Pogledajte video

Pitali smo građane: Znate li kome se obratiti ako ste žrtva cyber prijevare?

Niti jedan naš sugovornik nije znao konkretan odgovor
 Screenshot

Krađa podataka s kartice, ponavljanje transakcije, lažni oglasi, lažni pozivi iz banke. Ovo su samo neke od najčešćih internetskih prijevara na koje nasjedaju korisnici diljem svijeta. Što više vremena provodimo u online okruženju to su šanse za izloženost naše privatnosti veće. Online kupovina, ulaganje u dionice i kriptovalute te aplikacije za upoznavanje partnera uvelike su povećale broj kibernetičkih napada.

Istraživanja pokazuju da se diljem svijeta u jednoj godini dogodi oko 800 tisuća cyber napada, govori li nam to išta o našem ponašanju na internetu? Jesmo li uopće svjesni u kojim smo sve situacijama izloženi opasnostima koje vrebaju internetom? Ta, ali i još mnoga druga pitanja postavili smo slučajnim prolaznicima na zagrebačkim ulicama. Zanimalo nas je ponašaju li se odgovorno na internetu te znaju li prepoznati potencijalnu prijevaru.

Ispitali smo sedam slučajnih prolaznika i svaki od njih je barem jednom naručivao online, dok ih šest redovito naručuje, što znači da su upravo oni najranjivija populacija u cyber okruženju. Samo dva ispitanika smatra da smo sigurni u internet kupovini, dok ostali smatraju da trebamo biti konstantno na oprezu.

- Nismo sigurni, ali nismo sigurni ni kada šetamo ulicom navečer. Sve nosi rizik i zato treba biti oprezan – rekao je jedan ispitanik.

image
Screenshot

Niti jedan naš sugovornik nije bio prevaren, ali znaju za slučajeve poznanika koji su nasjeli.

- Bliska osoba je kupovala preko online stranice obuću, a dobila je ‘‘fejk‘‘ sunčane naočale – rekla nam je ispitanica.

image
Screenshot

Za romantičnu prijevaru čuo je samo jedan ispitanik, ostali nisu znali o čemu je uopće riječ.

Niti jedan ispitanik nije znao što je to phishing, a zanimljivo je da je upravo ta internetska prijevara bila na globalnoj razini najčešća u 2022. godini. Samo je jedan sugovornik pokušao dati odgovor na to pitanje i bio je djelomično točan.

- Phishing je kada nekoga želiš prevariti, praviš se da si jedno, a na kraju ispadne da si potpuno druga osoba – pokušao je odgovoriti ispitanik.

CERT, odnosno nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj navodi kako se phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju poput onih što ih šalju legitimne organizacije, kao što su banke, tijela javne vlasti ili, pak, internetske stranice za kupovinu. Takve poruke primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podatcima s kreditnih kartica. Dakle, phishing je sinonim za krađu identiteta.

O toj prijevari, ali i onim najaktualnijima Hrvatska udruga banaka na svojim stranicama redovito upozorava građane. Ondje možete pronaći odgovore na pitanja kako prepoznati prijevaru i kako se zaštititi.

Što ako smo prevareni?

Pitali smo građane i kome bi se obratili u slučaju prijevare. Niti jedan naš sugovornik nije znao konkretan odgovor. Njih četvero je navelo kako bi se prvo obratili osobi od koje su kupili predmet, službi za korisnike ili prodajnom posredniku. Jedna je ispitanica rekla da bi se obratila banci kako bi provjerila jesu li joj podatci zaštićeni, ostalim dvama ispitanicima ne pada uopće na pamet što bi napravili u toj situaciji.

- Vjerojatno bih pokušala kontaktirati stranicu s koje sam naručila, onda službu za korisnike ako postoji. Ako je neka velika svota novca u pitanju možda bih se obratila policiji – rekla je naša sugovornica.

U slučaju internetske prijevare građanin se treba obratiti policiji ili tržišnoj inspekciji Ministarstva gospodarstva, a ako je riječ o e-dućanu izvan Hrvatske treba se obratiti Europskom potrošačkom centru u Hrvatskoj.

Brojke internetskih prijevara neprestano rastu, no CERT svake godine dostavlja izvješće o kibernetičkoj sigurnosti i upravo je prošle godine povećan broja korisničkih prijava računalno sigurnosnih incidenata za ukupno sedam posto u usporedbi s 2021. godinom. Pretpostavka je da je do povećanja došlo uslijed rezultata kampanji, edukacija i ostalih aktivnosti podizanja svijesti građana, veće medijske i javne zauzetosti za teme iz područja kibernetičke sigurnosti i posebno sigurnosti i zaštite krajnjih korisnika.

Stoga, budite dio pozitivne statistike i potražite informacije o tome kako se zaštititi u cyber okruženju na stranicama HUB-a i CERT-a.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske udruge banaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. lipanj 2024 15:39