Kurator osobnih sjećanja, uzgajivač algi, profesor engleskog kao stranog jezika za robote ili pak vlasnik spa centara za robote. Iako zvuče pomalo nerealno, ovo su stvarne projekcije poslova budućnosti iz istraživanja konzultantske kuće Cognizant, koja je u svom izvještaju „21 Jobs of the Future“ pokušala zamisliti kako će izgledati tržište rada u sljedećih 10 godina. Tržište rada se, tvrde autori istraživanja, mijenja vrlo brzo, a glavna transformacija događa se u „običnim“ poslovima, onima koji će masovno zapošljavati ljude koji danas rade u uredima, trgovinama i proizvodnji. Upravo sada, dok čitate ove retke, u svijetu nastaje 170 milijuna novih radnih mjesta. Istovremeno, 92 milijuna postojećih poslova polako odlazi u zaborav, stoji u Future of Jobs Reportu 2025, najopsežnijem istraživanju tržišta rada koje provodi Svjetski gospodarski forum (WEF), a temelji se na anketi više od 1000 poslodavaca iz 55 gospodarstava i 22 industrijske grane. Do 2030. godine postojat će 78 milijuna radnih mjesta više nego danas, ali samo za one koji posjeduju prave vještine.
Zato dolazimo do glavnog pitanja: Za koja se zanimanja u Hrvatskoj danas zaista isplati dodatno educirati ako želite posao koji će postojati i za 10 godina?
Stručnjak za umjetnu inteligenciju
AI ili umjetna inteligencija već sada je najdinamičniji segment globalnog tržišta rada i nije tek prolazni trend. Prema WEF-ovu izvještaju, AI i stručnjaci za strojno učenje nalaze se među tri najbrže rastuća zanimanja na svijetu do 2030. godine, a čak 86 posto anketiranih poslodavaca očekuje da će AI tehnologije transformirati njihovo poslovanje. Međutim, istraživanja su pokazala da većina hrvatskih tvrtki ima nisku tehnološku spremnost za usvajanje AI tehnologija u poslovanju, najčešće iz straha, neinformiranosti ili čvrstog držanja za stare obrasce. Ali kako to biva sa svim novitetima, pokazala je povijest, onaj tko ne ide ukorak s vremenom, nazaduje i polako propada.
Osim što su stručnjaci za umjetnu inteligenciju sve traženiji, mogu se pohvaliti impresivnom zaradom. Specijalizirani AI inženjeri i istraživači u EU zarađuju od 70.000 do preko 100.000 eura godišnje, što je značajno iznad prosjeka mnogih tradicionalnih sektora. Osim toga, PwC-jev Global AI Jobs Barometer 2025 otkriva da plaće u industrijama izloženima AI-ju rastu dvostruko brže nego u ostalima, a radnici s AI vještinama zarađuju značajno više u odnosu na kolege na istim pozicijama bez tih vještina.
Na Sveučilištu Algebra Bernays možete pohađati program stručnog usavršavanja „Umjetna inteligencija – dobrobiti i rizici umjetne inteligencije", koji daje temeljno razumijevanje umjetne inteligencije, strojnog i dubokog učenja te njihove primjene u poslovanju i IT sustavima. Edukacija je 100 posto sufinancirana HZZ vaučerom i usmjerena je na praktičan rad: obradu podataka, implementaciju AI modela, korištenje alata otvorenog koda te donošenje strateških odluka na temelju analize velikih podataka.
Data Analyst
Živimo u eri brojeva i informacija, a onaj tko ih najbolje razumije je dana analyst ili analitičar podataka. On prikuplja, čisti, obrađuje i interpretira složene skupove podataka kako bi otkrio trendove, obrasce, ključne uvide i donio informirane odluke. Stručnjaci u tom području vrlo su traženi u raznim industrijama, od financija i marketinga do zdravstva te se nalaze na samom vrhu WEF-ove liste najbrže rastućih poslova.
No, osim tehničkih vještina, analitičari podataka moraju imati razvijene i „meke“ vještine poput kritičkog razmišljanja, problem-solvinga te snažnih komunikacijskih vještina za prenošenje rezultata analiza, posebno onim osobama koje ne razumiju analitiku. U Hrvatskoj mjesečna neto plaća za poziciju analitičara podataka varira od oko 1300 do oko 2400 eura, ovisno o iskustvu.
Ako se želite razvijati u ovom smjeru, program „Analiza i vizualizacija podataka (Data Analyst Akademija)” na Algebri Bernays mogla bi biti odskočna daska u vašoj karijeri. Ovaj program osposobljava polaznike za prikupljanje, čišćenje, analizu i vizualizaciju podataka, s naglaskom na Microsoft Power BI i data‑driven odlučivanje. Cilj je razviti profil analitičara podataka koji iz kompleksnih skupova podataka izvlači uvide, otkriva probleme i prilike te ih prevodi u jasne, vizualno razumljive izvještaje i nadzorne ploče. Može se pohađati 100 posto sufinancirano uz HZZ vaučer.
Programiranje i web razvoj
Svaku web stranicu, svaku aplikaciju i svaki digitalni proizvod koji koristimo netko je morao izgraditi, od vizualnog sučelja do složene logike u pozadini. Developeri su „most“ između dizajna i funkcionalnosti, a bez njih digitalne usluge ne bi bile intuitivne, sigurne ni pouzdane. Potražnja za ovim digitalnim arhitektima raste zbog e-trgovine, mobilnih aplikacija i poslovnih platformi, a WEF ih svrstava među najbrže rastuća zanimanja do 2030.
Američki Bureau of Labor Statistics (BLS) predviđa rast od 17 posto za pozicije softverskih developera do 2033. Što se plaća tiče, junior pozicije na europskoj razini kreću se od 23.000 do 60.000 eura, dok seniori mogu zarađivati i do 197.600 eura godišnje. U Hrvatskoj se plaće najčešće kreću između 1200 i 2000 eura.
Programi Algebra Bernays dostupni uz HZZ vaučer obuhvaćaju širok spektar traženih IT vještina: Front-end developer, Back-end developer, Back-end developer na Javi, Razvoj web aplikacija u Pythonu, ASP.NET development te Temeljne principe izrade videoigara. Polaznici uče razvijati moderna korisnička sučelja, programirati serversku logiku, raditi s bazama podataka i graditi cjelovite web aplikacije koristeći tehnologije poput HTML-a, CSS-a, JavaScripta, Reacta, Jave, Pythona i .NET-a. Programi su usmjereni na praktičan rad i stjecanje djelomičnih kvalifikacija upisivih u e-radnu knjižicu, a mogu se pohađati 100 posto sufinancirano uz HZZ vaučer.
Kibernetička sigurnost
Digitalne prijetnje postaju sve sofisticiranije, što potvrđuje FBI-jev Internet Crime Complaint Center. Zabilježio je 12,5 milijardi dolara gubitaka samo od online kriminala, a globalno je u 2025. godini ostalo 4,8 milijuna nepopunjenih radnih mjesta u kibernetičkoj sigurnosti. Zato su na cijeni upravo informacijski sigurnosni analitičari. Europsko tržište digitalne forenzike vrijedi čak 2,19 milijardi dolara u 2025. i očekuje se rast na 3,89 milijardi do 2031. EU regulative poput NIS2 direktive i Cyber Resilience Acta (CRA) dodatno pojačavaju potražnju jer tvrtke moraju ojačati svoje kibernetičke sigurnosne i otpornosti mjere te upravljanje incidentima u svoje sigurnosne protokole.
Programi edukacija koje provodi Sveučilište Algebra Bernays nude niz edukacija upravo za zanimanja iz područja kibernetičke sigurnosti koje je moguće pohađati uz HZZ vaučere, s posebnim naglaskom na razvoj strateških kompetencija potrebnih za vodeće sigurnosne uloge.
U središtu ponude nalazi se program Strategije i prakse kibernetičke sigurnosti (CISO), osmišljen za stručnjake koji žele preuzeti odgovornost za cjelokupnu sigurnosnu arhitekturu organizacije. Program obuhvaća upravljanje rizicima, usklađivanje s regulatornim okvirima, izgradnju sigurnosnih politika, vođenje timova te razvoj organizacijske otpornosti na kibernetičke prijetnje. Polaznici stječu znanja potrebna za donošenje strateških odluka i učinkovitu komunikaciju s upravom, regulatorima i IT timovima. Neto plaće u Hrvatskoj za ovaj posao se obično kreću između 2.700 i 4.500 eura mjesečno, pri čemu iskusniji stručnjaci mogu zarađivati znatno više. U svijetu gdje je svaka druga tvrtka ranjiva na hakerski napad, Chief Information Security Officer (CISO) je zanimanje s gotovo zajamčenom budućnošću.
Operativnu dimenziju sigurnosti nadopunjuje program Primjena SOC-a u prevenciji i analizi kibernetičkih napada (Stručnjak za kibernetičku otpornost), koji pruža uvid u rad Security Operations Centera, detekciju prijetnji i upravljanje incidentima u stvarnom vremenu. Tehničke kompetencije dodatno se razvijaju kroz program Primjenjivanje tehnika etičkog hakiranja (EC-Council CEH), usmjeren na prepoznavanje i testiranje sigurnosnih ranjivosti, kao i kroz program Digitalna forenzika (EC-Council CHFI), koji pokriva analizu digitalnih tragova i izradu forenzičkih izvještaja. Dodatno, kroz program Implementiranje sigurnosti u oblaku polaznici usvajaju znanja potrebna za zaštitu modernih cloud okruženja i digitalne infrastrukture. Za stručnjake u sistemskoj i mrežnoj administraciji koji žele krenuti u izgradnju karijere stručnjaka u kibernetičkoj sigurnosti nudi se program Sigurnost informacijskih sustava koji se temelji na globalno popularnoj CompTIA edukaciji Security+.
Ovakav obrazovni put omogućuje razvoj od tehničkog razumijevanja prijetnji do strateškog upravljanja sigurnošću, kompetencija koje su ključne za današnje i buduće CISO pozicije.
Razvoj videoigara
Jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu je industrija videoigara. Game development je odavno prestao biti zabava samo za klince i prerastao u ozbiljan posao. Procjenjuje se da game development tržište ima potencijal doseći oko 350 milijardi dolara do 2030. godine, zbog čega je potražnja za game developerima sve veća. Osim što radom u ovom dinamičnom sektoru možete izazvati oduševljenje i fascinaciju onih koji će igrati ono što ste isprogramirali, razvoj videoigara je iznimno koristan proces jer spaja kreativnost, naprednu tehnologiju i poslovne prilike. Multidisciplinaran je, što znači da spaja različite discipline poput matematike, fizike, umjetnosti i informatike.
Svake godine otvara se oko 140.100 pozicija za softverske developere samo u SAD-u, a plaće se kreću od 25.200 do 114.000 dolara ovisno o lokaciji. U Hrvatskoj je početna plaća za game developere oko 1700 eura, a kasnije zna iznositi i oko 3800 za seniorske pozicije.
Ako volite svijet game deva, na Algebri Bernays možete pohađati program "Temeljni principi izrade videoigara" koji vas uvodi u svijet game developmenta, od dizajna do programiranja igara te je 100 posto sufinanciran HZZ vaučerom. Tamo ćete naučiti sveobuhvatne osnove dizajna i razvoja videoigara, od prve ideje do funkcionalnog prototipa, kroz problemsku nastavu i simulacije realnih situacija. Završetkom se stječe uvjerenje za upis zvanja u e‑radnu knjižicu.
Projektiranje i CAD/BIM modeliranje
Svaka zgrada, infrastrukturni sustav ili industrijski proizvod danas nastaje dvaput – prvo kao precizan digitalni model, a tek potom u stvarnosti. Projektiranje i CAD/BIM modeliranje zato su postali ključni alati suvremenog inženjerstva jer omogućuju veću točnost, bolju koordinaciju sudionika i optimizaciju troškova i rokova. Umjesto nepovezanih nacrta, BIM metodologija objedinjuje podatke, geometriju i procese u jedinstven informacijski model koji prati projekt kroz sve faze razvoja.
Potražnja za stručnjacima koji vladaju CAD i BIM alatima kontinuirano raste u građevinskom i proizvodnom sektoru, jer digitalna preciznost postaje standard, a ne prednost.
Programi Sveučilišta Algebra Bernays, dostupni uz HZZ vaučer, obuhvaćaju Primjenu CAD alata za izradu tehničkih nacrta i 3D modeliranje, Izradu BIM modela, Koordiniranje BIM projekata te Izradu 3D statičnih i animiranih modela za vizualne sadržaje. Polaznici razvijaju kompetencije za izradu tehničke dokumentacije, izgradnju informacijskih modela, koordinaciju interdisciplinarnih timova i profesionalnu vizualizaciju projekata.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....