Dolina Neretve najpoznatija je po uzgoju citrusa i lubenica. Jagode su, s druge strane, zaštitni znak vrgoračkog kraja, no posljednjih se godina taj omjera snaga sve više mijenja. Naime, od pandemije koronavirusa uvelike se povećala proizvodnja jagoda na plantažama od Opuzena do Ušća nakon što su brojni poljoprivrednici uvidjeli profit u uzgoju prvog sezonskog voća.
Pokazuju to i brojke. ENNA Fruit, vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu svježeg voća i povrća na području Hrvatske i regije, lani je otkupila 260 tona jagoda iz doline Neretve, dok im je ove godine u planu otkupiti više od 300 tona, potvrdio nam je Dragan Crnomarković, direktor otkupnog centra Opuzen.
- Proizvodnja jagoda u Neretvi raste zadnjih godina. Procjena je da je u Neretvi ove godine zasađeno oko 40 hektara ili 1.600.000 sadnica jagoda, a očekivani urod je oko 800 tona. U proizvodnji ima više različitih sorti, ali još uvijek je najzastupljenija Clery – istaknuo je Crnomarković.
Usporedbe radi, u Vrgorcu i okolici ima između 25 do 30 hektara zasađenih površina jagode, a prema procjeni Udruge Vrgoračka jagoda, ovogodišnji urod iznosit će između 500 i 600 tona.
Jedan od neretvanskih poljoprivrednika koji se okušao u proizvodnji crvenog bobičastog voća jest Matko Babić Bagurić. Njegova se obitelj već više od 30 godina bavi poljoprivredom te uzgajaju čitav niz kultura, od lubenica, tikvica, mandarina i raznih kupusnjača. S uzgojem jagoda krenuli su prije četiri godine, prvenstveno kako bi popunili prazninu u tom periodu proizvodnje te zadržali domaću radnu snagu.
- Tek smo na početku berbe, no zasad je urod zadovoljavajući, iako nam vremenske prilike ne idu baš u prilog. Berbu planiramo do polovice lipnja, a osim radne snage koju imamo kroz čitavu godinu, u ispomoć dolazi i još nekoliko radnika iz susjedne BiH – govori Babić Bagurić.
U sadnju ih je povukla i isplativost jer, ovisno o godini, znaju biti profitabilnije od lubenice ili mandarine, iako je problem što zahtijevaju puno više posla i troškova u proizvodnji. Zbog potonjeg razloga su ove godine smanjili svoju plantažu s jagodama s 2,5 hektara na 1,5 hektara. Naime, kultura se sadi krajem kolovoza i početkom rujna zbog čega postoji opasnost da visoke temperature uzrokuju sušenje sadnice. Nadalje, tijekom jeseni moraju tri puta skidati zaperak, a u veljači treba očistiti sve stabljike od viška listova te ih prekriti agrotekstilom. Berba pak počinje krajem travnja ili početkom svibnja i traje do sredine lipnja, s time da im u tom razdoblju prijeti kišovito te vjetrovito vrijeme. Još jedan specifični problem neretvanskog kraja jest i navodnjavanje jer voda potrebna za zalijevanje često zna biti zaslanjena.
Ipak, dolina rijeke Neretve također nudi i niz prilika za uzgajivače. Klima je jako pogodna za uzgoj, a neretvanske jagode se čak i prije beru zbog čega znaju stići na tržište i desetak dana prije vrgoračkih.
- Jagoda iz doline Neretve prepoznata je na domaćem tržištu. Za to je zaslužna dobra kvaliteta, bogatstvo okusa i izrazito intenzivan miris koji naša jagoda ima. Spoj dobre mikroklime, zemljišta i predanog rada naših proizvođača daje jedinstvenost ovom našem proizvodu – objašnjava Crnomarković iz tvrtke ENNA Fruit.
Domaće vs. inozemne
Oba naša sugovornika se slažu kako su domaće, pogotovo neretvanske jagode, puno kvalitetnije od uvoznih. Babić Bagurić kaže kako je najveća prednost hrvatskih jagoda što dolaze iz strogo kontroliranog uzgoja te je period od berbe do stavljanja u prodaju maksimalno 24 sata. Upravo se u tom faktoru može najviše prepoznati razlika u trgovini između domaćih i uvoznih jagoda.
- Razlika se primijeti u boji peteljke. Uvozna je uglavnom stara oko pet dana kada dođe na policu te se peteljka zbog toga osuši. Uz to, u većini slučajeva su uvozne jagode kalibrirane, znači sve su iste veličine u košarici, dok domaća nije – navodi Babić Bagurić, no dodaje da se teško mogu boriti s inozemnom konkurencijom iz Grčke, Španjolske i Italije.
Strani uzgajivači imaju, kaže, velike proizvodnje i skrivene poticaje te koriste širi spektar sredstava za zaštitu. Babić Bagurić ističe da bi upravo zbog potonjeg razloga nadležno Ministarstvo poljoprivrede trebalo strože kontrolirati količinu pesticida na uvoznim jagodama jer je poznato da koriste mnoga sredstva koja su kod nas zabranjena.
Veliki problem, kaže, leži i u lažnom deklariranju jer se sve češće događaju situacije da u ožujku na tržnicama i štandovima pronađemo „domaće“ jagode, iako one tek stižu u drugoj polovici travnja.
Za kraj ostaje svakako pitanje mogu li hrvatski proizvođači samostalno snabdijevati Hrvatsku jagodama. Crnomarković ističe kako prostora za povećanje proizvodnje svakako ima, pogotovo u dolini Neretve, no isto tako napominje da su ulaganja u proizvodnju jagoda izrazito velika, s time da je cjelokupni proizvodni ciklus opterećen s dosta rizika.
– Potrebno je osigurati određene programe i potpore kako bi proizvođači lakše mogli ulaziti u proizvodnju i smanjiti proizvodne rizike prvenstveno kroz proizvodnju u zatvorenom prostoru. Također, zadnjih godina je pravi izazov naći dovoljan broj sezonskih radnika za berbu jagode tako da je to jedan od limitirajućih faktora u budućem širenju proizvodnje jagode u dolini Neretve – kaže Crnomarković.
Da je jagoda izazovna kultura, potvrdio nam je i Babić Bagurić. On trenutno ne planira povećati proizvodnju, ponajviše zbog velikog poskupljenja proizvodnje, kao ni zbog uvozne konkurencije koja prodaje bobičasto voće po puno nižim cijenama.
- Hrvatska može sigurno proizvesti dovoljno jagoda za svoje građane, međutim, kao i u drugim kulturama, čim krene domaća jagoda tržište preplavi uvozna po dampinškoj cijeni – navodi.
Proizvođačima u toj borbi svakako mogu pomoći otkupljivači. Babić Bagurić ističe da od početka sve svoje jagode predaje u ENNA Fruit i da nema problema s plasmanom, što mu puno znači za planiranje poslovanja.
Crnomarković također potvrđuje da ENNA Fruit sa svojim stručnim djelatnicima kroz edukaciju, ulaganja u opremu nakon berbe i ugovorenu proizvodnju osigurava kooperantima kontinuirani otkup jagoda pratećih ih pri tome sa svim potrebnim resursima.
- Sezona jagode je jako kratka i glavnina berbe završi u nekih 15 do 20 dana, što iziskuje visoki nivo organiziranosti u otkupu, pakiranju i otpremi proizvoda. Naš plan je zajedno s našim kooperantima intenzivno raditi na povećanju proizvodnih količina, osiguranju kvalitete i kontinuitetu isporuka prema našim kupcima – zaključuje Crnomarković.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Energia naturalis