Na početku razgovora, vlasnica salona Cuckeraj Petra Puvača Klingor, najavljuje da će razočarati čitatelje.
- Nisam od malih nogu sanjala o šišanju peseka. Htjela sam biti policajac, vatrogasac, vojnik, a onda sam u petom razredu otkrila prirodu kao predmet, a kasnije i biologiju i to je bilo to. Zaljubila sam se u DNA, RNA, viruse i ostala čuda života i zaključila da ću biti molekularni biolog što je nekoliko godina kasnije dovelo do prijemnog za PMF i upisivanja drugog inženjerskog smjera biologije, a to je ekologija – priča nam priča 39-godišnja majka dvoje djece, vlasnica salona za uređivanje ljubimaca Cuckeraj.
U to doba je zaključila da će ići u Aziju baviti se tigrovima. Danas se često šali da bi bila sigurnija u džungli promatrajući tigrove nego s nekim psima i mačkama u salonu.
Negdje po putu ljubav prema psima dovela je do otvaranja udruge za zaštitu životinja i dubljeg proučavanja pasa. Sa 30 godina zaključila je da su psi nešto čime se definitivno želi baviti u životu profesionalno. Tu je došla ideja groominga kao kombinacija "pravog posla", pasa, ponašanja i dobrobiti životinja. Njezina obitelj baš i nije bila oduševljena idejom.
- Kada sam tati rekla što će mi biti karijera, pitao me zašto ne bih mogla pronaći neki pravi posao, poput toga da mužu Kruni metem radionu ili idem po dijelove. Moj muž Kruno je automehaničar, a to je „pravi posao“ – priča dalje Puvača Klingor.
Logično ime za salon u Zagrebu
Situacija sa salonima prije deset godina bila je poprilično drugačija nego danas, pa donekle i razumije reakciju. Imala je sreću pa je svoje znanje o groomingu stjecala ne samo kroz edukaciju, već i višegodišnjim radom u salonu za pse Tim Pet, jednim od poznatijih salona u Zagrebu i Hrvatskoj.
Do otvaranja vlastitog salona došlo je kombinacijom životnih situacija, željom da neke stvari radi drugačije nego što je do tada radila u tuđem salonu, željom za većom fleksibilnošću radnog vremena i trudnoće. Puvača Klingor ističe kako nije zbog trudnoće dobila otkaz, već se tako dogovorila s tadašnjom šeficom, kako bi proces pronalaska njezine zamjene bio brži.
Tei, njezinoj bivšoj šefici nikako nije bilo jasno zašto želi nazvati salon Cuckeraj jer zvuči nekako neprofinjeno i pomalo priprosto.
- Ali meni je bilo genijalno jer pas je u Zagrebu rijetko bio pas, obično je to bio cucek ili cucak, kako se uostalom i zvao pas obitelji Vragec kojeg je Cobra naslijedio od Papirusa. Onda je savršeno logično da se salon zove Cuckeraj, kao frizeraj samo za cucke - objašnjava nam Puvača Klingor s osmijehom.
Životinja je uvijek na prvom mjestu
Kao i u svakom novom početku postojale su početne, odnosno „porođajne muke“. U slučaju Cuckeraja i doslovno, jer je godinu dana od otvaranja obrta Petra rodila. Trebalo je izabrati lokaciju, urediti prostor, stvoriti krug klijenata koji je dovoljan za preživjeti mjesec i platiti sve što treba platiti.
Stvar je dodatno kompliciralo i preseljenje salona, te dva porodiljna, ali nakon osam godina obrta sada je sve na svojem mjestu.
- Imam divan krug klijenata i njihovih ljubimaca od kojih su me neki pratili doslovno preko pola grada, imam vlastiti prostor i luksuz da biram u kojem smjeru i kojim tempom želim ići – kaže nam.
U ranim danima morala je prihvatiti svakog klijenta bez obzira na veličinu i stupanj agresije kod pasa jer si nije mogla dopustiti da odbije psa "samo zato što grize". Dodaje kako su joj edukacije i rad s napuštenim psima uvelike pomogli, a kolege iz drugih salona su joj slali četveronožne klijente s kojima nisu mogli ili nisu željeli raditi.
No, negdje je morao doći kraj prihvaćanju bilo kakvih pasa. Odluka je donesena tijekom posljednje trudnoće, kada ju je samojed, poput konja, udario zadnjom nogom u tada već poveliki trudnički trbuh.
Ono što se od otvaranja salona nije promijenilo su neki temeljni principi, poput toga da neće raditi ono što se određenoj životinji ne smije raditi.
- Ne šišam pomerance na popularno Boo frizuru, ne brijem kratkodlake pse kako bi se oni manje linjali. To je između ostalog notorna glupost. Ti psi se onda i dalje linjaju, samo su im dlake kraće pa se manje vidi. Odbijam i rezati nokte mačkama koje izlaze van kuće, budući da im oni trebaju za obranu i bijeg. Svjesna sam toga da će ljudi zbog toga otići kod nekog drugog koji je spreman to raditi. Neke telefonske razgovore završila sam s riječima: Ja to ne radim,a vi ako želite zovite dalje dok ne nađete nekoga tko će vam to odraditi – objašnjava nam Puvača Klingor.
Rad s ljubimcima je ispunjava, posebno rad s nepovjerljivijim psima.
- Zadobiti povjerenje psa koji je prošao tko zna što, koji je istraumatiziran i gleda vas s onim velikim očima punim straha… Dobiti takvog psa da vam dopusti odraditi posao je nešto posebno. Meni je to puno veći uspjeh od toga da svaka dlaka stoji na svojem mjestu – priznaje Puvača Klingor.
Osjetan manjak educiranih groomera
Ono što Petru iskreno veseli jest to da kada u razgovoru ljudima objasni zašto nešto ne radi i zašto je usluga koju im može ponuditi ono što je za njihovog psa najbolja opcija, većina pristane na njenu ideju.
- To znači da se svijest ljudi mijenja i da grooming stvarno postaje ono što je meni nekakav moto – više od frizure. Koža je najveći organ na psu, a dlaka ima svoju funkciju koja nije ljepota već zaštita. Predugi nokti uzrokuju nepravilno držanje i potencijalno bolove. Sve je više mješanaca i kratkodlakih pasa u salonu jer ljudi sve više prepoznaju koliko je grooming bitan za zdravlje i dobrobit njihovog psa, ali i njihovu vlastitu – kaže Puvača Klingor, pa dodaje kako ju neki vlasnici kratkodlakih pasa oduševljeno zovu tjedan dana nakon izlinjavanja kako bi joj rekli da već tjedan dana nisu morali usisavati stan.
Upravo zbog ovih razloga Puvača Klingor ističe važnost prvog susreta groomera u Hrvatskoj. Povod kongresa su ponajprije stvari koje su se u razgovoru s kolegama pokazale kao najveći problemi, poput edukacija. Puvača Klingor kaže kako u današnje doba postoje situacije da ljudi nakon što iz dosade pogledaju par YouTube videa o groomingu odluče otvoriti svoj obrt i salon za šišanje pasa.
Inga Dvojković, predsjednica Ceha groomera u Obrtničkoj komori Zagreb i pročelnica sekcije groomera i veterinara u Udruženju obrtnika grada Zagreba, također nam je objasnila važnost ovog događaja, koji će se održati u subotu, 4. listopada u prostorijama Matice hrvatskih obrtnika.
- Kongres groomera je prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva i učimo od kolega. Važno nam je da se uvede „malo reda“ u struku. Da znamo što zapravo znači profesionalni groomer, koje kompetencije trebamo imati i kako to pretočiti u praksu. Također, vaučeri za obrazovanje odraslih preko HZZ-a otvaraju vrata mnogima koji žele ući u ovaj posao, ali i postojećim groomerima daju priliku da malo osvježe svoje znanje. Zahvalni smo Hrvatskoj obrtničkoj komori i Obrtničkoj komori Zagreb što su prepoznali potrebu za održavanje ovakvog skupa i dali nam punu podršku u organizaciji – ističe Dvojković, čija je karijera u groomingu započela tijekom pohađanja srednje veterinarske škole, kada je imala 17 godina. Nakon diplome na Veterinarskom fakultetu otvorila je vlastiti salon imena Kali, koji uspješno vodi već 13 godina. Dvojković je u ovom poslu 24 godine, a među prvima je uvela edukacije u salonu, koje su trajale četiri do šest mjeseci i sadržavale ne samo teoriju, već i praksu.
Ceh groomera pri Obrtničkoj komori Zagreb osnovan je ove godine i trenutno okuplja sedam članica s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Njihov primarni cilj je potaknuti osnivanje ceha groomera na nacionalnoj razini, unutar sustava Hrvatske obrtničke komore.
- Vjerujemo da će organizacija ovog susreta biti važan korak u tom smjeru te se nadamo da će doprinijeti boljem umrežavanju i prepoznavanju struke groominga na razini cijele Hrvatske – dodaje Dvojković.
Kao i Puvača Klingor, Dvojković ističe da je jedan od najvećih problema nedostatak edukacije. Trenutna situacija omogućuje otvaranje salona za kućne ljubimce nakon vikend tečaja, što predstavlja ozbiljan problem za struku. Uz to, uvjeti poslovanja nisu jednostavni. Muče ih problemi kao i sve obrtnike: problemi s bolovanjima, kreditima, nestručnim edukacijama i dereguliranost profesije. Često se snalaze sami, a upravo kroz ovakve kongrese i ceh dobivaju priliku čuti stručnjake iz područja prava i financija, što groomerima puno znači, jer ih rasterećuje i daje jasne smjernice za rad.
- Osjeća se manjak educiranih groomera. Potražnja za uslugama je velika, ali kvalitetnih stručnjaka još uvijek nema dovoljno. Zato su edukacija, kongresi i projekti poput vaučera ključni. Oni stvaraju bazu novih kadrova i podižu razinu struke – objašnjava Dvojković.
U posljednje dvije godine na Obrtničkom učilištu provodi se kvalitetna edukacija za groomere putem vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koju vode kolegica dr. med. vet. Monika Krizmanić i naša sugovornica Dvojković. Ovaj program, koji će biti jedna od tema predstojećeg kongresa groomera, obuhvaća ključne teme poput osnova anatomije i dermatologije, pripreme dlake za šišanje, pravilnog rukovanja psima tijekom grooming procesa, pružanja prve pomoći u salonu, kao i pravilne upotrebe pribora te osnovnih tehnika šišanja pasa. Edukacija je namijenjena novim polaznicima, kojima se pruža pravilna osnova za daljnji razvoj znanja, ali i postojećim salonima koji kroz ovaj program mogu obnoviti i unaprijediti svoja znanja, čime se dodatno doprinosi profesionalizaciji i podizanju standarda u struci.
Situacija ipak ide nabolje
Puvača Klingor ističe kako tečajevi koji se odvijaju u salonima još uvijek nisu unificirani.
- U nekim salonima ćete pet dana gledati kako netko šiša. Nećete dobiti niti škare niti mašinu u ruke, a o nekakvim znanjima o koži, dlaci, anatomiji i pristupu psu da ni ne pričam. Kod nekih ćete ostati par mjeseci i dobiti kvalitetnu bazu i dovoljno prakse da na siguran način baratate psom i alatima koje koristite – objašnjava Puvača Klingor.
Priznaje nam da je upravo zato uzbuđena zbog kongresa, jer će im zahvaljujući HOK-u na panel diskusiji biti prisutni ljudi koji će im dati informacije i mogućnosti institucionaliziranja i unificiranja edukacije. To će dovesti do toga da će svaki pas koji uđe u bilo koji salon dobiti groomera koji je prošao sve ono što je trebao proći da bi na siguran i pravilan način mogao urediti tog psa. Dodaje i kako je ove godine u svom Cuckeraju organizirala seminare "Veterina za groomere" i "Osnove trimanja i oštre dlake", a riječ je o osnovnim seminarima namijenjenim prvenstveno kolegama koji su imali loše tečajeve i tek počinju raditi.
Danas, nakon osam godina rada s vlastitim salonom, može reći da se situacija promijenila nabolje. Ljudi sve više prepoznaju koliko je grooming bitan za zdravlje i dobrobit njihovog psa, što znači da grooming stvarno postaje više od frizure – upravo ono što je Petra oduvijek željela postići.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske obrtničke komore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....