plodno tlo. Vrdoljaku je, recimo, propalo pet firmi. U nijednom slučaju, veli, nije ideja bila loša, no nije nijednom dao cijelog sebe u projekt, što je u konačnici svaki puta dovelo do neuspjeha.
- Kada govorimo o ideji, pogrešno je reći da je to objekt koji se može pronaći. Ideja je stvaranje, proces. I upravo u tom stvaranju leži i ljepota – naveo je Vrdoljak.
Strah od neuspjeha
Svoju dozu loših poslovnih trenutaka podijelila je i Mazurkijević, no iz njenih neuspjeha su joj, kaže, proizašle najljepše stvari u životu. Naime, nakon otkaza na HTV-u otkrila je svijet kazalište te se ponovno povezala s glazbenim notama u sebi.
Brešan je, s druge strane, priznao da se boji neuspjeha. Nije da se nije upoznao s njim u životu jer je odmah na početku karijere dva puta pao na prijemnom ispitu za režiju na ALU. No, kaže, što je stariji, to teže prihvaća mogućnost neuspjeha, zbog čega nesvjesno pada u zamku predrasuda.
Istaknuo je tako anegdotu kada mu je prijatelj predložio da rade seriju koja će biti nastavak na film „Tko pjeva zlo ne misli“. On je odmah bio protiv te ideje, no napisali su scenarij, krenuli u snimanje i serija je postala apsolutni hit.
S predrasudama se borio i kada je prvi puta upoznao Idu Prester. Prisjetio se njihove prve suradnje prije 23 godine, kada je današnja poznata voditeljica bila asistentica produkcije.
- Snimali smo na bazenima u paškoj solani i ona je na snimanje došla u japankama. Poludio sam, nisam mogao vjerovati da se tako obukla, ali nakon 15 minuta se dogodila situacija da je netko trebao ući u bazen i riješiti problem s opremom. I otišla je ona jer je nosila japanke. U tom sam trenu shvatio koliko je u meni predrasuda i da nisam uvijek u pravu – prisjetio se Brešan.
Drugačiji pogled na svijet
Zadnje rečenice diskusije dočekao je glasan pljesak publike koja je svih sat i pol vremena fanatično upijala riječi predavača. Svatko je iz prostorije izašao s malo drugačijim pogled na svijet, što nam je potvrdila i glazbenica Marija Mirković. Ona je prisustvovala i prvom Festivalu ideja održanom u travnju kada su gosti bili Davor Bruketa, Lada Tedeschi Fiorio te Damir Urban. Kako kaže, opet je čula puno inspirativnog sadržaja s kojim se lako može povezati.
- Odlična mi je izjava da ideja nastaje iz potrebe da stvaraš. I sama dijelim taj osjećaj jer pišem pjesme iz potrebe da izrazim vlastite misli, a inspiraciju crpim kroz razgovor s drugim ljudima. Na kraju danu, upravo ti obični razgovori mogu dati najbolje ideje – ističe Mirković.
S njom se slaže i menadžerica Laura Orlić koja navodi da je potrebno više događaja kao što je Festival ideja. Posebno su je dojmili autentičnost razgovora, kao i otvorenost te iskrenost koja je vladala u prostoriji.
- Iskustva koja dijele gosti su puna uspona i padova, jada i veselja. Dok ih slušam, uhvatim se kako kimam glavom i povezujem se s time što govore. Inače sam izgladnjela za ovakvim sadržajem i hranim se kojekakvim podcastima, ali se ništa od toga ne može mjeriti s osjećajem kada sjediš s njima u prostoriji i osjetiš njihovu energiju – govori Orlić.
Čak su i sami predavači bili oduševljenim konceptom diskusije. Vrdoljak je inače česti govornik na konferencijama i panelima, no u pravilu uvijek govori o poslu, nikada o osobnom životu. Ovoga puta se našao u jednoj drugačijoj ulozi, a upravo ga je taj koncept spajanja umjetnosti i biznisa privukao da se odazove na Festival ideja.
- Ovdje su sve redom ljudi koji u svojim karijerama stvaraju, bilo kroz umjetnost ili biznis. Čuli smo kako ići prema tom stvaranja i mislim da je to cilj svake karijere jer nam, na kraju krajeva, pruža određeni smisao ili zadovoljstvo – istaknuo je Vrdoljak.
Novo izdanje
Mazurkijević je također napomenula kako je dobro da se ljudi na ovaj način međusobno povežu. Kako kaže, u svom se poslu često vrti u istom krugu ljudi, stoga joj je uvijek drago biti dio priče koja spaja kreativce iz različitih zanimanja.
- Zanimljivo je čuti da se i drugi ljudi bave istim idejama, strahovima i vizijama baš kao i mi umjetnici i da nije sve samo puko zadovoljenje egzistencije nego da tražimo ideje koje će nas osobno zadovoljiti. U svakom slučaju, treba nam više ovakvih događaja – navela je Mazurkijević.
Iako se na manifestaciji izuzetno puno pričalo o idejama, Brešan nam je na kraju skromno rekao kako on nije izgovorio nijednu. No, bit će mu, veli, jako drago ako su njegove misli uspjele inspirirati nekoga da stvori vlastito djelo, baš kao što su i drugi ljudi uspjeli njega inspirirati.
Novo izdanje Festivala ideja zakazano je za svibanj, a na njemu će gostovati nove zanimljive osobe iz javnog svijeta koje dolaze iz različitih industrija. Besplatan je za sve posjetitelje, a više informacija o festivalu možete potražiti na službenoj web stranici KentBanke. Što možemo očekivati za zadnje izdanje iz ovogodišnjeg proljetnog ciklusa Festivala ideja, rekla nam je Aleksandra Cvetković, članica Uprave KentBanke.
- Kao i prvi put, i ovo drugo izdanje festivala ideja bilo je fantastično. Puno ideja, otkrivanja, osobnih ljudskih priča, smijeha i pozitivne energije. Silno nam je drago da svi naši gosti, i oni na pozornici i oni u publici to isto osjećaju i svi na kraju večeri izađu bogatiji, puni inspiracije i motivacije da čine pozitivne promjene u sebi, a onda i u našoj zajednici. I to je jedina poanta ovih večeri koje su otvorene za sve. U svibnju nas očekuje treći, za ovu proljetnu sezonu zadnji Festival ideja i obećajemo da će taj također biti poseban – istaknula je Cvetković.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i KentBank.