Zagreb je bio domaćin četvrtog HealthComm Foruma, prve i jedine regionalne konferencije koja okuplja sve ključne dionike zdravstvenog sustava. Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH i Europskog parlamenta, Forum je okupio domaće i međunarodne stručnjake, donositelje odluka i predstavnike zdravstvenog sustava koji su pokušali odgovoriti na tri jednostavna, ali ključna pitanja: tko je odgovoran za zdravlje, na što se trebamo usmjeriti i kako postići bolje ishode za sve građane.
Među međunarodnim sudionicima istaknula se Francesca Colombo, voditeljica Odjela za zdravstvo pri OECD-u, koja je naglasila da hrvatski zdravstveni sustav osigurava široku dostupnost skrbi te da prema javnom financiranju i pokrivenosti uslugama stoji bolje od prosjeka OECD-a.
Prva važna poruka Foruma bila je da zdravlje nije i ne može biti odgovornost samo zdravstvenog sustava. U raspravi o upravljanju zdravstvenim sustavom Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, istaknuo je da bi primarna zdravstvena zaštita trebala preuzeti snažniju ulogu prvog mjesta kontakta i „čuvara ulaza u sustav“. Martina Bogut Barić iz Ministarstva zdravstva naglasila je da su promjene moguće samo kroz dijalog, povjerenje i odluke temeljene na podacima uz uključivanje svih relevantnih dionika.
Ključna je međusekrtorska suradnja
Na važnost povezanosti svih razina zdravstvene zaštite upozorio je prof. dr. sc. Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb, poručivši da nijedan dio sustava ne može djelovati izolirano. Prim. mr. sc. Dorjan Marušič dodao je da Hrvatska već poznaje svoje ključne probleme i rješenja te da ih sada treba odlučno i sustavno provoditi.
Sudionici su zaključili kako se zdravlje ne oblikuje samo unutar zdravstvenog sustava te da odgovorno upravljanje zahtijeva međusektorsku suradnju, cjeloživotni pristup zdravlju, mjerenje ishoda, korištenje dokaza i transparentnost.
Stav je to s kojim se slaže i Sandra Velasco, predsjednica Novartisa za Adriatics regiju koja kaže: “Mjesto gdje živite ne bi smjelo određivati koliko dugo čekate na inovacije, poboljšanje zdravstvene skrbi i kakve ishode imate.“
Jedna od središnjih tema bila je i (re)distribucija uloga i odgovornosti u zdravstvu. U uvjetima manjka liječnika i medicinskih sestara, posebno u hitnoj medicini, istaknuti su modeli task-shiftinga i task-sharinga kao način povećanja dostupnosti i učinkovitosti skrbi.
Posebno je istaknuta sve veća uloga ljekarnika u prevenciji, edukaciji pacijenata i cijepljenju. Kao primjer dobre prakse navedeno je cijepljenje u ljekarnama, koje rasterećuje obiteljske liječnike i povećava dostupnost usluge, osobito u ruralnim sredinama gdje su ljekarne često jedina redovito dostupna zdravstvena ustanova. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, naglasila je: „Ljekarnici mogu i trebaju educirati pacijente jer tada pacijent postaje partner cijelog sustava.“
Zaključeno je kako budućnost zdravstvene skrbi ne ovisi isključivo o povećanju broja zdravstvenih djelatnika, nego i o pametnijoj organizaciji postojećih resursa.
Sjedeća tema Foruma odnosila se na prioritete. O čemu danas trebamo razgovarati kada govorimo o budućnosti zdravstva i zdravlja? Debljina, pušenje, tjelesna neaktivnost, kronične nezarazne bolesti i visoka smrtnost od nekih oblika raka predstavljaju izazove koji neće nestati sami od sebe. Ako se zdravstveni sustavi bave isključivo posljedicama, bez sustavnog djelovanja na uzroke, teško mogu ostvariti značajniji napredak. Govoreći o prevenciji, Petar Mažuran iz Benefit Systemsa upozorio je na nisku razinu tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj te istaknuo da aktivni zaposlenici imaju znatno manje bolovanja. Sudionici su zaključili da budućnost zdravstva leži u pravodobnom prepoznavanju rizika i kvalitetnoj međusektorskoj suradnji koja građanima omogućuje dulji i zdraviji život.
Debljina je bolest
Jedan od najvećih izazova održivosti zdravstvenog sustava danas je debljina, zbog čega je bila jedna od središnjih tema Foruma. Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva upozorila je da je teško osvijestiti pacijente da debljina nije samo čimbenik rizika nego bolest koja zahtijeva cjeloživotno praćenje. Prof. dr. sc. Viktor Peršić istaknuo je: „Nemamo problem s razumijevanjem debljine. Zaglavili smo između znanja i djelovanja.“
Dr. med. Željko Miličević, generalni direktor tvrtke Eli Lilly za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, naglasio je da je debljina jedan od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova današnjice te da zahtijeva dugoročan, koordiniran i multidisciplinaran pristup uz uključivanje kreatora politika, zdravstvenog sustava, poslodavaca, škola i medija.
Zaključak rasprave bio je da odgovornost za debljinu ne može biti samo na pojedincu niti samo na zdravstvenom sustavu, već zahtijeva koordinirano djelovanje obrazovanja, lokalnih zajednica, industrije i javnih politika. Kako je poručila Ivana Portolan Pajić: „Nijedan dirigent bez orkestra ne može biti dobar.“
Najvažnija poruka ovogodišnjeg HealthComm Foruma je da zdravstveni sustav ne postoji sam zbog sebe. Njegova je svrha omogućiti ljudima da žive dulje, zdravije i kvalitetnije živote. Zato se uspjeh ne bi trebao mjeriti brojem reformi, strategija, zakona, sastanaka ili prezentacija, nego stvarnim rezultatima koje građani osjećaju u svakodnevnom životu.
Kada bismo zaključke Foruma saželi u jednu rečenicu, ona bi glasila: “Za zdravije društvo potrebno je da svi preuzmu dio odgovornosti, da istodobno rješavamo današnje goruće probleme i uzroke sutrašnjih problema te da odluke donosimo na temelju dokaza, gradeći povjerenje i usmjeravajući se na rezultate.”
Sponzorirani sadržaj donosi HealthComm Forum
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....