Samobor već godinama drži laskavu titulu jednog od omiljenih gradova za život u Hrvatskoj. O tome najbolje govori demografski podaci, kao i činjenica da se stanovi rasprodaju u rekordnom roku. Primjerice, u posljednjih deset godina je broj stanovnika pao samo za 126, dok je, recimo, iz Siska odselilo više od 7000 ljudi. S druge strane, novogradnja se prodaje vrlo često čak i prije početka gradnje, što samo dodaje temelj tvrdnji da je Samobor sve popularnije mjesto za stanovanje.
No, koja je tajna ovog satelitskog grada u zagrebačkom prstenu koji su neki žitelji prozvali i „Venecija u malom“? Kao prvo, puno se ulaže u pronatalitetne politike. Lani su povećane naknade za novorođenčad pa tako roditelji za prvo dijete mogu dobiti 400 eura, za drugo 530 eura, a za treće i svako sljedeće 1460 eura. Uz to treba dodati da Grad Samobor subvencionira smještaj djece u privatnim vrtićima, kao i usluge obrta dadilja na području grada i okolice, s time da je prošle godine po prvi puta dodijeljena i naknada za kupnju udžbenika srednjoškolaca.
Svi ovi faktori su iznimni poticaj za dolazak mladih obitelji koje poslom gravitiraju prema hrvatskoj metropoli. To je upravo i drugi razlog popularnosti Samobora – blizina Zagrebu. Glavni grad već godinama kontinuirano povećava broj stanovnika, no veliki broj ljudi ne želi živjeti u njemu zbog sve većih cijena kvadrata. Trend odlaska u satelitske gradove se još više produbio nakon lockdowna i boravka unutar svoja četiri zida te, još važnije, nakon što su mnogi shvatili da ne moraju svaki dan prolaziti torturu koja se zove zagrebačka prometna gužva jer mogu svoj posao odrađivati od doma.
Veliki motivacijski faktor za odlazak u zagrebački prsten jest i omjer količine za cijenu. Naime, kupci su izračunali da za isti novac za koji mogu kupiti 50 do 60 četvornih metara u Zagrebu, u satelitima mogu dobiti stan od 80 kvadrata s terasom i garažom.
Šetalište uz mlinove
Navike potražitelja nekretnina prepoznali su i investitori koji ulažu sve više u zagrebački prsten. Jedan takav primjer možemo vidjeti i u Samoboru gdje je u tijeku izgradnja stambenog kompleksa Konkordija u naselju Šetalište uz mlinove, točnije u ulici Zlatka Price. Radi se o kvartu koji slovi kao svojevrsna oaza mira i tišine u centru grada, odmah uz rijeku Gradnu, što je idealna kulisa za mladu obitelj jer se odmah u blizini nalaze vrtić, škola i parkovi.
Što se tiče samog kompleksa, riječ je o stambenoj građevini koja će imati 20 stanova – najmanji broji 48 m2, a najveći 126 m2. Unutar kompleksa treba pridodati i skoro 400 metara četvornih zelene površine koje je investitor ostavio ispred zgrade kako bi se stanarima omogućio dodatan prostor za druženje ili igru male djece radi održivog i humanijeg ambijenta.
Višestambena zgrada projektirana je tako da svojim volumenom i veličinom ne odudara od okoliša nego je implementirana u zelenilo odnosno u okolni prostor te zadovoljava sve urbanističke parametre iz prostornog plana. Posebna pažnja pridana je parkirnim mjestima koji su stavljeni u podrum, a ne na parcelu, tako da krov garaže poprimi zapravo ulogu zelene oaze.
Što se, pak, tiče tehničkih detalja, višestambena zgrada sastojat će se od jedne podzemne etaže - podruma, i tri nadzemne - prizemlja, kata i uvučenog kata. Na nultoj i prvoj razini će se nalaziti četiri jednosobna stana, dva dvosobna i dva trosobna, a na uvučenom katu će biti smješten jedan dvosoban i tri trosobna stana. Svakoj stambenoj jedinici omogućena je pritom povezanost s vanjskim prostorom, odnosno vrtom, lođom, terasom ili krovnom terasom. Stubište zgrade će kroz sve etaže biti opremljeno suvremenim bešumnim dizalom proizvođača ‘’Schindler’’, a pročelje građevine izvesti će se u kombinaciji kompozitnih ploča i ETICS sustava fasade, s time da je debljina toplinske izolacije 15 centimetara.
Ozelenjeni krov
Puno se pažnje posvetilo zelenom segmentu stanovanja. Krajobraz privatnih vrtova stanova u prizemlju uredit će se tako da bilje stvara ambijentalnu atmosferu i pritom pruža privatnost za stanare, dok će na predvrtu zgrade, koji je ujedno i ˝ozelenjeni˝ krov podruma, biti također posađena stabla. Pročelje se nastojalo dodatno vizualno rasteretiti s većim ostakljenim površinama putem kojih se izlazi na lođu i terase. Osim toga, implementacijom "zelenog načina gradnje" kao što je ozelenjeni krov i oblaganje fasade drvom, građevina će dobiti svojevrsni prirodni štih čime će se lakše stopiti s okolišem.
Zbog nedavnih neugodnih iskustava s potresima, zainteresiranim kupcima će ići na ruku činjenica da će zgrada biti izvedena od armiranobetonske monolitne konstrukcije – nosiva struktura su ab zidovi i grede preko kojih su položene ab ploče. Stubišna jezgra i krakovi, kao i okno dizala su, također, monolitni armiranobetonski.
Zgrada zadovoljava zahtjeve gotovo nulte energije nZEB (‘‘nearly zero-energy building‘‘), energetskog razreda A+. Za grijanje stanova te pripremu potrošne tople vode predviđa se ugradnja energetski učinkovitih dizalica topline zrak/voda s integriranim spremnikom PTV. Grijanje će pritom biti podno, a nezavisno hlađenje i dogrijavanje predviđeno je klima uređajima.
Prilagodba interijera
Što se tiče samih stanova, postoji mogućnost prilagodbe interijera prema ukusu kupca te dogovor određenih preinaka u tlocrtu, kao i odabir boje pločica te sanitarija. Vodomjeri su smješteni za svaki stan i postavljeni u posebnim vodomjernim ormarićima unutar zajedničkog hodnika na stambenoj etaži zgrade. Glavni ventil vode predviđen je u svakom stanu, a svaki stan ima zasebno brojilo za mjerenje potrošnje električne energije. Uz to valja dodati, da će se u podrumu, osim stubišta i okna dizala, nalaziti 39 garažnih mjesta s manipulativnim prostorom, 17 spremišta stanara, spremište bicikala i kolica te prostor za sredstva za čišćenje s umivaonikom. Pritom je važno naglasiti da gotovo svakoj stambenoj jedinici pripadaju dva parkirališna mjesta u podzemnoj garaži od kojih neka dolaze s opcijom punionice za električna vozila.
Useljenje prvih stanara očekuje za Božić 2023., a dio stanova je već prodan tako da Samobor od iduće godine može očekivati još žitelja u svome gradu.
Više informacija potražite na stranici https://www.konkordija.hr/.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Konkordija Artis d.o.o.