Kada planirate neki izlet ili putovanje, koliko ste spremni potrošiti na neke neuobičajene aktivnosti ili posjet autentičnim lokacijama koji njeguju tradiciju, baštinu i prirodne ljepote? Prema podacima Svjetske turističke zajednice, održivost za 80 posto turista predstavlja važan element kod donošenja odluke o izboru destinacije.
„Zeleni turizam“ jedan je od ključnih elemenata uspješnosti turističkog sektora u budućnosti, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Međutim, samo jedna hrvatska županija uspjela je dobiti prestižnu titulu Green Destination te njome opravdala sav uložen napor u očuvanje baštine i kretanje u smjeru održivosti. Riječ je o Međimurju koje je zahvaljujući predanom radu njezinih žitelja, suvremenom pristupu turizmu koji podrazumijeva brigu za okoliš i smanjenje negativnih emisija proglašeno „zelenom kolijevkom“ hrvatskog održivog turizma.
No, što to Međimurje čini idealnom destinacijom za posjetitelje širom svijeta? Osim predivne prirode i zavidnih krajolika, važna karika međimurskog gospodarstva su obrtnici koji su očuvanjem baštine ovog kraja napravili najbolje moguće za kontinentalni turizam.
Između Mure i Drave smjestilo se mnoštvo prijedloga za vikend izlete, od interaktivnih, eko muzeja, preko impresivnih vidikovaca do neizostavnih gastro adresa. Njihovu važnost prepoznala je i Hrvatska turistička zajednica te ih uvrstila u projekt „Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!“, s ciljem promocije održivog turizma, putovanja, ali i samih destinacija te subjekata.
Mlin na Muri
Jedno od najvažnijih obilježja svakog hrvatskoj kraja, pa tako i Međimurja, jest fini, domaći kruh. Od njega miriše cijela kuća, a okus je jedinstven. Kako je težak i masivan, nekada je dovoljna samo jedna šnita da zasiti. No, da bi domaći kruh bio kvalitetan, mora se izraditi od istog takvog kvalitetnog brašna. Ono se nekada proizvodilo na mlinovima, a upravo je Mlin na Muri u Žabniku mjesto koje autentično otkriva priče nekadašnjeg života žitelja međimurskog kraja i kako su stvarali za njih najvažniji proizvod – kruh.
Mlinarenje na Muri i Dravi u Međimurju datira još iz 18 stoljeća, a riječni mlinovi i vodenice izrazito su puno radili početkom 20. stoljeća na potezu od Lapšine kraj Svetog Martina na Muri do Kotoribe. Mlinareva hiža (Mlinarev dom) na Muri jedan je od posljednjih mlinova koji se pretvorio u moderni muzej. Atraktivan je mnogim skupinama posjetitelja, osobito djeci, jer je interaktivan pa svi mogu isprobati samljeti brašno na starom mlinskom mehanizmu iz 1902. godine. Osim toga, može se dodirnuti i riba koju je mlinar lovio u Muri, slušati glazbu u kojoj je uživao ili hodati po dijelu rijeke koja se poput holograma prikazuje na podu. Uz Mlinarevu hižu nalazi se i Mlinarev poučni put, ribički dom, Ljubavni i energetski labirinti te vrlo zanimljiv geografski detalj – najsjevernija točka Hrvatske.
Spomen dom rudara
Na osam minuta vožnje od Žabnika nalazi se Mursko Središće, tik uz granicu sa Slovenijom. Ovaj grad nosi predznak Grada rudara jer su upravo u tamošnjem rudniku radili mnogi ljudi kako bi se izvukli iz teške gospodarske krize s početka 20. stoljeća. Njima u čast osnovan je turistički kompleks Cimper u čijem je sastavu eko muzej Spomen dom rudara. Sačuvan je točno onakvim kakav je nekad bio, a odmah na ulazu osjeti se miris rude te cijeli prostor odiše mističnošću.
Na ovom području još uvijek postoje velike zalihe ugljena, a svaki posjetitelj iz prve ruke može otkriti kakav su težak život vodili radnici u rudniku te proći kroz isti prolaz koji su i oni koristili. Posebno zanimljivi su hologrami koji prikazuju crtice iz svakodnevnog života rudara, kao i legendarne priče vezane uz njih. Za one koji žele znati još više, neka krenu rudarsko-murskim putem. Riječ je o puteljku dugačkom 12 kilometara s 10 info tabli koje upoznaju posjetitelje s poviješću grada, važnošću rudarstva i rijeke Mure.
Mađerkin breg
Međimurje se ponosi mnogim punktovima i vidikovcima s kojih puca predivan pogled na prirodu, okolna sela i polja. Jedan takav je impresivni Mađerkin breg u općini Štrigova s kojega se za dobrog vremena vide Slovenija, Austrija, Mađarska, nekada i Zagorje te Sljeme. Visok je 27 metara te se zbog toga posjetitelji koji ga dođu vidjeti nalaze na najvišoj točki Međimurja, na 361 metar nadmorske visine. Brijeg je ime dobio po Emiliji Krauthaker, poznatijoj kao „Mađerka“, koja se u Međimurje doselila iz Budimpešte davne 1940. godine. Emilija je bila mađarska balerina i supruga Alberta Krauthakera, no ratna zbivanja uništila su ovu mađarsku obitelj.
Vinogradi su na brijegu godinama bili zapušteni dok ih nisu kupile dvije međimurske vinogradarske obitelji te Mađerku pretvorile u kultno mjesto međimurskog vinogorja. Osim što se tamo mogu odmoriti tijelo i duša pogledom na široka zelena polja, šume i vinograde, Mađerkin breg idealan je za druženja uz hranu i glazbu. Lokalni vinari na takvim manifestacijama nude odličnu kapljicu koju izvrsno nadopunjuju međimurski gastro specijaliteti. Za one koji do Mađerke dolaze biciklom, na licu mjesta ih mogu servisirati u lokalnom servisu, a uskoro će tamo osvanuti i Međimurske orgulje, koje će svirati uz pomoć vjetra.
Terme Sveti Martin
U Međimurju svakako ne treba propustiti posjet Termama Sveti Martin, kultnom mjestu za opuštanje u ljekovitim termomineralnim vodama. Ona se u wellness i zdravstvene svrhe koristi već više od 100 godina jer sadrži bogatstva iz dubine zemlje kao što su litij, selen i kalij. Tamošnji bazeni kreirani su da isprepliću lokalne elemente i dijelove antropozofske filozofije Rudolfa Steinera koji se zalagao za kvalitetan život, zdravlje i uživanje.
Pokazatelj napora Međimurske županije na putu k održivosti je i nagrada EU Ecolabel, prestižni europski znak zaštite okoliša koje su 2021. primile Terme Sveti Martin. Ova nagrada dodjeljuje se održivim proizvodima i uslugama kojima se potiču inovacije te pridonosi cilju klimatske neutralnosti EU-a do 2050. i kružnom gospodarstvu. Nedaleko terma nalazi se još jedna atraktivna lokacija koja će oduševiti svakog putnika-namjernika. Riječ je o farmi jelena okruženoj prekrasnom šumom i livadama kojima se može prošetati i uživati u pogledu na prirodu i životinje.
Međimurski specijaliteti
I za kraj, bila bi šteta tijekom posjeta Međimurju ne kušati lokalne delicije u obližnjim restoranima i OPG-ovima. Najpoznatija među njima je meso s tiblice, slano jelo koje se priprema iz kvalitetnih dijelova svježeg svinjskog mesa.
Obično je riječ o butu ili kareu koje se nakon termičke obrade pohranjuje u tiblicu, veću posudu u obliku krnjeg stošca, i u njoj konzervira u ohlađenoj slanoj kosanoj masti. Uz meso s tiblice odlično ide grah s bučnim uljem, kao i tradicionalni desert, međimurska gibanica.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske turističke zajednice.