Povodom 20 godina djelovanja Croatia Poliklinike, jedne od najvećih i najrazvijenijih privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, razgovarali smo s ključnim ljudima koji danas oblikuju njezin strateški i stručni smjer. Dr. sc. Filip Glavan, izvršni direktor Croatia Poliklinike, zadužen je za poslovni razvoj, širenje mreže i dugoročnu održivost sustava dok Nataša Poldan Grabar, dr. med., spec. anesteziologije, ravnateljica Croatia Poliklinike, vodi medicinski segment ustanove i brine o stručnim standardima, kvaliteti skrbi i razvoju zdravstvenih usluga.
Od osnutka do danas Croatia Poliklinika izgradila je prepoznatljiv identitet na spoju stručnosti, tehnologije i organizacijskog modela koji pacijentu omogućuje cjelovit pristup zdravlju. Danas, kada obilježava dva desetljeća rada, razgovor o razvoju ove ustanove istodobno je i razgovor o smjeru u kojem se kreće privatno zdravstvo u Hrvatskoj, o odnosu javnog i privatnog sektora te o izazovima koji obilježavaju suvremenu medicinu. Od prve lokacije do današnje nacionalne mreže u devet gradova, Croatia Poliklinika izrasla je u jednu od vodećih privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.
- U posljednje tri godine ostvarili smo izniman iskorak s ukupnim porastom prihoda od poslovanja većim od 17 milijuna eura, uz godišnje stope rasta između 34 i 43 posto. Danas pružamo više od 100 specijalističkih i oko 700 dijagnostičkih usluga, a naš tim čini više od 300 zaposlenika, među kojima su vrhunski liječnici iz 22 medicinska područja. Kontinuirano ulažemo u modernu tehnologiju; raspolažemo s četiri najsuvremenija uređaja magnetske rezonance jačine magnetskog polja od 3 tesle, jednim uređajem od 1,5 tesli, digitalnim mamografom s tomosintezom te naprednim endoskopskim dijagnostičkim uređajima s umjetnom inteligencijom kako bismo pacijentima omogućili brzu i preciznu dijagnostiku na jednom mjestu - govori nam na početku izvršni direktor Glavan.
- Posebno smo ponosni na stabilnost vlasničke strukture od početaka do danas. Od osnutka smo tvrtka kći Croatia osiguranja s velikom ambicijom širenja portfelja zdravstvenog osiguranja, što potvrđuje ozbiljnost pristupa i dugoročnu posvećenost razvoju zdravstvenih usluga - kaže Glavan.
Dostupnost i konzistentnost
Razvoj privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj posljednjih godina ubrzan je nizom čimbenika: od demografskih promjena i porasta kroničnih bolesti do opterećenosti javnog sustava i sve veće potrebe za preventivom. Pacijenti više ne traže samo rješenje akutnog problema, nego žele jasnu organizaciju, kratke rokove i mogućnost da se na jednom mjestu dobije cjelovita zdravstvena usluga.
- Najveće prednosti rasprostranjenosti naših klinika u devet gradova su dostupnost i konzistentnost. Pacijenti mogu dobiti najbliži slobodan termin, ali i biti preusmjereni unutar mreže bez gubitka kontinuiteta skrbi. Standardizirani protokoli, ujednačene dijagnostičke metode i stalno praćenje smjernica osiguravaju jednake standarde kvalitete u svim gradovima. Dodatno, prednost velike mreže je i mogućnost da zahtjevnije nalaze očitavaju subspecijalizirani radiolozi koji su usko profilirani za pojedina područja. Primjerice, MR mozga, srca ili mišićno-koštanog sustava očitavaju naši najiskusniji stručnjaci upravo za tu regiju. Time pacijenti dobivaju najvišu razinu stručnosti bez obzira na to u kojem gradu obave pregled, što značajno povećava preciznost dijagnostike i sigurnost daljnjeg liječenja - tumači ravnateljica Poldan Grabar.
Iz Croatia Poliklinike ističu kako im je broj korisnika u posljednje četiri godine porastao za fascinantnih 80 posto i premašio 110 tisuća novih korisnika u prošloj godini. Još jedna stvar koja se može primijetiti jest rast interesa mladih ljudi, radno aktivne populacije, ponajprije za preventivne preglede, ali i za ranu ili preventivnu dijagnostiku.
- Taj trend prati i snažan rast poslovanja; prihodi rastu više od 30 posto godišnje, a broj usluga gotovo se udvostručio u razdoblju između 2022. i 2025. Mijenja se i vrsta traženih usluga te se povećava potražnja za naprednim dijagnostičkim pretragama, personaliziranim i komplementarnim pristupom liječenju. Među stanovništvom je veća briga o održavanju zdravih navika i načina života, raste interes za liječenje prekomjerne tjelesne težine i raznih metaboličkih stanja, a veća je osviještenost pacijenata o važnosti multidisciplinarnog pristupa liječenju, koji, pored liječnika, uključuje i druge medicinske struke kao što su psiholog, nutricionist i kineziolog - govori ravnateljica dr. Poldan Grabar.
Oprema je važna, ali ljudi su najvažniji
Pacijenti, dakle, očekuju da ih se ne promatra samo kroz jedan simptom ili specijalnost, već da se njihovo zdravstveno stanje sagledava cjelovito, uz suradnju više struka i jasno objašnjenje svakog koraka dijagnostike i liječenja.
- Multidisciplinarni pristup najjasnije dolazi do izražaja u sistematskim pregledima i ciljanoj dijagnostici. Kod sistematskih pregleda riječ je o uskoj povezanosti raznih djelatnosti: specijalističke, laboratorijske i radiološke dijagnostike, djelatnosti interne medicine, ginekologije, urologije te raznih drugih specijalnosti, koji zajedničkim pristupom daju cjelovitu sliku zdravstvenog stanja, uz završno mišljenje liječnika. U dijagnostici se taj pristup posebno vidi u otkrivanju bolesti dojke i štitnjače, gdje se kombiniraju ultrazvučna, citološka i patohistološka te CT ili MR dijagnostika.
- Izrazito dobar primjer interdisciplinarne i inovativne prakse su MRI-UZV fuzijske biopsije prostate, koje imaju značajne kliničke prednosti za pacijenta. Uz primjenu tehnološki naprednog ultrazvučnog uređaja, koji u jedinstvenu sliku spaja nalaz MR pregleda i ultrazvučni nalaz, uzima se uzorak tkiva točno označenog područja. Primjenom ove metode postignuta je visoka preciznost u uzimanju uzoraka tkiva, značajno su se smanjili zdravstveni rizici i komplikacije koje se javljaju kod klasične metode biopsije prostate. Učestalost lažno negativnih nalaza biopsije svedena je na minimum, a povećala se preciznost i rana dijagnostika karcinoma. Metoda ima značajno veću učinkovitost u otkrivanju karcinoma prostate, uz istodobno mnogo manje lažno pozitivnih rezultata, čime pacijenti izbjegavaju dodatne agresivne i vrlo često nepotrebne postupke - kaže Poldan Grabar.
Tehnološki napredak posljednjih godina radikalno je promijenio dijagnostiku i liječenje. No sama oprema nije dovoljna bez kontinuiranog ulaganja u profesionalno osoblje koje tom tehnologijom upravlja. Razvoj stručnog kadra, edukacije i praćenje svjetskih smjernica postaju jednako važni kao i nabava najmodernijih uređaja.
- Usmjereni smo na razvoj mladih kadrova te poliklinika značajne resurse ulaže u edukacije medicinskog osoblja. Privući i zadržati liječnike danas je moguće dobrom komunikacijom, organiziranim uvjetima rada te planom edukacije i osobnog razvoja. Budućnost razvoja zdravstva jest u kumulativnoj kombinaciji javnozdravstvenih i privatnih ustanova kao obliku koji je prihvaćen u većini naprednih država. Time se održava dostupnost zdravstva, razvoj medicinskog osoblja u zahtjevnim kliničkim situacijama, kao i personalizirani pristup u privatnim ustanovama - kaže ravnateljica Croatia Poliklinike.
Porast bolesti uzrokovanih stresom
Ona nam otkriva i koji su pregledi što ih obavljaju u svojim poslovnicama oni koji najčešće doslovno spašavaju živote.
- Redoviti ginekološki pregledi i cijepljenje protiv HPV-virusa, kako u mlađoj tako i u kasnijoj dobi, značajno doprinose ranoj dijagnostici tumora grlića maternice. Isto tako, redovite kontrole i pravovremeno liječenje povišenog krvnog tlaka smanjuju komplikacije koje proizlaze iz neregulirane hipertenzije, poput srčanih bolesti, moždanog udara i kronične bubrežne bolesti. Kontrole dijabetičara omogućuju pravovremeno otkrivanje i liječenje komplikacija šećerne bolesti, čime se ovaj ozbiljan osobni i javnozdravstveni problem drži pod kontrolom - govori te dodaje da se na popis svakako mogu staviti i razne preventivne dijagnostičke pretrage za karcinome dojke, maternice i kolorektalni karcinom. Otkrivanje teških bolesti u ranim fazama, ističe, omogućuje značajno bolji ishod liječenja.
- U porastu su, međutim, bolesti uzrokovane stresom, nepravilnom prehranom i manjkom kretanja, no prednost je što ih danas dijagnosticiramo i liječimo rano, uz edukaciju pacijenata o važnosti promjene životnih navika. Time su ishodi i komplikacije znatno manji - kaže ravnateljica.
Opterećenost javnog zdravstvenog sustava i liste čekanja među ključnim su pitanjima zdravstvene politike u Hrvatskoj. U takvim okolnostima suradnja javnog i privatnog sektora postaje nužnost. Privatne poliklinike svojim kapacitetima mogu preuzeti dio dijagnostičkog i specijalističkog opterećenja, čime se skraćuje vrijeme čekanja i ubrzava put pacijenta do dijagnoze. Suradnja s institucijama kao što su HZZO i Ministarstvo zdravstva pokazuje kako se privatni kapaciteti mogu integrirati u širi zdravstveni sustav uz jasno definirana pravila i ciljeve. Takav model, ako je dobro reguliran, donosi korist i pacijentima i sustavu u cjelini.
- Vjerujem da privatno zdravstvo u Hrvatskoj nije luksuz, već nužna dopuna javnom sustavu. Naš je cilj olakšati put do rješenja kraćim čekanjima, drugim mišljenjem i personaliziranim pristupom, uz puno poštovanje uloge javnog zdravstva. Ne radi se o ‘ili-ili’, nego o suradnji i mogućnosti izbora za pacijenta. Zanimljivo je da smo često spremni bez razmišljanja platiti značajne iznose za stvari koje nam možda i ne trebaju, a odgađamo preventivne preglede koji nam doslovno čuvaju zdravlje i omogućuju kvalitetniji život. Ako smo spremni izdvojiti 50 eura ili više za manikuru ili frizuru, red je da isto, ili više, uložimo u preventivu i zdravlje. To nije luksuz, to je odgovornost prema sebi - ističe Glavan, a nadovezuje se i ravnateljica Poldan Grabar:
- Kao privatnoj zdravstvenoj ustanovi primarni su nam fokus naši pacijenti. No kada nas HZZO ili Ministarstvo zdravstva pozovu da svojim kapacitetima doprinesemo smanjenju lista čekanja, aktivno sudjelujemo u smanjenju opterećenja sustava javnog zdravstva - kaže ona.
Plan o specijalnoj bolnici
Govore nam i o tome kako će se Croatia Poliklinika razvijati u nadolazećim godinama. Fokus usmjeravaju na tri međusobno povezana područja. Prvo, dodatno ujednačavaju kvalitetu i konzistentnost usluge među svim lokacijama kako bi pacijenti svagdje dobili jednaku razinu stručnosti. Drugo, nastavljaju ulagati u naprednu dijagnostičku opremu i edukaciju svojih timova. Treće, digitalizacijom unapređuju korisničko iskustvo bržim naručivanjem, lakšim pristupom uslugama i sigurnom e-dostavom nalaza, čime podižu dostupnost i učinkovitost.
- Ovakav integrirani pristup omogućuje održiv rast, razvoj novih specijalističkih usluga i širenje mreže u skladu s potrebama pacijenata u Hrvatskoj - kaže Glavan.
Svakako je zanimljivo da u Croatia Poliklinici razmišljaju i o razvoju specijalne bolnice koja će biti kruna rada svih poliklinika.
- Iako je specijalna bolnica tek u fazi plana, već danas gradimo temelje za taj iskorak. Pacijenti obrađeni u svim našim poliklinikama imat će mogućnost centraliziranog liječenja, a obuhvatit ćemo i usluge postoperacijskog praćenja kako naših pacijenata tako i onih liječenih u drugim zdravstvenim ustanovama. Riječ je o strateškoj odluci koju ćemo sigurno još neko vrijeme pažljivo i sustavno pripremati - najavljuju iz Croatia Poliklinike pa, na koncu, odgovaraju na pitanje kako vide budućnost zdravstva u Hrvatskoj općenito.
- Očekujemo nastavak suradnje javnog i privatnog zdravstva, uz jasna pravila i mjerljive koristi za pacijente, model koji u Europi već funkcionira u različitim varijantama, u zemljama kao što su Austrija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka. Hrvatska može nastaviti u tom smjeru strateškim uključivanjem privatnih kapaciteta, standardima kvalitete i transparentnim mjerenjem učinka, osiguravajući pritom pravedan pristup i održivost sustava - zaključili su.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Croatia Poliklinike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....