U Hrvatskoj se prijevremeno rodi više od 2600 djece, odnosno njih sedmero svakoga dana. Takve djevojčice i dječake od milja zovemo Palčići zbog njihove veličine, a za njih se koristi i naziv nedonoščad. Prijevremenim porođajem smatra se svaki dolazak djeteta na svijet prije 37. tjedna trudnoće, što predstavlja veliki rizik za majku, a posebice za dijete.
Donja granica za prijevremeni porod je 22. tjedan trudnoće, a sve prije toga smatra se spontanim pobačajem, jer je masa ploda lakša od 500 grama. Iako je prijevremeni porođaj još uvijek glavni uzrok neonatalne smrtnosti, odnosno smrti bebe unutar 28 dana od poroda, nedonoščad se zbog ubrzanog razvoja tehnologije u medicini može spasiti.
Zašto uopće dolazi do prijevremenog poroda?
Postoji mnogo različitih čimbenika koji utječu na dolazak djece na svijet prije termina. Većina prijevremenih porođaja dogodi se spontano, no potaknuti ih mogu i konkretni razlozi. Najčešći uzroci su krvarenje iz posteljice, razne infekcije, nedostatak kisika koje dijete dobiva kroz posteljicu, dugo stajanje i fizički napor majke, pretjerano vježbanje ili mirovanje, kao i razne bolesti i stanja poput dijabetesa. Streptokok grupe B i spolne bolesti dovode do visokog rizika za prijevremeni porod. Međutim, uzrok u mnogim slučajevima naprosto nije poznat ili je genetski uvjetovan.
Stres također može biti veliki okidač da se dijete rodi prerano. Iako nam se možda ne čini da konstantna briga oko svakodnevnih problema, strah i anksioznost neće utjecati na ishod trudnoće, visoke razine kortizola (hormona stresa) kod majke u velikoj mjeri utječu i na dijete. Osim toga, rani porod mogu izazvati i razni lijekovi koji daju liječnici kada su majka i beba životno ugroženi.
Još neki čimbenici koji utječu na prijevremeni porod su kratki intervali između trudnoća, visok krvni tlak, ozljeda trudnice i muški plod. Naime, muški embriji su puno osjetljiviji i podložniji bolestima ako je majka bolesna ili je pod stresom, pa će tako češće doći do prijevremenog poroda sa smrtnim ishodom. Također, žene prvorotkinje starije od 35 godina, kao i one koje su već doživjele prijevremeni porod, imaju veći rizik za istu situaciju.
Prema trajanju gestacije (nošenja embrija), prijevremeni porod dijelimo na:
- spontani – porod koji počinje kontrakcijama maternice bez prethodnog prsnuća vodenjaka
- prijevremeno prsnuće vodenjaka – porod koji počinje pucanjem plodovih ovoja prije termina i početka trudova
- jatrogeni prijevremeni porod – medicinski inducirani porod zbog komplikacija koje mogu životno ugroziti majku ili dijete (preeklampsija, puknuće posteljice, višeplodna trudnoća ili zaostajanje rasta djeteta)
Prijevremene kontrakcije maternice prvi su znak za uzbunu, a obično ih prate pojava vaginalnog iscjetka (krvavog, vodenastog ili sa sluzi), tupa bol u donjem predjelu leđa te pritisak na donji dio trbuha i zdjelicu. U nekim slučajevima trudnica može dobiti i dijareju. Ako majka i dijete nisu ugroženi, liječnici će pokušati zaustaviti prijevremeni porod specijaliziranim lijekovima – tokoliticima. Oni zaustavljaju kontrakcije maternice i odgađaju porod na nekoliko sati, kako bi se majka mogla prevesti u bolnicu na neonatalni odjel.
Dugoročne komplikacije
Posljedice prijevremenog rođenja za dijete mogu biti ozbiljne i trajne jer se nedonoščad teže prilagođava životu van maternice. Takva djeca su podložnija infekcijama te im je život ozbiljno ugrožen. Niska porođajna težina u velikoj mjeri utječe na njihovo preživljavanje. Ako se beba rodi s više od 800 grama, ima 90 posto šanse da preživi, dok je taj postotak smanjen na 50 posto ako je porođajna težina oko 500 grama. Što je trudnoća duža, rizik od komplikacija je manji.
Tijekom prvih nekoliko tjedana života van maternice, dijete se može susresti s nizom problema od kojih su najteži oštećenje mozga i središnjeg živčanog sustava, sindrom respiratornog distresa, oštećenja vida i sluha, velika osjetljivost na infekcije i nekroza crijevne sluznice. Zbog nedovoljno razvijenog dišnog sustava i nedostatka surfaktanta, odnosno tvari koja omogućuje plućima da se rašire, nedonoščadi je potrebna pomoć pri disanju. Osim toga, prerano rođene bebe imaju veći rizik od krvarenja u šupljinu mozga. Srećom, riječ je o manjim krvarenjima koja najčešće ne ostavljaju ozbiljnije posljedice.
Iako djeca s niskom porođajnom težinom imaju razvijene organe, ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu. To se događa zbog prevelike površine tijela u odnosu na masu pa dolazi do pothlađivanja. Održavanje optimalne temperature djetetovog tijela moguće je jedino u inkubatorima. U njima se njeguju dok bebe ne dobiju na težini i ne počnu regulirati tjelesnu temperaturu. Neke od poteškoća u razvoju zbog prijevremenog dolaska na svijet mogu se vidjeti i kasnije, primjerice kod učenja, pisanja, zbrajanja i množenja. No, uz veći trud i rad, dijete ih lako može savladati.
Pravilna zdravstvena skrb
Kako je rani porod i za dijete izrazito stresan, u prvih nekoliko mjeseci mora mu se pružiti pojačana njega. Ona se treba provesti u ustanovama koje imaju odjele za neonatalnu skrb. Idealno bi bilo da su opremljena najsuvremenijim uređajima za brigu o Palčićima te da je dostupno stručno osoblje, sastavljeno od educiranih liječnika, neonatologa i neonatoloških medicinskih sestara.U takvom okruženju bebe mogu brže napredovati te kroz daljnji život ići bez posljedica.
Kako Palčići u prvim mjesecima života ne mogu samostalno disati, jedan od najvažnijih uređaja koji im u tome može pomoći je onaj za neinvazivnu ventilaciju novorođenčadi. Riječ je o neonatalnom ventilatoru koji opskrbljuje dječja pluća kisikom te ujedno štiti respiratorni sustav i mozak tijekom cijelog ciklusa disanja.
Jedan takav uređaj stigao je u Kliniku za pedijatriju KBC-a Rijeka kao donacija hrvatske naftne kompanije Ine. INA već godinama ulaže u hrvatski zdravstveni sustav, a pomoć je iskazala i tijekom pandemije COVID-19 i potresa. Tijekom ovogodišnjih blagdana INA je donirala osam bolnica s ukupno 900.000 kuna, a u proteklih 11 godina u zdravstveni sustav je uložila čak 7,7 milijuna kuna.
Povodom ove donacije, predstojnica Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka, prof. dr. Iva Bilić Čače, iskazala je zadovoljstvo i zahvalu Ini kao donatoru. Odjel intenzivnog liječenja novorođenčadi Klinike za pedijatriju KBC Rijeka tercijarni je centar Republike Hrvatske, u kojem se godišnje hospitalizira i liječi oko 250 prijevremeno rođene i teže bolesne novorođenčadi.
- Vrijednom donacijom Ine nabavljen je prijeko potreban, najsuvremeniji uređaj za neinvazivnu ventilaciju sve novorođenčadi koji će značajno unaprijediti rad u našoj Klinici. Potreba za respiratornom potporom prisutna je u većine hospitaliziranih, što proizlazi iz osobitosti fiziologije novorođenačke dobi, a sukladno svjetskim smjernicama i pravilima struke, primjena neinvazivne ventilacije u novorođenačkoj dobi zlatni je standard liječenja koji dokazano rezultira poboljšanim dugoročnim ishodom – naglasila je Čače.
Donacije zdravstvenim ustanovama dio su kampanje INA Brine u sklopu koje najveća hrvatska naftna kompanija provodi već dvije godine. Zdravstvene ustanove koje su primile donacije Ine su KBC Zagreb, KBC Split, KBC Osijek, Klinička bolnica „Sveti Duh“ u Zagrebu, opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku, Klinika za dječje bolesti Zagreb i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Osim novčanih donacija, INA je uredila bolničke prostore u KB Sveti Duh i bolnici u Sisku kako bi pacijentima boravak u bolnici bio što ugodniji.
Iako je iznimno vrijedna i korisna, ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić podsjetio je da predmetna donacija nije prva kojom Ina doprinosi poboljšanju uvjeta najosjetljivijih skupina bolesnika riječkog KBC-a.
- Valja podsjetiti da je Zavod za kardiomiopatije, upalne i valvularne bolesti srca Klinike za bolesti srca i krvnih žila u prethodnom razdoblju velikim dijelom adaptiran također zahvaljujući donatorskim sredstvima Ine čime su značajno unaprijeđeni uvjeti boravka i liječenja najtežih srčanih bolesnika. Zahvaljujem Ini u osobno ime, ispred ustanove, djelatnika i posebno naših bolesnika - poručio je ravnatelj KBC-a Rijeka.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Ine.