Napokon znamo

Razbijamo mitove o zamjenama za šećer: jesu li zaista zdravije i što točno tražiti na deklaracijama?

Prekomjeran unos šećera značajno utječe na povećanje rizika od razvoja dijabetesa, kožnih promjena i razvoja prekomjerne tjelesne mase. Upravo zato smo s nutricionisticama potražili najbolju zamjenu
 Shutterstock

Svima je dobro poznat osjećaj kada vas nakon obilnog ručka baš „traži“ nešto slatko. Kockica čokolade tada se često pretvori u pola table, a iako se u tom trenutku osjećate siti, za pola sata se ponovo javlja potreba za desertom. Ovaj začarani krug rezultat je naglih promjena u razini šećera u krvi i dugoročno vodi u neravnotežu metabolizma šećera u našem tijelu.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra kako bi optimalno bilo unijeti manje od pet žličica šećera dnevno, a to je upravo ona količina prirodnih šećera koju sadrži dnevna preporuka za konzumaciju voća i mliječnih proizvoda. Dakle, sve dodatno je previše.

- Prekomjeran unos rafiniranih šećera može dovesti do naglih oscilacija u razini glukoze u krvi, promjena u osjetu žeđi i gladi, umora te značajno utječe na povećanje rizika od razvoja dijabetesa, kožnih promjena i razvoja prekomjerne tjelesne mase – pojašnjava Tena Niseteo, nutricionistica na čelu Hrvatskog saveza nutricionista.

Kao najmanje poželjna opcija ističe se bijeli rafinirani šećer jer, iako se proizvodi iz biljnih sirovina, zapravo je industrijski procesirana namirnica. Iako se često zna čuti kako šećer stvara ovisnost naše stručne sugovornice, već spomenuta, Tena Niseteo i Karmen Matković Melki to opovrgavaju.

image
Privatna arhiva

- Šećer ne stvara ovisnost, već se, kao i kad je u pitanju slani okus, čestom i povećanom konzumacijom slatkoga (šećera) stvara sve veća tolerancija prema istome. S druge strane slatka hrana, ne samo šećer, već namirnice poput keksa, čokolade, sladoleda i kolača zbog kombinacije okusa i teksture stvaraju osjećaj ugode za kojim često žudimo. Upravo u tom smislu, zamjena šećera s manje kaloričnim opcijama dobar je način da smanjimo ukupan unos šećera pa time i „žudnju za slatkim“ – pojašnjavaju nutricionistice.

Brojna pitanja

A čime zamijeniti konzumni bijeli šećer? Ovdje postoje brojna pitanja i mitovi – jesu li zamjene za šećer isto što i umjetna sladila, kako one zapravo nastaju i jesu li zaista toliko bolje od običnog šećera? Krenimo redom, na što uopće mislimo kada kažemo zamjena za šećer?

- Zamjene za šećer su različite vrste prirodnih ili sintetskih spojeva koji se u svakodnevnoj prehrani i prehrambenoj industriji koriste umjesto konzumnog bijelog šećera, odnosno saharoze, dobivene najčešće iz šećerne repe ili, nešto rjeđe šećerne trske.

image
Shutterstock

Kad je riječ o prirodnim zamjenama za bijeli šećer onda su to jednostavni ugljikohidrati poput glukoze, fruktoze, ali i nerafiniranog šećera, odnosno smeđeg šećera, melase, te sirupa dobivenih iz drugih vrsta biljaka među kojima se najčešće spominju agavin sirup, ječmeni slad, javorov sirup, kokosov šećer i med.

Prirodne zamjene za šećer imaju sličnu energijsku vrijednost, no značajno bolju nutritivnu vrijednost te često nešto niži glikemijski indeks i opterećenje. Dodatno, tu je i čitava skupina tzv. niskokaloričnih prirodnih zamjena za šećer dobivenih iz prirodnih izvora, poput šećernih alkohola: maltitola, ksilitola, sorbitola, eritritola, ali i steviol glikozida. S druge strane, kao „zamjene za šećer“ vrlo često se spominju i tzv. „umjetna sladila“ koja nemaju gotovo nikakvu energijsku i nutritivnu vrijednost već samo doprinose okusu koji doživljavamo kao „slatki“. U tu skupinu spadaju primjerice saharin, ciklamat i aspartam – pojašnjavaju nutricionistice.

Kako se proizvode zamjene za šećer?

Prirodne zamjene za šećer, dodaju, nastaju iz prirodnih sirovina poput šećerne trske, agave, žitarica, kokosa i cvjetnog nektara radom pčela (med). Šećerni alkoholi – polioli, među kojima je i maltitol zapravo su prirodni sastojak voća i vrlo često se ih iz voća i dobiva, no mogu se proizvesti i industrijski, u tom slučaju spojevi su isti i njihova funkcija je ista kao i onih dobivenih iz prirodnih izvora.

Što se sintetskih sladila tiče, već spomenutih aspartama, ciklamata i sličnih, već i sam naziv „umjetna sladila“ upućuje da njihov izvor nije hrana, već da se proizvode industrijski prema kemijskim recepturama.

Koje su prednosti prirodnih zamjena za šećer?

- Ako se radi o prirodnim zamjenama za šećer takve zamjene imaju brojne benefite na organizam zbog boljeg nutritivnog i nižeg energijskog sastava, prikladnije su za dijabetičare, a pojedine prirodne zamjene imaju i dodatna antioksidativna i protuupalna djelovanja. Poznato je da zamjene za šećer mogu imati pozitivan učinak i kad je riječ o regulaciji šećera u krvi i prevenciji debljine – napominje nutricionistica Karmen Matković Melki.

Na policama trgovina se može pronaći sve više proizvoda „bez dodanih šećera“, no što to zapravo znači? Što im i dalje daje slatkoću? Nutricionistice su nam to objasnile na primjeru Boom Box linije zobenih proizvoda, koja obuhvaća kaše, napitke, kekse i granole.

image
Boris Kovacev/Cropix

- Ovi proizvodi u sebi sadrže prirodno prisutne šećere iz voća i maltitol, niskokalorično prirodno sladilo koje ima manju energijsku vrijednost u odnosu na bijeli šećer. Uz to, maltitol daje snažniji osjet slatkog okusa zbog čega ga se koristi u značajno manjoj količini. To znači da prehrambeni proizvodi koji sadrže maltitol uglavnom imaju manju energijsku vrijednost, manje glikemijsko opterećenje u odnosu na slične proizvode s dodanim šećerima, zbog čega ih se smatra poželjnijim izborom u prehrani – pojašnjavaju nutricionistice.

Maltitol je šećerni alkohol, odnosno poliol koji se sastoji od jedne molekule glukoze i molekule sorbitola. Maltitol se prirodno nalazi u cikoriji i sladu pojedinih žitarica, a proizvodi se iz škroba žitarica kao što su kukuruz i pšenica te iz škroba krumpira. Najčešće se koristi kao zaslađivač u žvakaćim gumama, čokoladama, sladoledu i proizvodima od žitarica.

image
Shutterstock

- Maltitol je sve popularnija zamjena za šećer jer ima gotovo jednaku prirodnu slatkoću kao bijeli konzumni šećer te doprinosi punoći okusa prehrambenih proizvoda. Uz to, maltitol ima značajno manje glikemijsko opterećenje jer mu je glikemijski indeks oko 30. Dodatno, energijska vrijednost maltitola skoro je dvostruko niža (2.5 kcal po gramu) u odnosu na „obični“ šećer – zaključuju nutricionistice Niseteo i Matković Melki.

Stoga, idući put kada se u trgovini nađete u dilemi, samo provjerite sadrži li proizvod maltitol umjesto dodanog bijelog šećera jer upravo je to jedan od boljih izbora.

Uz kvalitetan sadržaj zobi i voća, maltitol je dodatni razlog zbog kojeg su Boom Box proizvodi toliko ukusni i hranjivi. Zato nećete pogriješiti ako za doručak iskombinirate Boom Box zobenu kašu s Boom Box zobenim napitkom, a za međuobrok na poslu grickate Boom Box zobene kekse ili Boom Box granolu. Fino, slatko i zdravije, upravo su to proizvodi kakve trebamo!

image
Boris Kovacev/Cropix


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Boom Boxa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. siječanj 2022 16:02