Nezaposlenost je u Hrvatskoj ove godine pala na najnižu razinu otkako se uopće vodi evidencija. Sjetite se samo 2000-ih, kada se registrirana stopa nezaposlenosti kretala oko tadašnjih rekordnih 22 do 23 posto, a broj evidentiranih osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bio je izuzetno visok, čak 340.000. Kritično je bilo i 2013. kada je posljedica globalne ekonomske krize dovela do novog ogromnog skoka nezaposlenosti. U siječnju i veljači tada je zabilježeno gotovo 390.000 nezaposlenih osoba.
Danas je nezaposlenost u Hrvatskoj višestruko niža nego tijekom svojih povijesnih vrhunskih razdoblja. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su krajem lipnja 2026. bile 59.423 nezaposlene osobe, što je 15,2 posto manje nego u lipnju prošle godine, i pomalo nestvarno u usporedbi s nekadašnjim astronomskim brojkama.
Iako je manjak radne snage direktna posljedica rekordno male nezaposlenosti, to ne znači da su i prilike rekordno rijetke. U istom tom lipnju poslodavci su preko HZZ-a oglasili 9468 radnih mjesta i kroz njih iskazali potrebu za 18.218 radnika. Dakle, posla ima, samo što se promijenila dinamika; sada više biraju kandidati nego poslodavci. U nekim sektorima, poput građevinarstva i zdravstvene skrbi, oglasi se vrte mjesecima bez ijedne ozbiljne prijave. Prema Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja HZZ-a i popularnim platformama za traženje posla, istražili smo koja se zanimanja najviše traže i u kojim sektorima.
Građevinarstvo
Tesari, zidari, krovopokrivači samo su neka od zanimanja u građevinarstvu za koja potražnja ne pada, što ne čudi jer nam još uvijek trebaju kuće i stanovi za kvalitetan život. U ovom sektoru obujam posla je velik, posebice zbog potrebe obnove nakon potresa, EU infrastrukture i stambene gradnje, ali i iseljavanja domaćih majstora u zapadnu Europu te slabog interesa mladih za teža fizička i strukovna zanimanja.
HZZ-ove preporuke za 2026. građevinska zanimanja navode kao deficitarna i u Zagrebu i u Splitu, najvećim tržištima rada u zemlji. Uz njih idu i elektroinstalateri te monteri strojarskih instalacija. Ova zanimanja su danas praktički nezamjenjiva jer o njima ovisi svaka obnova, energetska rekonstrukcija i nova zgrada.
U ovim zanimanjima iskustvo se cijeni više od papira, a specijalizacija direktno diže cijenu rada. Fizička spremnost je uvjet, ali sve više i digitalna pismenost jer se dokumentacija i evidencija radova sve češće vode preko aplikacija. Kada govorimo o plaćama građevinskih radnika, prosječna neto plaća iznosi oko 1346 eura mjesečno, dok se većina primanja kreće od 1000 do 1500 eura ovisno o stručnosti, vrsti posla i regiji. Specijalizirani majstori i strojari mogu zaraditi i do 2200 eura neto.
Trgovina
U sektoru trgovine, najviše se traže prodavači i trgovci, a slijede ih prodajni savjetnici te voditelji prodaje i nabave. Traženi su i djelatnici za rad na benzinskim postajama, ali klasična slika ovog posla odavno je zastarjela. Moderna benzinska postaja danas obuhvaća prodaju goriva, mini-market i kafić u jednom, ponekad uz autopraonicu ili restoran.
U ovom sektoru INA nudi uvjete koji nisu tipični za maloprodaju, kao što su kvartalna stimulacija za odlične rezultate, osiguran smještaj na pojedinim lokacijama i pristup internoj platformi za edukacije, kao i INA Loyalty pogodnosti za zaposlenike. Također, zaposlenici imaju uključeno dodatno zdravstveno osiguranje koje uključuje godišnji sistematski pregled i specijalističke usluge, dok beneFIT platforma zaposlenicima omogućuje pristup više od 200 različitih pogodnosti.
Prosječna neto primanja djelatnika na Ininim lokacijama iznose do 1400 eura, ovisno o smjenama, radu blagdanom/nedjeljom i regiji.
Novi izazovi, znanja i prilike za razvoj
INA, koja upravlja regionalnom mrežom od oko 500 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koncept hibridnog prodajnog mjesta razvila je kroz Fresh Corner ponudu: sendviče i pekarske proizvode koji se pripremaju na licu mjesta, kave, čajeve i široki asortiman robe. Ipak, to je tek dio onog zbog čega je INA jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj.
Tamo je zaposleno tisuće zaposlenika različitih zanimanja, od inženjera, geologa i stručnjaka za istraživanje i proizvodnju nafte i plina do ekonomista, komunikacijskih stručnjaka, informatičara i stručnjaka za ljudske resurse.
„U Ini najviše cijenim osjećaj zajedništva i podrške. Svaki dan radimo kao tim koji dijeli iste vrijednosti i ciljeve. To mi daje osjećaj pripadnosti i potiče me da budem još bolja“, poručuje Lucija Jukić, voditeljica maloprodajnog mjesta.
Osim razvoja zaposlenika, INA kontinuirano ulaže i u razvoj zajednice. Kroz INA Klub volontera zaposlenici sudjeluju u humanitarnim i društveno korisnim akcijama diljem Hrvatske, a kompanija kroz program Zeleni pojas već više od desetljeća podupire projekte očuvanja okoliša i uređenja javnih zelenih površina.
Turizam i ugostiteljstvo
Sinonim za manjak radnika gotovo svake godine su turizam i ugostiteljstvo. U njima se taj nedostatak najviše osjeti u ljetnoj sezoni. Procjene Hrvatske gospodarske komore i turističkih udruženja govore o oko 65.000 sezonskih radnika koje tržište treba, a hotelijeri su za ovu sezonu tražili približno 5000 ljudi više nego lani.
Samo u prvih šest mjeseci ove godine u turizmu i ugostiteljstvu izdano je više od 39.000 dozvola za boravak i rad stranih državljana. Na vrhu liste traženih zanimanja u prvih šest mjeseci 2026. su pomoćni kuhar s 8989 oglašenih mjesta i prosječnom bruto plaćom od 1174 eura te pomoćni konobar s 8825 oglašenih mjesta i prosječnih 1162 eura bruto. Slijede ih čistač (4695) i sobar (3068).
Prema anketnom istraživanju jedne od najvećih baza oglasa za posao u Hrvatskoj, više od polovice ispitanika, njih 53 posto, istaknulo je mogućnost ostvarivanja veće zarade kao glavni razlog za rad na sezoni. Za pomoćne pozicije kao što su pomoćni kuhar formalno obrazovanje najčešće nije uvjet; više se traži izdržljivost, brzina, urednost i sposobnost rada u timu. Za kuhara i konobara s punom kvalifikacijom situacija je bitno drugačija. Za te poslove se traži strukovna škola, znanje barem jednog stranog jezika, poznavanje ponude i vina te sposobnost da se gost pročita prije nego što nešto zatraži. Nimalo zato ne čudi što se ova zanimanja u HZZ-ovim preporukama pojavljuju iz godine u godinu.
Zdravstvo i skrb
U hrvatskom zdravstvenom sustavu prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara nedostaje oko 4000 medicinskih sestara i tehničara, dok Ministarstvo zdravstva najavljuje izmjene Zakona o sestrinstvu i mjere za poboljšanje radnih uvjeta kako bi se ublažio ovaj kronični manjak. Riječ je o najhitnijem manjku od svih, a uz njih nedostaje i liječnika, osobito u obiteljskoj medicini. HZZ-ove preporuke kao deficitarne studije navode sestrinstvo, primaljstvo, radiološku tehnologiju, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
U zadnjih pet godina ukupan broj medicinskih sestara je povećan za par posto, navela je jednom prilikom ministrica Irena Hrstić, ali je posebno važno da je porastao udio visokoobrazovanih sestara; broj medicinskih sestara prvostupnica povećan za 27 posto, dok je broj magistri sestrinstva porastao za 70 posto. Time se znatno podiže kvaliteta sestrinske skrbi.
Što se tiče plaće, prosječna neto plaća s dodacima i stažem iznosi oko 1200 do 1280 eura za radno mjesto medicinske sestre sa završenom srednjom školom, dok se plaće sestara s višim obrazovanjem kreću od oko 1300 do 1600 eura za specijalista hitne medicinske pomoći. Za sestrinstvo je nužna formalna kvalifikacija i licenca Hrvatske komore medicinskih sestara. Ali ono što struka najviše ističe nisu tehničke vještine, nego empatija, psihička otpornost i sposobnost donošenja odluka pod pritiskom.
Promet i logistika
Zanimanje vozača kamiona, odnosno teretnog vozila je izuzetno traženo i deficitarno u Hrvatskoj, s procijenjenim manjkom od 3000 do gotovo 5000 profesionalnih vozača. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, oglasi za radno mjesto vozača stalno su aktivni i ponuda ne može pratiti potrebe domaće logistike, građevinarstva i transporta. Vozača na razini Europske unije nedostaje oko 240.000, a do 2028. godine moglo bi ih nedostajati čak 745.000.
Uz vozače teretnih vozila C i CE kategorije, deficitarni su i vozači autobusa D kategorije, viličaristi i skladišni operateri koji su s rastom e-trgovine postali jedni od najtraženijih radnika u zemlji. Njihov posao ne uključuje samo vožnju dugim rutama, već i niz popratnih poslova poput planiranje ruta, osnovno održavanje vozila, briga o teretu i dokumentaciji te samostalno rješavanje problema na cesti.
Osim toga, strpljenje i koncentracija su ključni kod ovog zanimanja jer snose veliku odgovornost, kako za sebe, tako i za druge. Zbog kroničnog manjka, plaće profesionalnih vozača u domaćem i međunarodnom transportu znatno su porasle te se za međunarodne linije s dodacima i dnevnicama kreću od 2500 do 4000 eura. Međutim, HZZ putem vaučera za obrazovanje i programa prekvalifikacija aktivno financira stjecanje početnih kvalifikacija i vozačkih dozvola C i E kategorije kako bi se popunile praznine na tržištu rada.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Ine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....