Prema podacima Europske komisije, graditeljski sektor odgovoran je za otprilike 40 posto globalne potrošnje materijala, te prema podacima Eurostata, i trećinu ukupnog otpada u Europskoj uniji. Prometnice su dio tog računa koji rijetko završava u javnoj raspravi, jer nastaje daleko od gradova i daleko od novina.
Svake godine europske ceste troše milijune tona svježeg asfalta i agregata. Velik dio tog materijala mogao bi ostati tamo gdje već jest, ali sektor u pravilu ne funkcionira po toj logici.
Frekomos, češka tvrtka sa sjedištem u Valašskome Meziříčíju, gradi poslovni model upravo na toj razlici između onoga što se radi i onoga što je tehnički moguće. Osnovana je 1994. godine i danas ima podružnicu i u Hrvatskoj.
U 2024. godini, slavivši tridesetu godišnjicu, Frekomos je objavio dobrovoljni ESG izvještaje koji je, po prvi put, javno iskazao ugljični otisak kompanije. Ukupno je iznosio nešto manje od 7.000 tona CO₂ u godini dana. Taj broj nije malen, ali upravo je to bila poanta izvještaja. Tvrtka je htjela pokazati gdje emisije zaista nastaju i gdje ih je moguće prepoloviti.
Tvrtka koja većini u Hrvatskoj nije poznata samo po imenu iza sebe ima tri desetljeća prisutnosti na tržištu prometnica u Češkoj i europskim zemljama. Osim matične Češke, Frekomos ima podružnice u Slovačkoj i u Hrvatskoj, gdje posluje od 2018. godine. Tvrtka se bavi specijalističkim graditeljstvom u sektoru prometnica, a srce njihovog poslovnog modela su dvije tehnologije reciklaže kolnika koje drastično smanjuju količinu građevinskog otpada i potrebu za primarnim sirovinama. Ni jedna ni druga nisu novost za tvrtku, ali jest novost da su sada, prvi put, javno i mjerljivo iskazane.
Emisije niže za čak 70 posto
Kada konvencionalni izvođač rekonstruira kolnik, više od 70 posto emisija nastaje već u fazi proizvodnje asfaltne mješavine u asfaltnoj bazi. Materijal se potom prevozi na gradilište, polaže i zbija, dok stara podloga završava u reciklažnom centru ili deponiju. Frekomosov princip je drugačiji, budući da koriste tehnologiju vruće reciklaže asfaltnih slojeva na licu mjesta, imena REMIX. U sklopu tog procesa se u jednom radnom prolazu zagrijava postojeći asfalt infracrvenim grijačima na propan. Vrućina ga čini rahlim, pa se potom miješa s malim dodatkom svježih komponenti i odmah raspoređuje i zbija. Varijanta REMIX PLUS u istom prolasku postavlja i novi habajući sloj. Rezultat je obnovljeni kolnik koji po kontrolnim parametrima odgovara novoizgrađenoj prometnici, bez izvoza starog materijala i bez dovoza novih mješavina.
Ugljični otisak REMIX tehnologije iznosi 5,6 kg CO₂ po kvadratnom metru, nasuprot oko 10,14 kg CO₂ kod konvencionalnih metoda, što znači smanjenje emisija za gotovo 45 posto samim odabirom ove metode. Frekomos je otišao i korak dalje, pa je kao prva tvrtka u Češkoj uvela je biopropan kao gorivo za zagrijavanje kolnika. Taj potez, uz ostale mjere, ukupne uštede CO₂ u usporedbi s klasičnom tehnologijom podiže na čak 70 posto.
Frekomos posjeduje i certifikat za proizvodnju R-materijala prema normi ČSN EN 13108-8, kojim se potvrđuje da reciklirani asfaltni materijal koji tvrtka proizvodi zadovoljava tehničke zahtjeve za ugradnju u kolničke konstrukcije. Riječ nije samo o tehničkoj formalnosti, već o dokumentiranom dokazu da je reciklirani materijal kakvoće kao punopravna sirovina, a ne kompromis.
Frekomos je 2024. godine dovršio instalaciju vlastite fotonaponske elektrane, financirane dijelom sredstvima Europske unije, koja danas pokriva 70 posto godišnje potrošnje električne energije tvrtke. Elektrana je u 2024. godini proizvela 16,5 MWh struje, a zahvaljujući njoj, emisije iz kupljene električne energije i topline sada čine tek 0,25 posto ukupnog ugljičnog otiska tvrtke. Ta je investicija istovremeno i ekološki odgovoran korak i ekonomski racionalna odluka koja stabilizira troškove i smanjuje ovisnost o tržišnim fluktuacijama cijena energenata.
Što kada vruće recikliranje nije opcija?
No, nije svaki oštećeni kolnik pogodan za vrući reciklažni postupak. Kada nosivost kolničke konstrukcije padne toliko da se pojavljuju mrežaste pukotine ili površinske deformacije, u igru ulazi hladna reciklaža konstruktivnih slojeva. Ta metoda iskorištava materijale već ugrađene u konstrukciju ceste. Stroj ih rahli, miješa s hidrauličnim vezivima poput cementa ili vapna i odmah vraća u bazu kolničke konstrukcije.
Riječ je također o niskootpadnoj metodi koja eliminira potrebu za odvozom starog materijala. Sanacijom podloge produžuje se životni vijek ceste i sprečava izlučivanje policikličkih aromatskih ugljikovodika u tlo i podzemne vode. Hrvatska podružnica za ovaj postupak koristi strojeve Wirtgen WR240i i WR250 za hladnu reciklažu na licu mjesta.
Objavljeni ESG izvještaj pokazuje stvarne dimenzije ugljičnog otiska graditeljskog sektora. Od ukupnih 6.991 tona CO₂, izravne emisije iz vlastite mehanizacije i vozila čine 38 posto. Gotovo dvije trećine, točno 61,65 posto, spada u neizravne emisije iz cijelog opskrbnog lanca. Cement i vapno, sirovine neizbježne čak i u niskootpadnim reciklažnim postupcima, nosači su najvećeg dijela tih neizravnih emisija. Nabavljena roba i usluge same za sebe čine gotovo 48 posto ukupnog otiska tvrtke. Emisije nastale proizvodnjom mehanizacije i kamiona pridodaju još gotovo devet posto.
Kroz te podatke ilustrira se put za buduće smanjenje emisija. Ključ prema nižem ugljičnom otisku oslanja se na transformaciju opskrbnih lanaca i uvođenje alternativnih veziva s manjim procesnim emisijama. Frekomos u izvještaju najavljuje upravo to, kao strateški prioritet za nadolazeće godine.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Frekomosa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....