Težak put

Tri žene otkrivaju kako zaista izgleda život poduzetnica: ‘Nije bilo uputa za uspjeh!‘

Radi se o osobama koje nisu u sličnim zanimanjima pa čak ni u istim županijama. No, postoje dvije titule koje su im zajedničke

Josipa Maras, Filipa Sorko i Lorena Boljunčić

 Hanza Media

Lorena Boljunčić, Filipa Sorko i Josipa Maras tri su različite žene.

Prva dolazi iz Pule i odmalena je zanima kulturno nasljeđe njenog kraja. Htjela je pronaći način kako ispričati zanimljivu priču i u isto vrijeme educirati posjetitelja. Tako je pokrenula projekt Kuće istarskog maslinovog ulja gdje je uspjela spojiti kulturu i profit, za što je i prošle godine nagrađena titulom mirko poduzetnice godine.

Druga sugovornica je iz Triblja, malenog mjesta u zaleđu Crikvenice, i ona je svoj poslovni put počela kao organizatorica evenata. Igrom slučaja, uz pomoć dečka, napravila je set keramičkih šalica s točkicama koji je ukrao pažnju prijatelja i obitelji. Kako je dolazilo sve više narudžbi, tako je napustila svoj posao i posvetila se keramici. Danas ima uspješan brend ChiaCups te planira novi projekt, dosad neviđen na domaćem tržištu.

Posljednja od ove tri žene dolazi iz Zagreba i lani je osvojila jednu od najprestižnijih dizajnerskih nagrada i ponosno može reći kako je autorica najljepše hrvatske tapete. No, prije samo dvije godine ona i suprug vodili su različite živote sa sigurnim plaćama, ali su dolaskom pandemije odlučili riskirati i zajednički zaroniti u svijet velikih rizika i još većih mogućnosti.

Već iz ovog uvoda jasno je da se radi o osobama koje nisu u sličnim zanimanjima pa čak ni u istim županijama. No, postoje dvije titule koje su im zajedničke. Sve tri su uspješne poslovne žene. I sve tri su domaćice.

Druga smjena

Naime, regionalno istraživanje o percepciji rodne ravnopravnosti i položaja žena iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, koje su prošle godine provele tvrtke ManpowerGroup Hrvatska i Assert International, pokazuje da 36 posto ispitanih žena u odnosu na 21 posto muškaraca nije imalo priliku napredovati na radnom mjestu.

ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!

Najčešća prepreka pri napredovanju jest privatni život, odnosno dodatne obveze koje žene moraju raditi u "drugoj smjeni" nauštrb vlastite karijere pri čemu je na vrhu popisa obavljanje kućanskih poslova u obiteljskom domaćinstvu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH objavila je 2017. godine rezultate istraživanja provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku zaposlenih žena koje žive s partnerima. Bilo je riječ o ženama koje žive sa svojim (vjenčanim ili nevjenčanim) partnerima minimalno godinu dana i one su odgovarale na pitanja o svojim kućanskim navikama, ali i navikama njihovih partnera. Rezultati su pokazali da u čak 83 posto veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene.

No, ove tri poduzetnice iz priče pokazale su nam da je moguće imati uspješnu karijeru, kao i ispunjen privatni život, samo ako se ravnoteža odgovornosti na poslu i u kućanstvu ravnomjerno rasporedi.

Filipa Sorko, recimo, s dečkom Antunom Ružolčićem vodi studio ChiaCups, iako, kada su krenuli, nije bilo puno primjera gdje su mogli pronaći "upute za uspjeh".

- Kada smo počeli postojalo je jako malo uspješnih keramičkih studija na našem području, bilo ih je par koje sam tada počela malo intenzivnije pratiti i svidjela mi se ideja da ono što volimo pretvorimo u svakodnevni posao. Oduvijek sam voljela nešto izrađivati i baviti se nečim kreativnim, i od ranih dana me prati tendencija da pokrenem svoj vlastiti posao, tako da je sve došlo vrlo prirodno – priča Sorko.

image

Filipa Sorko

Damir Skomrlj/Cropix

Manjak vremena

Josipa Maras je također voljela izrađivati vlastite kreacije. U njenom slučaju su to bili crteži jer, kako kaže, ljubav prema slikarstvu prati je od najranijih dana te je uvijek imala želju jednoga dana živjeti od hobija iz djetinjstva. Danas, sve tapete njenog Studija su produkt digitalnog slikarstva kojeg osobno potpisuje.

- Inspiracije imam napretek. Jedina stavka stvaralaštva koja je uvijek u deficitu u mom slučaju je vrijeme – iskreno će Maras.

ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!

Više sati u danu je komoditet koji bi rado potpisala i Lorena Boljunčić koja stoji iza tvrtke Idea Istra. Ona navodi da vođenje vlastite firme ima svoje dobre i loše strane - posao može fleksibilnije raspodijeliti, ali najčešće ne može prestati misliti na ono što još mora napraviti i teško se stoga u potpunosti opusti.

- Moj radni dan započinje oko 7.30 sati, a završava kasno navečer. Međutim, između toga često dočekam djecu iz škole, obavim i neke druge stvari vezane za kućanstvo, odem na trening, pa nakon njega još radim. Dinamično je i gotovo ni jedan dan nije isti što me jako veseli – kaže Boljunčić.

image


Lorena Boljunčić

Goran Šebelić/Cropix

Hektičan raspored ima i Maras čiji radni dan uglavnom proleti na sastancima u showroom-u, boravku u proizvodnji i komuniciranju s klijentima i kolegama. Kreativni dio posla obavlja zato kasno navečer jer jedino tada ima vremena i mira.

- Odlasci sa sinom na vježbe, vožnja kćeri na klavir i gimnastiku kod nas izgledaju kao zamjene u hokeju. Muž i ja se samo mijenjamo iz ureda u auto. Život nam je trenutno koncipiran da za odlaske na posao, u vrtić i školu nismo primorani paliti auto i nemamo taj gubitak vremena u prometu što je veliki plus za ritam kakav trenutno imamo. Ovakav tempo mi nije želja na duge staze i mislim da je neodrživ, ali je ovo faza velikih ulaganja i velikih odluka koje će nam u narednim vremenima puno olakšati i poboljšati kvalitetu života – objašnjava Maras.

image

Josipa Maras

Darko Tomaš/Cropix

Kod Sorko je nezgodno jer joj je ured u istom dvorištu kao i njen dom. Upravo zato kaže da za sebe ne može reći da ima striktno radno vrijeme stoga ponekad zapne na poslu do kasnih noćnih sati, pogotovo jer prije spavanja mora upaliti peći koje uvijek rade preko noći. Veliki faktor za uspješno balansiranje privatnog i poslovnog života je njen dečko za kojega kaže da sudjeluje u svemu što se radi u i oko kuće.

Teret kućanskih poslova

Ravnopravna raspodjela kućanskih poslova prisutna je u domu Lorene Boljunčić. Kod nje obveze u kućanstvu preuzimaju i suprug te djeca srednjoškolci. No, priznaje da, kao žena, više vidi stvari koje treba napraviti, ali i onda nađe način da ih međusobno podijele.

ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!

Maras, pak, priznaje da ima profesionalnu pomoć pri obavljanju kućanskih poslova, no da kuhanje ne prepušta nikome.

- Otkad sam se riješila uvjerenja da mi sve možemo same, moj život je postao lakši i ljepši. Mislim da se svi mi borimo s istim izazovima, a to je naći nekad malo vremena i za sebe. No, kada dođe razdoblje da mi to nije izvedivo, posložim se da je to prolazno, da moram dati svoj maksimum kada se već odričem dosta toga kako bi sav taj trud urodio plodom koji će nam kasnije donijeti više uživanja – iskreno će Maras.

image

Josipa Maras

Darko Tomaš/Cropix

Kao što smo već ranije spomenuli, teret kućanskih poslova često može biti prepreka ženama u ostvarenju karijernih ciljeva. S tim se slaže i Boljunčić koja također kaže da žene imaju puno više obaveza oko kuće i djece. Ako netko i preuzme dio obaveza, najčešće žena to mora reći, ona mora voditi brigu kada što oprati, ispeglati, kada je zubarski pregled za dijete, kada je neka priredba ili školski izlet, što kupiti u dućanu, što danas kuhati...

- Meni je to najteži dio, stalno voditi brigu o nizu stvari koje se tiču kućanstva i dječjih obaveza, a uz sve to misliti i na mnoge poslovne obaveze. Zato je ženama sigurno puno teže i moraju maksimalno upotrijebiti svoje organizacijske sposobnosti da sve stignu uskladiti – navodi Boljunčić.

image


Lorena Boljunčić

Goran Šebelić/Cropix

Postavlja se zato ono vječno pitanje – kako to promijeniti? Sorko smatra da je u svemu, pa i u ovom slučaju, najbitnija komunikacija te da je potrebno jasno i glasno iskomunicirati ono što mislimo i priželjkujemo. Ipak, smatra da odgoj igra veliku ulogu u ostvarenju tog cilja.

I ja sam domaćica

- Ako netko nije od početka odgojen da sudjeluje u kućanskim poslovima, teško ćemo ga preodgojiti u kasnijoj dobi i vjerojatno će biti puno teže. Tako da je u biti najvažniji odgoj i primjer koji dajemo djeci i ono što i kako ih učimo od najranijih početaka. Normalno je da će uvijek jedan od partnera možda malkice više preuzeti na sebe kućanske poslove, no ta razlika ne bi trebala biti velika i očita – kaže Sorko.

image

Filipa Sorko i Antun Ružolčić

Damir Skomrlj/Cropix

Ravnopravniji odnos u obavljanju kućanskih poslova cilj je i Kraševe kampanje #IJaSamDomacica. Tvrtka je objavila limitirano pakiranje popularnog keksa Domaćica gdje su uz ime proizvoda dodali i razna zanimanja, poput, programerka, umjetnica ili menadžerica. Na taj su način htjeli podsjetiti na činjenicu da su žene, uz svoj posao koji obavljaju na radnom mjestu, najčešće one koje svakodnevno brinu o domaćinstvu te potaknuti sve članove društva da preuzmu svoj dio obveza i odgovornosti u domu kako bi raspodjela poslova u domaćinstvu bila ravnopravna.

ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!

Kraš, naime, želi pokrenuti promjenu prema ravnopravnijoj podjeli poslova u kućanstvu, i to kroz suradnju s udrugama civilnog društva. Drugi cilj je i osuvremeniti sam pojam riječi "domaćica". Prema Hrvatskom jezičnom portalu, domaćica je: 1a. žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova; b. ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo; kućanica; 2.a. ona koja upravlja posluživanjem, brine za domaći ugođaj; b. ona koja se brine za putnike; stjuardesa. S druge strane, definicija "domaćina" jest: 1a. glava obitelji, onaj koji upravlja domom; b. onaj koji je privržen domu, koji dobro vodi dom; c. onaj koji ugošćuje ili prima goste; 2.onaj koji se po dužnosti brine za neku zgradu, prostorije i sl.; domar; 3. onaj koji je i u počasti na prvom mjestu neke svečane priredbe ili prigode.

Stoga su u kompaniji odlučili snagu brenda i imena Domaćice posvetiti ovim važnim pitanjima pozivajući na promjene u kojima svatko od nas može sudjelovati. Stoga, potpišite zamolbu za osuvremenjivanje pojma 'domaćica' i budite dio promjene:

Važno je da se uključi što veći broj ljudi kako bi u konačnici zamolbu mogli službeno predati izdavačima te uz potporu javnosti i struke predložiti suvremeniju definiciju.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kraša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 02:16