Za nas koji smo odrasli u 90-ima, James van der Beek bio je Dawson Leery, osjetljiv i pametan tinejdžer iz serije „Dawsons Creek“. Iako možda neki nisu htjeli priznati, svi su pogledali bar par epizoda kada bi ju uhvatili na televiziji. Serija je bila toliko utjecajna da se bez laganja može reći da je obilježila cijelo jedno doba. No, van der Beek koji je ušao u domove kao romantični idealist, nije očekivao da će se u jednom trenutku života pronaći u ulozi bolesnika koji se bori za svoj život.
U ljeto 2023. godine van der Beek je počeo primjećivati neke promjene u radu svojih crijeva. Promjene one nisu bile dramatične, već samo nešto drugačije nego inače, pa ih je, kao i mnogi od nas, pripisivao vanjskim faktorima poput kave. No, ta promjena je trajala i trajala. Nakon što je konačno otišao gastroenterologu, on mu je, kako je rekao sam van der Beek, najblažim mogućim rječnikom rekao da ima rak.
- Uvijek sam povezivao rak sa starenjem i nezdravim sjedilačkim načinom života, a ja sam bio sam u izvrsnoj tjelesnoj formi. Imao sam treći stadij raka i nisam imao pojma – ispričao je van der Beek u intervjuu za Today.com u prosincu 2025. godine.
Dijagnozu je u javnost iznio 3. studenog 2024. godine u poruci na društvenim mrežama uz naslovnu priču magazina People, pri čemu je naglasio da se privatno liječi već dulje vrijeme.
Tada mu je bilo 47 godina. Živio je s obitelji, suprugom Kimberly i šestero djece u dobi od 4 do 15 godina, na ranču u Teksasu. Vodio je zdrav život. Jeo je organsku hranu, redovito je vježbao, istraživao je hladne kupke (cold plunges) i trudio se kontrolirati stres. Ukratko, radio je sve što se preporučuje za zdrav život. No, mislio je da se kolonoskopija mora raditi tek nakon što čovjek prijeđe pedesetu, a ne četrdesetpetu, kako je američka liječnička struka preporučila od 2021. godine.
Unatoč liječenju, unatoč optimizmu koji je javno iskazivao, unatoč finalnom intervjuu za TODAY u prosincu 2025. godine u kojemu je rekao da se osjeća "stvarno sretno u nesretnoj dijagnozi", James van der Beek preminuo je 11. veljače 2026. u 48. godini života.
Njegova smrt odjeknula je daleko izvan granica glazbene i filmske industrije. Jer iza te priče krije se jedna medicinska istina koja se tiče svakog od nas, ta da rak debelog crijeva ne bira po dobi ni životnom stilu. Ali može se, ukoliko se pravovremeno otkrije, gotovo uvijek spriječiti. Upravo je to poruka koju je van der Beek poslao u svojem posljednjem intervjuu: „Ako itko išta nauči iz ovog intervjua, to bi trebalo biti testiranje i razgovor sa svojim liječnikom“.
Rak „napada“ sve mlađu populaciju
Priča James van der Beeka nije anomalija ili iznimka, već jedna od najglasnijih potvrda zabrinjavajućeg trenda. Prema podacima Američkog društva za borbu protiv raka, u SAD-u udio dijagnoza kolorektalnog karcinoma u osoba mlađih od 55 godina porastao je s 11 posto svih slučajeva 1995. na čak 20 posto u 2019. godini. U skupini mlađih odraslih incidencija raste za oko tri posto godišnje, i taj rast ne jenjava.
U Hrvatskoj je slična situacija. Doktorica Maja Andabak, internistica subspecijalistice gastroenterologije i voditeljica odjela za gastroenterologiju Poliklinike Medikol, ističe da je rak debelog crijeva jedan od najučestalijih zloćudnih tumora u nas.
- Godišnje se u Hrvatskoj otkrije skoro 4.000 novih slučajeva. Od raka debelog crijeva godišnje umre oko 2.000 ljudi. Po učestalosti je drugi ili treći najčešći karcinom, ovisno o spolu – kaže nam dr. Andabak.
Kod muškaraca je to treća najčešća vrsta raka, odmah iza raka pluća i prostate. Kod žena još više zabrinjavajuće. Taj tip raka drugi je po učestalosti, odmah iza raka dojke. Trend pomicanja prema mlađoj životnoj dobi vidljiv je i u Hrvatskoj. U posljednjih deset godina dijagnoza se sve češće postavlja u osoba ispod 45 godina.
Bolest na koju možemo utjecati
Kako je onda moguće da netko tko vodi primjeran životni stil oboli od raka debelog crijeva? Dr. Andabak pojašnjava kako između 30 i 50 posto karcinoma debelog crijeva povezano je s načinom života i prehranom, no jedina prava prevencija, zlatni standard, jest preventivna kolonoskopija. Zdrav životni stil dakle smanjuje rizik, ali ga ne eliminira.
Poznati čimbenici rizika su dob iznad 45 godina, prisutnost polipa u debelom crijevu, obiteljska anamneza raka debelog crijeva, prehrana bogata crvenim i procesuiranim mesom uz nedostatak vlakana, pretilost, tjelesna neaktivnost te pušenje i konzumacija alkohola. Van der Beek nije imao gotovo nijedan od njih, a statistika ipak nije bila na njegovoj strani. Čak između 50 i 70 posto slučajeva nema jasnoga uzroka koji bi se unaprijed dao predvidjeti.
- Ovo nije genetika protiv koje ne možemo ništa, ovo je bolest na koju možemo utjecati - kaže dr. Andabak, pa dodaje - tjelesna aktivnost i normalna tjelesna težina dokazano smanjuju rizik.
Kako smo spomenuli, Van der Beek je imao simptom koji je gotovo ignorirao: promjenu ritma pražnjenja crijeva, koju je pripisao kavi i zbog koje se nije uzrujao. I bio je u pravu da to nije razlog za paniku, ali bio je u krivu kada je zaključio da nema razloga za liječnika.
Dr. Andabak nam nabraja druge znakove upozorenja koje ne bi trebalo ignorirati. Među njima su krv u stolici, anemija, promjena stolice, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. No naglašava i ono ključno, rak debelog crijeva dugo nema nikakvih simptoma. Upravo zato je kolonoskopija toliko bitna.
- Nema simptoma, nema bolesti, što je zabluda. Zato i jest pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, u sklopu kojeg se radi test na nevidljivu krv u stolici, a pozitivan nalaz indicira kolonoskopiju. Problem nije u programu, već je problem što se preveliki broj ljudi ne odaziva – objašnjava dr. Andabak.
Kao i u Americi, i u Hrvatskoj je svjesnost o ovoj bolesti još uvijek preniska. Van der Beek je sam rekao da nije znao da je dobna granica za probir spuštena s 50 na 45 godina. Mnogi Hrvati to također ne znaju.
Od polipa do karcinoma
Gotovo svaki rak debelog crijeva počinje kao polip. Riječ je o tvorbi malene veličine na sluznici debelog crijeva. Polipi sami po sebi uglavnom nisu opasni, ali s vremenom, u rasponu od nekoliko godina, mogu se maligno promijeniti. No, dobra vijest je uklone li se na vrijeme, do raka ne dolazi.
- Polipi su početna točka gotovo svih karcinoma debelog crijeva. Još uvijek se ne zna točan razlog nastanka polipa i zato je važna kolonoskopija. Većinu polipa odmah za vrijeme pregleda možemo i ukloniti, ovisno o njihovoj veličini i poziciji - objašnjava dr. Andabak.
Kolonoskopija pritom nije samo dijagnostički alat, ona je i terapijski, budući da otkriva i liječi u istom trenutku. Kolonoskopija otkriva više od 95 posto klinički značajnih polipa i jedina je metoda koja ih može odmah ukloniti.
Kolonoskopija posljednje generacije
U Poliklinici Medikol kolonoskopija se izvodi pomoću aparata posljednje generacije s ugrađenom umjetnom inteligencijom, točnije, tehnologijom CAD EYE (Computer Aided Detection). Taj sustav u stvarnom vremenu prepoznaje i klasificira lezije debelog crijeva, pomaže u detekciji čak i najmanjih ili ravnih polipa koji bi se inače mogli previdjeti.
Prema kliničkim istraživanjima, ovakva AI tehnologija smanjuje mogućnost propuštanja adenomskih polipa i povećava stopu njihove detekcije za više od 50 posto. Posebno je korisna u pacijenata s upalnim bolestima crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest), kod kojih su promjene ponekad teže uočljive.
Dr. Andabak posebno ističe ovu prednost.
- Osobito moderni aparati posljednje generacije s umjetnom inteligencijom koje koristimo u Poliklinici Medikol omogućavaju pregled i najsitnijih kao i ravnih polipa koje bismo inače mogli previdjeti – ističe dr. Andabak.
Jedna od najčešćih briga pacijenata su priprema i sama procedura. Dr. Andabak je tu prilično jasna. Kaže kako nelagoda traje nekoliko minuta, a korist traje godinama. Kolonoskopija se u Medikolu može obaviti i u sedaciji, kratkotrajnoj anesteziji, čime je iskustvo potpuno bez neugode.
Dr. Andabak dodaje kako je priprema ključna za kvalitetan pregled. Nekoliko dana prije konzumira se lakša hrana bez sjemenki i vlakana, dan prije prelazi se na posebnu tekuću prehranu, uzima se točno propisana otopina za čišćenje crijeva te je važno unositi dovoljno tekućine i kretati se.
- Loša priprema za kolonoskopiju znatno otežava pregled te potencijalno uzrokuje previd manjih polipa zaostalih u stolici - napominje dr. Andabak. Nije ugodna – ali je kratka, i nikako ne smije biti razlog za odgađanje pregleda.
Godine su samo broj
Preventivni pregledi ciljano se provode od 45. godine života. Kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom i ranije, ponekad već od 40. godine. Postoji i slučaj još ranijeg pregleda, primjerice deset godina prije nego što je najmlađi član obitelji u krvnom srodstvu obolio od raka debelog crijeva.
- Godine su samo broj - kaže dr. Andabak. Rizik raste s dobi, a van der Beekov slučaj i tisuće sličnih primjera po cijelom svijetu pokazuju da rak debelog crijeva ne čeka šezdesete.
Kolonoskopija je indicirana i pri pojavi simptoma, poput bolova u trbuhu, promjene u pražnjenju crijeva, proljeva, izmjena zatvora i proljeva ili krvi u stolici. No, ključna poruka je kako se ne treba čekati pojavu simptoma. Preventivna kolonoskopija provodi se upravo da bi se rak otkrio ili spriječio i dok simptoma nema.
Pažnju zaslužuje i gornji probavni sustav
Uz kolonoskopiju, Poliklinika Medikol nudi i gastroskopiju, endoskopsku pretragu kojom se pregledavaju jednjak, želudac i početni dio tankog crijeva (dvanaesnik). Pregled se vrši pomoću gastroskopa, tanke savitljive cijevi s kamerom visoke rezolucije i LED rasvjetom.
Gastroskopija je indicirana kod otežanog gutanja ili zapinjanja hrane, vraćanja kiseline i žgaravice, bolova u gornjem dijelu trbuha, mučnine, nenamjernog gubitka tjelesne težine, crne stolice koja može ukazivati na krvarenje, anemije i kroničnog proljeva. U obzir dolazi i kod obiteljske povijesti karcinoma želuca.
I gastroskopija se u Medikolu može obaviti u kratkotrajnoj sedaciji, čime taj pregled prolazi potpuno bez nelagode. Priprema je jednostavna. Šest sati prije pregleda ne smije se jesti ni piti, a pacijenti koji uzimaju lijekove za dijabetes ili razrjeđivanje krvi trebaju se prethodno konzultirati s liječnikom. Po potrebi se tijekom gastroskopije mogu uzeti biopsije sumnjivih promjena za daljnju analizu, sve u jednom pregledu, bez dodatnih procedura.
James van der Beek učinio je sve što zdrav čovjek može učiniti, ali to nije bilo dovoljno. Ključna stvar koju nije napravio na vrijeme jest kolonoskopija. Nije znao da je dobna granica spuštena na 45. Nije imao razloga misliti da je u opasnosti. I nije bio sam u toj misli, jer ipak, živio je zdravo.
- Rak debelog crijeva jedan je od rijetkih karcinoma koji se može spriječiti. U velikoj većini slučajeva nastaje iz polipa koji se može detektirati i ukloniti kolonoskopijom. Alternativa je kasno otkriven rak, operacija, kemoterapija i puno manja šansa za izlječenje – zaključuje dr. Andabak.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Poliklinike Medikol.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....