„Gdje ćemo živjeti?“ pitanje je koje si u današnje vrijeme postavlja mnogo mladih parova koji grade obitelj i trebaju sigurno mjesto za život, gdje ne ovise o ničijim odlukama osim vlastitih, kako je često u podstanarstvu. Naime, svako deseto domaćinstvo je podstanarsko, pokazuju podaci Eurostata na razini države, dok u Zagrebu tako živi 20 posto građana, pri čemu dio živi u stanovima članova obitelji, a dio na tržišnom najmu. To, naravno, podrazumijeva i velik broj mladih parova koji ili plaćaju najam ili nakon osnivanja obitelji ostaju u roditeljskom domu.
Za neke od njih niti jedno od ta dva rješenja nije dugoročno dobro pa jedino što im preostaje je dići stambeni kredit i "skućiti" se u vlastitoj nekretnini. Država istodobno pokušava pomoći prvenstveno mlađima kroz nove mjere stambene politike, poput povrata dijela PDV-a na prvu nekretninu, no u praksi je i dalje presudno koliko kupac razumije tržište i vlastite financijske mogućnosti.
Da bismo bolje shvatili aktualne trendove tržišta nekretnina i na što najviše paze mladi parovi kad kupuju novi dom, razgovarali smo s dvojicom stručnjaka – Ivanom Petrušom, direktorom Poslovnog razvoja i Posredovanja u društvu za poslovanje nekretninama ZANE, članici Grupe UniCredit, te Lukom Tomaškovićem, direktorom Prodajne mreže u Zagrebačkoj banci.
Stanovi u fokusu
Kada je riječ o strukturi kupljenih nekretnina, Zagreb slijedi globalne urbanističke trendove. Ivan Petruša ističe da omjer kupljenih stambenih nekretnina u Zagrebu iznosi oko 85 posto u korist stanova. Takav odnos, dodaje, nije iznenađujuć s obzirom na visoku potražnju za većim brojem stambenih jedinica te ograničenu dostupnost i cijenu građevinskog zemljišta, gdje je investitorima u Zagrebu već duži niz godina oportuno graditi stambene zgrade u odnosu na obiteljske kuće.
Iako stanovi čine većinu transakcija, dodaje Petruša, interes za obiteljske kuće ne nestaje.
- Iako je u Zagrebu, kada govorimo o kvartovima gdje su dostupne obiteljske kuće, ponekad riječ o neplanski izgrađenim zonama koje infrastrukturom i sadržajem ne odgovaraju u potpunosti modernim potrebama, dio se kupaca, zbog želje za privatnošću i potrebe za većom stambenom površinom, vrtom i/ili okućnicom ipak odlučuje za kupnju obiteljske kuće – ističe Petruša.
Stanove će, pokazuju trendovi, češće kupovati samci ili mladi parovi jer su praktičniji, povoljniji za održavanje i bliže centru grada, dok obitelji kojima treba više prostora obično razmatraju kupnju kuće.
Kuće su, međutim, dostupne u manjem broju zagrebačkih kvartova, najčešće u podsljemenskoj zoni te dijelovima Dubrave, Stenjevca, Vrapča i Maksimira. Najpopularniji kvart već nekoliko godina je Trešnjevka, a ključni razlozi za to su, dodaje Petruša, lokacija u širem centru grada, dobra prometna povezanost i laka dostupnost svih sadržaja koji odlikuju gradsko stanovanje. Pritom ističe sjever Trešnjevke kao jednu od površinom najmanjih gradskih četvrti, ali s najviše stanova – više od 30.000.
Najviše se, kaže naš sugovornik, traže stanovi površine od 40 do 60 m2. Takvi stanovi, nastavlja Petruša, popularni su među različitim profilima kupaca, posebice mlađim obiteljima koje si teško mogu priuštiti stanove veće površine pa nalaze kompromis u stanovima manje površine s većim brojem soba. Osim toga, takvi stanovi su, dodaje, poželjni i kao oblik investicije jer su lako utrživi te pogodni za kratkoročni i dugoročni najam.
No, uz etablirane gradske četvrti, sve se češće spominje i zagrebačka okolica. Popularnost nekretnina u takozvanom zagrebačkom prstenu porasla je tijekom pandemije, kada je hibridni model rada mnogima omogućio veću fleksibilnost. Taj se trend nastavio i zbog rasta cijena u samom gradu, objašnjava Petruša.
Osim toga, ljudi u zagrebačkoj okolici vide savršeno mjesto za život i zbog njegove kvalitete: gužve su manje, priroda je bliža, a istovremeno su dostupni vrtići, škole, trgovine i osnovna infrastruktura potrebna za ugodan obiteljski život. Takva mjesta postaju logičan izbor za parove koji rade u Zagrebu, ali vikende žele provoditi u dvorištu, a ne na parkiralištu trgovačkog centra.
Prvo računica, onda kvadrat
S obzirom na to da potražnja već godinama nadmašuje ponudu, kaže Petruša, mnoge se nekretnine prodaju već u ranim fazama izgradnje. Istodobno, kupci se sve češće odlučuju i za starije stanove koji zahtijevaju dodatna ulaganja. Iako takve nekretnine na prvi pogled djeluju povoljnije, dodaje, visoki troškovi adaptacije često dovode do toga da njihova konačna cijena doseže cijenu novogradnje na istoj lokaciji. Dovršeni stanovi, spremni za useljenje, i dalje postižu najviše cijene.
S financijske strane, Luka Tomašković tvrdi da kupci danas u proces ulaze znatno više pripremljeni nego ranije.
- U pravilu imaju prilično realna očekivanja o tome što mogu dobiti s određenim budžetom. Dio njih se prvo detaljno informira o tržištu, dok drugi najprije provjeravaju svoju kreditnu sposobnost kako bi znali u kojem se rasponu mogu kretati prilikom odabira nekretnine. Zakonske promjene dodatno su potaknule takav pristup. Kupci danas češće provjeravaju uvjete financiranja, analiziraju kamatne stope i razmišljaju dugoročno, što cijeli proces čini odgovornijim, ali i zahtjevnijim – navodi direktor.
U Centru stambenih kredita Zagrebačke banke, kaže Tomašković, susreću se vrlo različiti profili klijenata, od mladih samaca do obitelji i starijih osoba koje žele promijeniti način stanovanja. Ipak, mladi parovi koji kupuju prvu nekretninu imaju neke zajedničke prioritete.
- Najvažnije im je da mjesečno opterećenje kreditom bude dugoročno održivo i sigurno, a uz to veliku pažnju posvećuju energetskoj učinkovitosti, troškovima režija i potrebi za dodatnim ulaganjima. Lokacija također igra važnu ulogu; traže se kvartovi s dobrom prometnom povezanošću, sadržajima i potencijalom razvoja. Stan mora biti funkcionalan, ali i prilagodljiv budućim životnim planovima, bilo da je riječ o proširenju obitelji ili mogućnosti kasnije prodaje – ističe Tomašković.
Upravo u Centru stambenih kredita klijenti mogu dobiti cjelovitu podršku, od razumijevanja tržišta nekretnina do financiranja njihove kupnje.
- Centar stambenih kredita predstavlja naš dodatan iskorak u pružanju stručne podrške jer na jednoj lokaciji građane pratimo kroz cijeli proces, od informiranja pa do financiranja kupnje, gradnje ili adaptacije nekretnine, kao i kroz koordinaciju s javnim bilježnicima vezano uz ovjeru i solemnizaciju ugovora. Naš je cilj klijentima uštedjeti vrijeme i smanjiti stres pri donošenju jedne od najvažnijih životnih odluka – zaključuje Tomašković.
Centar stambenih kredita Zagrebačke banke nalazi se na adresi Maksimirska 88 A u Zagrebu, a na istoj lokaciji je otvoren prvi Ured ZANE Posredovanja, gdje je u slučaju da klijent treba pomoć u pronalasku kuće, stana ili zemljišta dostupna usluga posredovanja u prometu nekretninama. Pri tome, ZANE-ov tim klijente prati kroz cijeli proces, od interesa do finalizacije. U Uredu klijenti mogu provjeriti ponudu nekretnina u posredovanju, angažirati ZANE da za njih pronađe odgovarajuću nekretninu na tržištu, sukladno potrebama i budžetu, ali i prepustiti agentima prodaju vlastite nekretnine.
Radno vrijeme Centra stambenih kredita, kao i dodatne informacije o svim uslugama koje pruža, dostupni su na www.zaba.hr/home/centar-stambenih-kredita.
Radno vrijeme Ureda ZANE Posredovanja, kao i dodatne informacije o svim uslugama koje pruža, dostupni su na www.zane.hr.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke banke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....