NEVJEROJATNA PRIČA

Robert (50) uzgaja lavandu daleko od mora: ‘Imao sam zemlju, volju i vrijeme. Zašto ne?‘

Dok udišete tu aromatičnu esenciju na trenutak vam se može učiniti da čujete šum mora i valove kako udaraju u stijene

Robert Poturica

 Robert Fajt/Cropix

Za 50-godišnjeg Roberta Poturicu mnogi bi rekli da se bavi najmirisnijim poslom na svijetu. I nama je isto palo na pamet dok smo ga posjetili usred žetve lavande na njegovih dva i pol hektara plantaže.

Dokle vam pogled seže sve je puno miomirisnih ljubičastih grmova. Idila. Savršena pozadina za fotografiju, složili bi se influenceri. Dok provlačite tu aromatičnu grančicu kroz dlanove kako bi u punini mogli udahnuti svu njezinu esenciju, na trenutak vam se može učiniti da čujete šum mora i valove kako udaraju u stijene.

No, to vas samo mozak obmanjuje jer Poturica i njegova lavanda daleko su od morske obale.

Njegova plantaža je u - Karlovcu.

- Ha, često me ljudi pitaju odakle lavanda u Karlovcu jer ju u principu vežemo za mediteranske predjele, posebice uz otok Hvar, no lavandu možete naći i u kontinentalnom dijelu Hrvatske i diljem Slavonije. Imate i u Bugarskoj, Škotskoj i Engleskoj, a ne samo na Mediteranu kako mnogi misle – objašnjava Poturica, vlasnik OPG-a Robert Poturica.

Po struci je kuhar, a zaposlen je u jednoj zagrebačkoj tvrtki kao prodavač. Lavanda mu je već 18 godina hobi kojim se u svakom slobodnom trenutku bavi cijela obitelj, no ponajviše on i supruga Dubravka.

- Tu su još i moji roditelji i ostatak obitelji koji pomažu na sve načine, a kad dođe vrijeme žetve onda uskaču i prijatelji – dodaje.

Lavanda križanac

Nije baš sanjao o poljoprivrednoj karijeri pa tako, osim vrta za vlastite potrebe, nikada ni nije razmišljao upustiti se u uzgajanje tradicionalnih kultura kao što su kukuruz ili pšenica. Otvorila se prilika, postojao je veliki otkupljivač voljan kupiti svu dostupnu lavandu, stoga je odlučio riskirati i kročiti u nepoznato.

image
Robert Fajt/Cropix

Kada se sjeti početaka, Poturica priznaje da je u sve krenuo pomalo naivno. Čitao je u medijima, na internetu i po forumima kako je lavanda omiljena biljka, puna benefita, koja nema velikih zahtjeva u pogledu kvalitete tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao dobra ispaša za pčele. Sve se činilo vrlo jednostavnim i idealnim. Isto su tvrdili i drugi koji su se već bavili lavandom. Mislio je da će to biti lak posao.

- Jedna velika tvrtka iz Jastrebarskog koja se, među ostalim, bavi proizvodnjom mirisnih kompozicija i aroma te prerađuje ljekovito i aromatično bilje prije 18 godina pokrenula je projekt sadnje lavande na kontinentu. U tom trenutku postojao je veliki entuzijazam oko lavande u javnosti i potražnja je bila velika. Ja sam imao svoju zemlju, volje i vremena. Pomislio sam, zašto ne? Tako smo kupili prvih tri tisuće sadnica budrovke, poznate pod imenima Hrvatski lavandin te Hvarska lavanda, koja je zapravo križanac prave lavande (angustifolia) i širokolisne lavande (latifolia) i zasadili pola hektara – prisjeća se poduzetni Karlovčanin.

Već sljedeće godine zasadio je još jedan hektar, a sav urod je davao u otkup. Činilo se da sve ide po planu.

- Svi su me uvjeravali da je lavanda super biljka, da nema prihodnih neprijatelja, da je ne napadaju nikakve bolesti, svima je išlo super pa sam i ja povjerovao. Prošle su tri godine i odjednom mi se osušilo 10 grmova. Misliš si, ma, nije to ništa, samo 10 grmova... Kad se sljedeće godine osušilo 500 ostao sam u šoku. Kako kad je lavanda super biljka? E, tu sam naučio najvažniju lekciju koju treba znati svatko tko ima neki vlastiti posao - uvijek očekuj neočekivano! Neke stvari ne pišu nigdje i jednostavno ih morate naučiti na vlastitom iskustvu, a to vas košta, i živaca i novaca – iskren je Poturica.

image
Robert Fajt/Cropix

Danas u svijetu postoji gotovo 50 različitih vrsta lavande, a Karlovčanin je u početku sadio isključivo budrovku. Kasnije se ispostavilo da je to bila pogrešna odluka.

Gnojidba i kalcifikacija

- Kroz godine se iskristaliziralo da ona ima dosta problema ako se uzgaja na kontinentu jer je zahtjevnija prema tlu i razini održavanja. Zato smo se prebacili na pravu lavandu angustifoliju koja se pokazala jako dobra jer joj bolje odgovara tlo koje je na kontinentu kiselije. No, da bi to znali, potrebno je izvršiti analizu zemlje na Agronomskom fakultetu u Zagrebu pa prema njihovoj preporuci i uputama obaviti gnojidbu i kalcifikaciju tla te oranje. Puno je tu posla – ističe.

Sadnja je u proljeće ili, još bolje, u jesen. Mora se šišati 2-3 puta u prvoj godini da ne bi previše otišla u visinu jer je cilj da ostane loptasti grm. Ako odlučite posaditi lavandu ove jeseni, puni urod imat ćete tek 2025. godine. Vrijeme žetve, naravno, ovisi o vremenskim pogodnostima te godine, a najčešće je u srpnju i kolovozu. Dotad, redovito treba kositi travu i okopavati, posebice po visokim temperaturama, koje lavanda obožava pa buja.

- Često možete čuti da je poljoprivreda najljepši posao na svijetu, no nije to baš tako jednostavno, treba se fizički pomučiti i stalno biti prisutan. Evo, sad je usred ljeta žetva, a lavandu odmah destiliramo i obrađujemo. Potom proizvode odmah i razvozim otkupljivačima u veleprodaji, većinom suvenirnicama po morskim gradovima gdje ih oni prodaju turistima. Sve se odvija vrlo brzo pa ljeto prođe u trenu, bez previše vremena za odmor. Nije ni prodaja bas bajna, morate se sami boriti i probijati na tržištu jer ne prodaje se lavanda k‘o kruh i mlijeko - dodaje Poturica.

Mnogi gospodarstvenici zato nerijetko odustanu čim dođu pred zid, pred prvu veću prepreku. U jednom je trenutku i Poturica bio spreman odustati.

image
Robert Fajt/Cropix

Granica odustajanja

- Bilo je to prije 12 godina, imali smo fantastičan urod i sve sam dao u otkup velikoj tvrtki iz Karlovca s početka priče, no ostao sam šokiran jer je zarada bila jedva dovoljna da pokrije troškove za jedan dan žetve. Bili smo na granici da odustanemo, ali vrag mi nije dao mira. Digao sam kredit kako bih kupio svoju destileriju i još neke strojeve. To je bio trenutak kad smo krenuli u drugu, malo ozbiljniju priču – ispričao nam je.

U sklopu registriranog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Poturica danas prodaje sadnice lavande, sušeni cvijet u rinfuzi, eterično ulje, hidrolat, mirisni, mirisno ulje za masažu... U sezoni imaju i svježi cvijet kojeg otkupljuje nekoliko cvjećarni, a posebno je popularan sušeni cvijet pakiran u prigodne vrećice poput srca, kravata ili jastuka koje sami šiju.

Budući da miris lavande dokazano ublažava tjeskobu i simptoma stresa zanimalo nas je znači li to da je Poturica zapravo najsmireniji čovjek u Hrvatskoj?

- Ma, kako da ne... Divna je i krasna lavanda ovako na jedan dan. Činjenica je da ima strašno jak miris, a kada sakupljate lavandu miris bude toliko jak da vam dođe slabo. Onda, uzmite u obzir da vi rukama grabite u te grmove iz kojih vas nerijetko napadne roj bumbara ili pčela, a i ose vole lavandu. To je druga strana ovog posla koju ljudi ne vide na prvu. Svi koji tu dođu ostanu očarani plantažom jer je zaista fotogenično, okruženo šumom. Govore da mi zavide, a da im dam srpove svi bi pobjegli – smije se Poturica čiji su nasadi nedavno poslužili kao kulisa za jedno modno snimanje.

image
Robert Fajt/Cropix

Put uspjeha

Ako se uistinu želite baviti poljoprivredom i uspjeti, treba držati korak i s digitalnim svijetom.

- Čim otvorite OPG odjednom trebate znati sve. Osim što ste poljoprivrednik vi ste i proizvođač, dostavljač, knjigovođa, stručnjak za marketing... Kad vam u ruci nisu srp ili motika, onda su mobitel i laptop. Kojim god poslom da se danas bavite, teško ćete uspjeti ako niste dobro povezani – objašnjava Poturica zašto je važno imati kvalitetnu mrežu. On je odabrao A1 Hrvatska fiksnu i mobilnu mrežu te A1 optički internet koji mu omogućavaju da brzo i efikasno odradi sav posao.

image
Robert Fajt/Cropix

A1 fiksna mreža pouzdana je i sigurna, ali također i najveća jer je njome obuhvaćeno čak 600 tisuća kućanstava i poslovnih ureda. Upravo je dobra pokrivenost bila vrlo važan faktor za Poturicu pri odabiru mreže jer mu je bio cilj da u svakom kutku plantaže bude dostupan.

- Tehnologija ide naprijed i ne možemo ostati u prošlosti. To je put uspjeha – zaključuje je karlovački poljoprivrednik.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. prosinac 2022 13:02