„Tijelo mi se naglo promijenilo, ne mogu prihvatiti starenje“, „Ušla sam u menopauzu i poludjet ću od silnih valunga i znojenja“, „Osjećam bolove u zglobovima, jedva se mogu uspeti stepenicama“.
Ovo su samo neke od izjava na forumima i društvenim mrežama, najčešće od osoba treće životne dobi. Svi se pitaju isto pitanje: je li moguće da nakon pedesete sve ide nizbrdo i javlja se niz zdravstvenih problema o kojima prije nismo ni razmišljali? Iako godine ne moraju ništa značiti, biološki sat ima svoj tempo. Sudeći prema novom istraživanju, upravo oko 50. godine života dolazi do najizraženijih promjena u organizmu. Znanstvenici su dokazali da tada počinje ubrzani proces starenja gotovo svih sustava, a posebno aorte, koja s godinama gubi elastičnost, što povećava rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava. Drugim riječima, to je doba kada tijelo počinje tražiti veću pažnju i drugačiju brigu.
Zašto se to događa, može li se usporiti i koje su najčešće pogreške koje rade ljudi u pedesetima, upitali smo dr. Milana Mazalina, dr. med., specijalista opće medicine koji već desetljećima radi s pacijentima svih generacija i zna da bolesti u toj dobi često dolaze “u paketu”.
Granica ili mit?
- Ne mora sve ići nizbrdo niti postoji stroga znanstvena granica za starenje. Ona nije bolest i vrlo je individualno jer svi starimo na različite načine. Neki ljudi u sedamdesetima žive kao da im je četrdeset, dok se drugi već u četrdesetima osjećaju staro. Ipak, pedesete se uzimaju kao period u kojem ulazimo u veći rizik od određenih bolesti, a tada je malo ljudi koji nemaju baš nikakvih tegoba - objašnjava Mazalin.
U ovom razdoblju sve se više isprepliću genetika, način života i socijalno okruženje, nastavlja Mazalin. Apsolutno je sve povezano: od toga gdje i kako živimo, s kim se družimo i kako mislimo.
– Ljudi smatraju da tuđe navike na utječu na njih, ali ih itekako dotiču, često nesvjesno. Čak i dobra nasljedna predispozicija može izgubiti prednost ako se osoba nalazi u okruženju loših navika i negativnog stila života - smatra Mazalin.
Drugim riječima, ljudi koji žive u zajednicama gdje se promiče zdrav način života, u pravilu se i sami ponašaju zdravije. Ako svi oko vas šeću, bave se sportom i kuhaju zdravo, velika je vjerojatnost da ćete i vi „pokupiti“ te zdrave navike, ističe liječnik.
Najčešće dijagnoze
U pedesetima sve češće dolazi do povišenog krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi, a upravo ta tri „tiha neprijatelja“, ističe liječnik, možemo lako kontrolirati redovitim pregledima.
- Krvne žile s godinama postaju kruće, manje elastične, na njima se mogu stvarati plakovi i suženja. Sve to povećava rizik od moždanog ili srčanog udara - kaže Mazalin.
Popis zdravstvenih problema u ovoj dobi uključuje i aneurizmu, žučne i bubrežne kamence, prijelome, vrtoglavice i kronične bolove u mišićima i zglobovima. Kod žučnih kamenaca debljina nije presudan faktor, napominje Mazalin, jer je ova pojava često genetski uvjetovana pa nema puno prostora za prevenciju.
- Naravno, preporučuje se jesti manje masnu hranu i ne opterećivati žuč, no kod nekih se problemi javljaju bez obzira na prehranu - ističe liječnik.
Zanimljivo je da, suprotno popularnom vjerovanju, učenje jezika ili rješavanje križaljki neće spriječiti moždani udar, jer on proizlazi iz problema u krvnim žilama, a ne iz samog mozga, dodaje Mazalin. Ipak, dodaje da “vježbanje” mozga svakako ima smisla zbog očuvanja njegovih kognitivnih funkcija.
Pretrage spašavaju
Da biste bili sigurni u svoje zdravlje i eventualno uspjeli prevenirati neke tegobe, Mazalin savjetuje da barem jednom godišnje napravite osnovne laboratorijske pretrage. To su mjerenje masnoće u krvi, glukoze, bubrežnih funkcija i hormona štitnjače. Nakon pedesete godine života, nastavlja Mazalin, vrlo je čest i karcinom probavnog sustava pa ako primijetite krv u stolici, obavezno napravite kolonoskopiju.
Ulaskom u pedesete, kod žena i muškaraca počinju se javljati promjene karakteristične za njihove spolove. Kod žena je to ulazak u menopauzu i ona zna biti vrlo neugodna zbog niza hormonalnih promjena koje utječu na pojavu valunga, suhoće rodnice, pojačanog znojenja. Može se javiti i manjak seksualne želje.
- Sve to otežava svakodnevicu žena, posebno onima koje su još u radnom odnosu i moraju svaki dan biti na poslu. Žene bi barem jednom godišnje trebale obaviti mamografiju i ultrazvuk dojki, provjeriti štitnjaču i redovito ići na ginekološki pregled - savjetuje Mazalin.
Muškarci ne bi smjeli zaboraviti urološki pregled i PSA test, kojim se može otkriti rak prostate u ranom stadiju, dok je još izlječiv. Jer preventiva u ovom slučaju doslovno spašava život.
No, čekanje na termin pregleda zna biti frustrirajuće i neki zbog toga odustanu ili ga uopće niti ne pokušavaju zakazati. Dobrovoljno, odnosno dodatno zdravstveno osiguranje rješava taj problem jer omogućuje znatno brži pristup specijalističkim pregledima i dijagnostičkim postupcima, što je od ključne važnosti u razdoblju života obilježenog većim zdravstvenim izazovima.
- Svaka stvar koja će vas motivirati da napravite preventivne preglede i vodite brigu o sebi, apsolutno je dobra. Ako ništa drugo, možete na ovaj korak gledati iz ove perspektive: Kad već plaćate, zašto ga ne iskoristiti? – tvrdi Mazalin.
Centar vlastitog zdravlja
Doktor upozorava da jedan od najvećih problema nije samo bolest, nego mentalno odustajanje od brige o sebi. Kad uđu u pedesete, ljudi počnu bivati pasivni, postaje im manje bitno kako izgledaju, a s tim i kako se osjećaju. Neaktivnost često dovodi do pretilosti, kaže Mazalin, a višak kilograma povećava rizik od dijabetesa, opterećuje zglobove, uzrokuje bolove u koljenima i kukovima. Ljudi se tada sve manje kreću i ulaze u začarani krug neaktivnosti.
Valja uvijek imati na umu, ističe liječnik, da mentalno i fizičko zdravlje ne mogu biti odvojeni.
- Čovjek je nedjeljiv. Ljudi koji su mentalno jaki i svjesni rizika, koji proaktivno razmišljaju o životu, u pravilu bolje prolaze i fizički. Depresija, apatija i defenzivan pristup životu ubrzavaju propadanje tijela. Ako mislite da će se stvari same riješiti, neće. O mentalnom zdravlju treba voditi jednaku brigu kao i o fizičkom - govori Mazalin.
Na kraju ističe ono što bi svatko trebao zapamtiti.
- Ni najbolji liječnik ni najsuvremenija medicina ne mogu učiniti mnogo ako čovjek sam ne preuzme odgovornost. Najvažnije je shvatiti da smo mi sami centar svog zdravlja. Hrvati bi svakako mogli naučiti biti više optimistični i prestati tražiti krivca za svoje tegobe u drugima - genetici, liječniku, supružniku, hrani. S takvim stavom ne ide se naprijed. Ključ je u promjeni mindseta. Preuzmite odgovornost za svoje zdravlje, jer nakon pedesete svaka loša navika počinje naplaćivati svoj dug - zaključuje dr. Milan Mazalin te dodaje da poznata izreka „Zdrav duh u zdravom tijelu” nije floskula, već potpuna istina.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog ureda za osiguranje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....