Muškarci jednostavno ne vide nered.
Ovo je mit koji je dugo vremena opravdavao porazne statistike muških članova obitelji kada je u pitanju obavljanje kućanskih poslova. No, u njemu nema previše istine, što je pokazalo i istraživanje objavljeno prije par godina u uglednom časopisu Sociological Methods and Research (Sociološke metode i istraživanja).
Istraživači su ispitanicima pokazivali fotografije neurednih prostorija u kući. Muškarci su u jednakoj mjeri kao i žene primijetili da je određena soba nepospremljena, odnosno da je čista.
Unatoč tome, većina kućanskih poslova i dalje pada na ženska ramena. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH objavila je 2017. godine rezultate istraživanja provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku zaposlenih žena koje žive s partnerima. Bilo je riječ o ženama koje žive sa svojim (vjenčanim ili nevjenčanim) partnerima minimalno godinu dana i one su odgovarale na pitanja o svojim kućanskim navikama, ali i navikama njihovih partnera. Rezultati su pokazali da u čak 83 posto veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene. U 16,6 posto odnosa parovi ravnopravno obavljaju zadatke po domaćinstvu, dok su u samo u 0,4 posto slučajeva muškarci ti koji češće obavljaju kućanske poslove. Jednako loša situacija je i po pitanju uloženog vremena u brigu o kućanstvu. Prema spomenutom istraživanju, žene obično provode 15 sati tjedno obavljajući rutinske kućanske poslove, dok njihovi partneri, prema izjavama žena, obično provode oko 4 i pol sata tjedno.
Endemska vrsta
Nažalost, prije je omjer bio još i gori. Analiza studija iz 19 zemalja provedenih u razdoblju između 1961. i 2011. pokazala je da su muškarci podignuli tempo i više vremena provode obavljajući kućanske poslove (žene i dalje provode u prosjeku dva sata dnevno više od njih). Postoji stoga nada da će u narednim godinama podjela biti ravnopravnija, a mi smo razgovarali s muškarcima koji već sada sudjeluju sa svojim partnericama u obavljanju kućanskih poslova. Ovi pripadnici „endemske“ vrste pokazali su nam svojim primjerom da briga o kući nije nikakav bauk zbog kojeg se magično gubi dio muškosti.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Prvi na redu je voditelj Frano Ridjan koji se odmah ulovio mita da muškarci ne vide nered.
- Mislim da je taj mit, kao i mnogi drugi, apsolutno promašen i netočan. Možemo možda govoriti o tome da smo mi dečki “imuniji” na višak nereda, ali osobno ne poznajem nijednog muškarca koji mi je rekao da ne vidi nered. Eventualno, da malo duže može funkcionirati u istom – navodi Ridjan te navodi kako su nered i briga o čistom kućanstvu glavni motivatori da se primi metle i đogera.
Kod njih u obitelji vrijedi zato ravnomjerna podjela kućanskih poslova. Kako kaže, on i supruga nisu postavili neke striktne podjele već posprema onaj koji u tom trenutku ima više slobodnog vremena.
Raspodjela kućanskih poslova
Izjednačenu situaciju u kućanstvu ima i komičar Mario Petreković koji je nedavno sa suprugom Aleksandrom Kramberger dobio drugo dijete.
- Svatko igra tamo gdje je najbolji, s time da znamo i jedan drugome uletjeti na pozicije pa je češće u nas da žena osmisli jelovnik i brže te bolje to uradi, dok ja većinom pripremam jednostavnije doručke i večere za dijete te ih unosim u djetetov probavni sustav (tzv. hranjenje). Nekako smo si tako posložili, po horoskopu, ali i po podznaku – ističe komičar u svom osebujnom stilu.
Pritom ne bježi ni od kakvih poslova – metenja, pranja podova, promjene posteljine... Najdraža aktivnost mu je ribanje pećnice, prebacivanje rublja iz perilice u sušilicu, kao i sakupljanje otpada te bacanje istog u adekvatne kante. Ima i nekoliko poslova koji mu nisu toliko dragi, ali ih opet odradi.
- Najomiljeniji posao ikad mi je pranje suđa, ali me je bespogovorno zamijenila perilica i jako sam nesretan zbog toga. Najmanje peglam jer imam naviku otresti i složiti veš, osim košulja i nekih finih odjevnih predmeta, peglanje smatram gubljenjem vremena. Usisavanje mi je drago, ali ne svakodnevno, međutim, u suživotu djece i kućnih ljubimaca koji puštaju dlaku, to je svakodnevica – veli Petreković.
Još kao dijete je redovno obavljao kućanske poslove s roditeljima te navodi da se generalno kod njih u kući poslovi nisu dijelili, već raspodijelili. Kako kaže, suludo bi bilo da je majka na miješalici dok otac betonira ogradu i u isto vrijeme kuha ručak. Svatko je bio na poziciji gdje je najbolji, kaže Petreković.
Važnost odgoja
Mnogi stručnjaci smatraju kako je upravo odgoj ključni faktor ka ravnopravnosti. No, čak i kada se poslovi ne obavljaju u egalu postoji i dalje šansa da dječaci odrastu u muškarce koji se ne libe kućanskih poslova. To možemo vidjeti kod poduzetnika i business developera Krešimira Dvorskog. Kako nam je ispričao, kod njega se u djetinjstvu kućanski poslovi nisu ravnopravno obavljali.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
- Mama i ja smo radili skoro sve kućanske poslove, tata je radio oko kuće, sestra skoro ništa. Ona će to vjerojatno opovrgnuti ako pročita ovo – ističe Dvorski te dodaje je on domaćica od kad zna za sebe. Svoju djecu nastoji učiti da obavljaju kućanske poslove svakodnevno, ali priznaje da su njegovi roditelji bili puno uspješniji u tome.
Petreković, pak, kaže kako svoju djecu još ništa ne uči već djelima pokazuje praksu koju se nada da će usvojiti.
- S klincima, za početak, pospremanje za sobom u sobi i van sobe. Isključivo kroz igru zadatke i izazove. Osobno preporučujem – kaže.
Pritom nitko od njih nije naveo kako su manje „muškarci“ jer obavljaju kućanske poslove, iako su ponekad znali dobiti posprdne komentare na taj račun.
- Mi smo papučari, beskičmenjaci, mlakonje itd. Kad mi se dogodi situacija u kojoj me prozovu nekim od tih imena, uvijek rado kažem: muškarci koji obavljaju kućanske poslove su jackpot, svi ostali, nisu vrijedni moga vremena. Pravi frajer, nije ništa manja faca ako radi kućanske poslove. Dapače, tek je onda pravi muškarac – iskreno će Ridjan.
Buduće generacije
Ostaje za kraj još pitanje budućnosti, no dio sugovornika ne vidi da će se situacija u kućanstvima tako skoro promijeniti na bolje.
Dvorski smatra kako pripadnici generacije Z nemaju preveliku volju da zatvore taj jaz zbog opterećenosti digitalnim platformama, a s njim se slaže i Ridjan.
- U eri digitalnih medija i društvenih mreža svjedočimo da se neurednost shvaća kao nešto kul jer si faca ako netko drugi iza tebe čisti. Još se to objavljuje i na tome zarađuje. No, s druge strane napomena novim generacijama - ako ne znaš počistiti i posložiti za sobom, nećeš na tržištu rada imati previše obožavatelja – kaže Ridjan.
Upravo je pitanje podjele poslova u kućanstvu okosnica Kraševe kampanje #IJaSamDomacica koja je zadnjih dana uzburkala javnost. Legendarni keks je iskoristio jačinu brenda da ukaže na činjenicu da su žene i dalje te koje "odrađuju" veliku većinu kućanskih poslova, iako bi oni trebali biti zajednički posao svih članova kućanstva.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Uključite se i vi u ovu hvalevrijednu inicijativu, preuzmite svoj dio obveza u kućanstvu i objavite post uz hashtag #JaCuDanas ili #IJaSamDomacica te na taj način postanite dio promjene u društvu. Uz to, možete potpisati zamolbu za osuvremenjivanje riječi domaćica u rječnicima:
Naime, postojeća definicija domaćice glasi ovako:
Domaćica, ž:
1. a) žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova
1. b) ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo, kućanica
2. a) ona koja upravlja posluživanjem, brine za domaći ugođaj
2. b) ona koja brine za putnike, stjuardesa
Kraš želi osuvremeniti definiciju jer vjeruju da je svatko tko brine za svoj dom, ukućane i goste, bez obzira na spol, uzrast, zanimanje ili bračni status domaćin ili domaćica.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kraša.