Rijeka je otvoren, moderan grad, Europska prijestolnica kulture koja je, usprkos i unatoč najtežoj godini s kojom se čovječanstvo suočilo u novije doba, u 2020. održala preko 400 kulturno-umjetničkih događanja. Grad je to koji snažno i više nego glasno zastupa vrijednosti suvremenog antifašizma – uvažavanje ljudskih prava, prava manjina i manjinskih skupina, grad na čijoj zgradi gradske uprave svake godine u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije vijori zastava duginih boja... Grad koji je prvi u Hrvatskoj u svoje osnovne škole uveo nastavni predmet Građanski odgoj i obrazovanje, najtransparentniji hrvatski grad, najspremniji za digitalnu transformaciju koja postaje neupitna budućnost, grad koji je najuspješniji u Hrvatskoj po korištenju EU sredstava za svoje razvojne projekte, grad koji je po svim poduzetničkim i gospodarskim pokazateljima uvijek među prva tri u Hrvatskoj... grad na moru u kojem se živi ugodno i koji njeguje poseban nenametljiv šarm urbane sredine kozmopolitskog duha, ali istovremeno hrabar grad čiji se dugogodišnji gradonačelnik Vojko Obersnel nikada nije libio biti posve otvoren i bez dlake na jeziku ukazivati na nepravilnosti i anomalije u hrvatskom društvu i političkom životu. Jednakom je oštrinom i britkošću uvijek bio na visini zadatka kada je trebalo braniti Rijeku i riječki način života od kritika koje su dolazile u pravilu s desnih pozicija, kako političke tako i opće društvene i medijske scene.
Rijeku su nerijetko pogrdno nazivali „crvenom“, ali Rijeka se na to nije ljutila, nego je dostojanstveno svojim uspjesima pokazivala i dokazivala da je posve drugačija od drugih, da se ne osvrće na nebitno već je usmjerena u budućnost. Rijeka je u mnogim područjima bila putokaz razvoju drugih gradova. Nakon 20 godina, na ovim lokalnim izborima Rijeka se po prvi puta susreće s činjenicom da u izbornoj lepezi kandidata nema više Vojka Obersnela, gradonačelnika kojem su Riječani svoje povjerenje za vođenje grada poklanjali sve od 2001. godine, u čak pet izbornih ciklusa, ako je suditi po rezultatima razvoja grada kroz to vrijeme, Riječani u svom izboru do sada nisu griješili.
Hrvatska prijestolnica EU projekata
Grad Rijeka je niz godina u samom hrvatskom vrhu po korištenju europskog novca u svom razvoju. U proteklih 12 godina u Rijeci i njenom aglomeracijskom području je uz korištenje EU sredstava realizirano 176 projekata ukupne vrijednosti 729,4 milijuna eura ili 5,5 milijardi kuna. Bespovratna EU sredstva u tome samo na području Rijeke premašuju 300 milijuna eura, odnosno 2,3 milijarde kuna.
Europska sredstva Rijeka koristi za stvaranje poduzetničke infrastrukture pa se tako trenutno u Rijeci uređuje poslovna zona s više parcela namijenjenih poduzetničkim poslovnim prostorima, a nedavno je otvoren proizvodni park Torpedo u kojem poduzetnici imaju pristup naprednim tehnologijama za unapređenje svojega poslovanja. U prostoru energane bivše tvornice papira gradi se Startup za kreativne tehnologije i IT industriju.
Također, trenutno se u Rijeci velikim bespovratnim EU novcem realizira najveće ulaganje u kulturnu infrastrukturu ikada u povijesti suvremene Hrvatske – u bivšem tvorničkom kompleksu Benčić obnovljene su zgrade industrijske baštine u koje su već uselili Muzej moderne i suvremene umjetnosti i Muzej Grada, a otvorena je i Dječja kuća u istom bloku. Ondje traje i obnova buduće zgrade Gradske knjižnice, a u kraljevičkom brodogradilištu obnova broda Galeb u brod-muzej. Ovime Rijeka dobiva potpuno novi atraktivni kvart kulture na samo 10-ak minuta hoda od strogog centra.
Imajući u vidu energetsku učinkovitost europskim sredstvima Rijeka je energetski obnovila zgrade svojih vrtića i škola, nabavila je nove autobuse za javni gradski prijevoz, a u kontekstu komunalne infrastrukture u Rijeci je u tijeku realizacija najvećeg vodovodnog projekta vrijednog 1,7 milijardi kuna kojime Rijeka štiti svoje izvore pitke vode i čuva izvrsnu kvalitetu mora na gradskim plažama.
Građanski odgoj krenuo iz Rijeke
U području odgoja i obrazovanja Rijeka je napravila značajne iskorake uvođenjem niza programa koji nadmašuju pedagoški standard. Tako riječki osnovnoškolci imaju priliku birati poseban nastavni predmet Građanski odgoj i obrazovanje za koji je Grad Rijeka izradio priručnik za nastavu, educirao učitelje i potpuno besplatno ovaj program ponudio svim ostalim gradovima koji su ga željeli preuzeti. Na ovaj način, ono što desetljećima nije učinilo Ministarstvo obrazovanja - učinila je Rijeka. Također, riječki osnovnoškolci svi redom nauče plivati zahvaljujući programu "Rijeka pliva" u kojem svi učenici u drugom razredu osnovne škole imaju organizirane satove plivanja u veličanstvenom riječkom plivačkom kompleksu na Kantridi.
Uz produženi boravak i cjelodnevnu nastavu, u školama se provodi i niz drugih programa poput programa "Moja Rijeka" u kojem osnovnoškolci uče o riječkoj povijesti i sadašnjosti, sportskog RiMoove programa u kojem učenici osnovnih škola u školama treniraju bazične sportove. U predškolskom odgoju Rijeka se susreće s nedostatkom kapaciteta u vrtićima i jaslicama pa je Grad Rijeka proteklih godina izgradio čak 6 novih vrtića i time za 600 mjesta uvećao kapacitete za smještaj djece, a s izgradnjom novih vrtića Rijeka nastavlja i dalje.
Uspješna tranzicija riječkog gospodarstva
Osim već spomenutih značajnih ulaganja EU sredstava u poduzetničku infrastrukturu, Rijeka je bila prvi grad koji je u godini COVID 19 krize donio niz brzih mjera pomoći namijenjenih poduzetnicima u gradu, od oslobađanja plaćanja komunalne naknade i zakupa poslovnih prostora preko reprogramiranja otplata dugova poduzetnika do besplatnog korištenja javnih površina za ugostiteljske terase i sl. Time se Grad svjesno odrekao značajnih proračunskih prihoda, ali je ujedno i ovim olakšavanjem krize utjecao na očuvanja radnih mjesta u realnom sektoru.
Inače, prema broju poduzetnika, broju zaposlenih i ukupnim prihodima poduzetnika, Rijeka se među svim hrvatskim gradovima nalazi na trećem mjestu iza Zagreba i Splita, iako je površinom od 44 kilometara kvadratnih bitno manja od mnogih hrvatskih gradova. Za usporedbu, na administrativnom području grada Splita radi tek 34 posto više zaposlenih u odnosu na Rijeku. U usporedbi s drugim gradovima na hrvatskoj obali Rijeka ima i veći broj izvoznika i ostvaruje veće prihode od izvoza, tako su riječki poduzetnici u 2019. godini ostvarili veće prihode od izvoza od, primjerice, poduzetnika Pule za 130 posto, od poduzetnika Dubrovnika za 230 posto, od poduzetnika Zadra za 120 posto te od poduzetnika grada Šibenika za 330 posto. Prema neto dobiti, riječki se poduzetnici sa 641 milijuna kuna, po podacima iz 2019. godine, nalaze na drugom mjestu među županijskim središtima, odmah iza Zagreba, a tu je dobit u Rijeci ostvarilo 60 posto mikro i malih poduzetnika, 17 posto srednje velikih i 23 posto velikih poduzetnika.
Sve ove brojke, kao i distribucija uspjeha riječkih poduzetnika, govore da je Rijeka, pored Zagreba u kojem je koncentrirano sjedište najvećih tvrtki i s kojim se ni jedan grad ne može mjeriti, izuzetno uspješna u gospodarskoj tranziciji kroz koju Hrvatska prolazi praktički već nekoliko desetljeća.
Iako površinom mala, Rijeka je našla načina da modelom poticane stanogradnje na više lokacija izgradi stanove po povoljnijim cijenama kvadrata. Uskoro kreće gradnja još 90 takvih stanova, a po njihovom dovršetku u Rijeci će biti čak 676 stanova izgrađenih i useljenih po modelu POS-a.
Sport i rekreacija po mjeri građana Rijeke
Iza aktualnog gradonačelnika Obersnela ostat će Rijeci i brojni izgrađeni sportski objekti – od Bazenskog kompleksa koji je, prema svjedočanstvima samih sportaša koji su ondje trenirali ili se natjecali, jedan od najatraktivnijih u jugoistočnoj Europi, preko nove Atletske dvorane, novog igrališta na studentskom Kampusu, do novog Astronomskog centra i Planetarija kao objekta tehničke kulture sve do rukometnog Centra Zamet. Posebno je ova rukometna dvorana zanimljiva jer je projektirana i građena u jeku priprema za Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. godine. No, građena je po mjeri Rijeke i njenih stanovnika, nasuprot predimenzioniranih rukometnih dvorana koje su mnogim gradovima kasnije donijele više problema s izgradnjom i održavanjem. Mnoge je kritike tada otrpjela riječka gradska vlast zbog premalog objekta u kojem se utakmice Svjetskog prvenstva ne mogu održavati, no danas Rijeka ima dvoranu posve prikladnu za treninge svojih sportaša, rekreativaca i održavanje utakmica i što je najvažnije, nema problema s održavanjem ili otplatom ovog prikladnog, a jednako reprezentativnog zdanja.
Osim velikih ulaganja u sportsku infrastrukturu Rijeka ima izgrađene i brojne šetnice i dječja igrališta i parkove pa, iako skučena na administrativno maloj površini i visoko urbanizirana, Rijeka je svjesna važnosti zelenila za ugodniji život u gradu. Posebno je u tome građane aktivirao program "Zeleni val" pokrenut u okviru projekta Europske prijestolnice kulture. Tako su prošlih godina u Rijeci zasađene mnoge male zelene oaze i zelenilom su uređeni postojeći trgovi, a u sve su bile uključene inicijative samih građana koji su ova uređenja osmislili i realizirali. Grad Rijeka uveo je sustav električnih romobila i bicikala u gradu s ciljem smanjenja prometnog zagađenja i lakšeg kretanja gradom.
Nasljeđe Europske prijestolnice kulture
Projekt Europske prijestolnice kulture Rijeci je donio opipljivo i dugotrajno nasljeđe u već spomenutim zgradama kulture koje su izgrađene ili se dovršavaju. Ovaj projekt donio je i veliko iskustvo riječkim kulturnjacima te kulturnim ustanovama, kako u pripremanju samih kulturnih programa, tako i u kontaktima sa stranim produkcijama, planiranju i realizaciji značajnog budžeta u području kulture. Nažalost, godina pandemije i dva lockdowna neminovno su utjecali na pripremani sjaj u ovom projektu, no Rijeka ipak tijekom ljeta i jeseni održala čak 400 kulturno-umjetničkih programa poštujući sve protuepidemijske mjere. A prije epidemije, samim je otvorenjem EPK i veličanstvenom Operom Industriale u Riječkoj luci Rijeka pokazala svoju kulturnu poetiku, svoju hrabrost i usmjerenost na bitne teme suvremene Europe. Ako su kulturni kapaciteti Rijeke na otvorenju EPK došli do izražaja na način koji će se dugo pamtiti, onda treba imati na umu da su ti kapaciteti nakon EPK godine u Rijeci još i veći.
Uprava koja sluša i čuje građane
Uz najsnažniji i najširi socijalni program među svih hrvatskim gradovima, kojim čuva i štiti osjetljive skupine svojih stanovnika, Rijeka je i grad koji ima velik broj kanala otvorenih za komunikaciju s građanima, od službenih klasičnih oblika komunikacije, preko rubrike "Reci glasno" na gradskom portalu ili pak raznih aplikacija i online formi za upite i pritužbe, do čak pet kanala na društvenim mrežama. U svim je dosadašnjim istraživanjima Rijeka proglašavana najtransparentnijim hrvatskim gradom i to zahvaljujući količini podataka, dokumenata i odluka izvršne i predstavničke vlasti koje javno objavljuje, zahvaljujući otvorenosti proračunskih dokumenata, ustroju mjesne samouprave, komunikaciji građana s upravom te poštivanju Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kada bi se poslužili metaforama, mogli bi reći da je Rijeka mudra i atraktivna djevojka, svjesna svojih prednosti i potencijala, odlučna da ih istakne i u cijelosti ispuni. Istovremeno je nenametljiva, dostojanstvena, a svoj crveni bedž nosi na vrlo poseban način. I svatko tko još nije, mogao bi se lako zaljubiti u Rijeku.
Sadržaj nastao u suradnji s Gradom Rijeka.