Nova jakna, još jedna svadba, odlazak kod zubara, samo su neki od „većih“ troškova s kojima se, kao i većina mladih, suočavam iz mjeseca u mjesec. Iako se smatram poprilično informiranom o mirovinskom sustavu naše zemlje, kao i važnosti mirovinske štednje, za dobrovoljnu štednju u III mirovinskom stupu sam se odlučila tek prije mjesec dana, baš zbog mnogo drugih troškova.
Tako sam postala dio dosta siromašne statistike od 36 posto mladih, koji planiraju financirati mirovinu iz III stupa. Većina ispitanika HANFA-inog istraživanja oslanja se na međugeneracijsku solidarnost, odnosno pomoć djece i obitelji u razdoblju mirovine. Oslanjanje na druge je sastavni dio života, no kada je riječ o financijama u starijoj životnoj dobi, ipak je bolje osloniti se na mlađeg sebe i na vrijeme krenuti s mirovinskom štednjom.
Stanje među mladima
U razgovoru s vršnjacima primijetila sam da neki i dalje ne znaju razliku između obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje pa sam poželjela proširiti to istraživanje. Kratka anketa, koju je ispunilo pedesetak mladih od 23. do 35. godine života, pokazala je da su oni koji nisu upoznati s konceptom dobrovoljne mirovinske štednje ipak u manjini.
Iako upoznati s njegovim postojanjem, u III mirovinski stup uplaćuje 31,3 posto naših ispitanika, a slična je situacija i kod opće populacije pa tako oko 27 posto zaposlenih koristi dobrovoljnu mirovinsku štednju.
Za 12,4 posto naših ispitanika to čini poslodavac, a čak 56,3 posto ne odvaja novac za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Treba naglasiti da uplate od strane poslodavca na osobne račune zaposlenih u dobrovoljnu mirovinsku štednju u iznosu od 67 eura mjesečno, odnosno 804 eura godišnje, predstavljaju neoporezivi izdatak i ulaze u troškove poslovanja.
Oni koji uplaćuju, to su krenuli raditi najviše između 26. i 30. godine života, vjerojatno s početkom radnog staža. Treba napomenuti da svi koji štede u III mirovinskom stupu imaju pravo na državni poticaj u iznosu od 15 posto, do maksimalno 99,54 eura. Riječ je o vrlo fleksibilnom tipu štednje, koji obuhvaća državna poticajna sredstva, porezne olakšice za poslodavce i prinos fonda. U ovom tipu štednje sve birate sami, visinu i kontinuitet uplate, a mirovinska štednja se može koristiti već s 55 godina. Sredstva koja uplaćujete se ulažu u dionice i obveznice, a ušteđeni novac se osiguraniku isplaćuje periodično, u razdoblju od najmanje pet godina. Postoji i mogućnost jednokratne isplate u iznosu do 30 posto ukupno uplaćenih sredstava, a sredstva su u potpunosti nasljedna.
Ipak štednju u III mirovinskom stupu ima tek oko 495.000 građana, i to u zemlji s više od 2,4 milijuna osiguranika u obveznom II stupu. No, dosta s apstraktnim objašnjenima, pogledajmo kako štednja u III mirovinskom stupu izgleda u praksi.
Ako kroz 20 godina u III mirovinski stup uplatite 50 eura mjesečno, od vlastitih uplata ćete imati 12.000 eura. Državni poticaj na taj iznos dodaje još oko 1990 eura, a trenutni procijenjeni prinos fonda dao bi još oko 5000 eura. Tako bi vam naizgled skromna uplata od 50 eura kroz 20 godina donijela sveukupno 19.908 eura, što uopće ne zvuči loše.
Izvori informiranosti
Zanimljivo je da je većina naših ispitanika prvi puta o mirovinskoj štednji čula od roditelja. Slijede kolege s posla, vršnjaci i mediji. Formalno obrazovanje u ovoj priči gotovo da ne postoji pa tako nijedan ispitanik nije naveo školu ili fakultet kao izvor znanja o mirovinskom sustavu.
Kada je riječ o informiranju o mirovinskoj štednji, većina ispitanika najviše vjeruje kolegama s posla. Nakon njih povjerenje poklanjaju medijima, bankarima, roditeljima i vršnjacima. Vlastitom istraživanju najviše vjeruje 12,5 posto ispitanika.
87,5 posto ispitanika smatra da je važno što ranije razmišljati o mirovinskoj štednji, a većina bi htjela više informacija o štednji naći na društvenim mrežama te na portalima.
Pri prvom zaposlenju, svi su dobili obavijest o tome kojoj kategoriji obveznog mirovinskog fonda pripadaju, no danas rijetko tko zna o kojoj je kategoriji riječ. HANFA-ino istraživanje je pokazalo da je tek 23 posto mladih samostalno odabralo fond pri prvom zaposlenju, a samo 28 posto zna koliko mjesečno uplaćuje u obvezni mirovinski fond.
Iznos mirovine iz II stupa ovisi isključivo o uplatama tijekom radnog vijeka i dužini ostanka u svijetu rada. I ova štednja u cijelosti nasljedna za vrijeme članstva u II stupu. Pri odlasku u mirovinu 20 posto ušteđenih sredstava može odmah biti isplaćeno, dok se ostatak isplaćuje kao doživotna mirovina.
Obvezni mirovinski fond možete promijeniti svakih 15 dana, ukoliko pri tom ne mijenjate i kategoriju fonda, putem sustava e-Građani, u bilo kojoj poslovnici FINA-e ili na šalteru Mirovinskih informativnih centara uz predočenje važećeg osobnog dokumenta. Mijenjanje fonda naplaćuje se ako se radi unutar tri godine članstva.
Kako krenuti s promjenama
Rezultati istraživanja pokazali su kako ima mnogo mjesta za napredak kada je riječ o mirovinskoj štednji u Hrvatskoj, pogotovo među mladima. Zato dajemo nekoliko prijedloga za bolje upravljanje svojom financijskom budućnošću.
Najbolje je krenuti od osnova pa zato prvo provjerite kojem fondu i kategoriji pripadate u II mirovinskom stupu. Mlađi od 50 godina trebali bi u pravilu biti u kategoriji A, s višim udjelom dioničkih ulaganja koja dugoročno donose veće prinose. Zato razmislite o promjeni kategorije fonda ukoliko ste trenutno u nekoj drugoj.
Nakon toga, počnite gledati na III mirovinski stup kao potrebu, a ne luksuz. Krenite s iznosima koji su realni za vaš budžet i ne podcjenjujte moć malih uplata, bit ćete si zahvalni.
Na kraju, promijenite način razmišljanja. Mirovinska štednja ne bi smjela biti tema o kojoj razmišljate tek kada pročitate članak poput ovog, ili čujete da je netko otišao u mirovinu. Trebala bi biti dio normalnog razgovora koji vodimo o budućnosti, jednako normalno kao što pričamo o nekretninama, karijeri ili putovanjima.
Nemojte dozvoliti da vas trenutne okolnosti uvjere kako je mirovina nešto apstraktno i predaleko. Iskoristite sve informacije i mogućnosti te osigurajte sebi stabilnu financijsku budućnost.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i AZ mirovinskih fondova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....