Paul Volcker, bivši predsjednik Vijeća guvernera Sustava federalnih rezervi SAD-a, kazao je nakon velike recesije 2007. da su inovacije u bankarskom sektoru donijele više štete nego koristi. Štoviše, istaknuo je da su bankomati jedina korisna tehnologija u financijskom sektoru koja je pomogla društvu, dok se kod ostalih ulaganja nije pronašla široka dobrobit za društvo i ekonomiju.
Nije on bio jedini koji je tako razmišljao, pogotovo kada se u obzir uzme priroda ta dva sektora jer su, na prvi pogled, bankarstvo i IT dva potpuno različita svijeta.
Nekad se mislilo da su banke klasične institucije s dugom tradicijom poslovanja veoma nesklone promjenama, dok su tech firme moderne i znatno otvorene prema novim trendovima. Prije nekoliko godina to je možda i bilo istina, no danas izjava g. Volckera nikako ne drži vodu, što potvrđuju i podaci. Izvještaj Business Insidera predviđa da će američke banke u 2022. potrošiti gotovo 86 milijardi dolara na razvoj tehnologija te da će taj iznos do 2026. porasti na 112 milijardi dolara. Situacija nije ništa drugačija na domaćem tržištu. Istraživanje Hrvatske narodne banke objavljeno 2020. godine pokazuje da gotovo sve banke u Hrvatskoj s manjim ili većim intenzitetom digitaliziraju svoje poslovanje i usluge.
Moderan način života
Da bankarstvo i IT nisu više tako različiti sektori, potvrdio nam je i Dalibor Kovačević, direktor IT-a u RBA.
- Bankarstvo se često promatra kao tradicionalna djelatnost - većina nas još uvijek banke vidi kao velike zgrade s jonskim stupovima na ulazu i sefom punim novčanica, a realnost je, međutim, sasvim drugačija. Banke se sve više pretvaraju u tehnološke kompanije. Zato u našoj banci jako puno ulažemo u nove tehnologije, naše ljude i razvoj inovativnih digitalnih bankovnih rješenja primjerenih modernom načinu života i rada – ističe Kovačević.
Dva ključna „krivca“ stoje iza globalne tranzicije bankarstva prema digitalnom svijetu – pandemija i konkurentnost. Od 2020. godine kada je virus COVID-19 paralizirao svijet, banke u Europi su zabilježile porast od 23 posto među korisnicima koji prvi puta koriste digitalne usluge. Na globalnoj razini, virtualne bankovne transakcije skočile su za 50 posto od trenutka kada su na snagu stupile epidemiološke mjere o održavanju fizičke distance. Prema tome, neočekivani uvjeti života primorali su građane da promijene svoje bankarske navike, a samim time i banke da tehnološki unaprijede svoje mogućnosti.
Drugi faktor jest, pak, konkurentost. Opcije poput digitalnog bankarstva ili online ugovaranja kredita su danas must have u bankarstvu zbog čega brojni igrači unutar sektora traže sve inovativnije usluge i proizvode za svoje korisnike. Ulaganje u IT samim time i poboljšava poslovanje. Istraživanje koje je provela tvrtka SourceScrub pokazalo je da banke koje već neko vrijeme kontinuirano ulažu u tehnologije imaju 3,5 puta više transakcija te generiraju 8,8 posto veći IRR (interna stopa povrata) nego drugi na tržištu.
Digitalna transformacija
Stoga je jasno da bankarski sektor mora sve više ulagati u IT, no put prema digitalnoj transformaciji nije ni najmanje lagan. To dobro zna i Kovačević iz RBA.
- U prethodnim desetljećima IT je prvenstveno služio kao operativna podrška poslovanju banke. Danas IT predvodi cjelovitu digitalnu transformaciju bankarstva – razvijamo proizvode i usluge za naše korisnike, ali i unapređujemo unutarnje procese i način rada kako bismo ostali konkurentni na tržištu financijskih usluga i unutar bankovnog sustava. Kao i svaka promjena, digitalna transformacija naše banke bila je zahtjevna. Ipak, rekao bih da smo uspjeli, jer RBA prepoznaje benefite tehnološki naprednog poslovanja i agilnog načina rada. Postavili smo jake tehnološke temelje i implementirali tehnologiju koja nam omogućuje brz razvoj – navodi Kovačević.
O razmjeru transformacije najbolje govori podatak da je RBA prije 5 godina imala oko 120 ljudi u IT odjelu, dok danas broje blizu 160, s time da su u planu nova zapošljavanja. Kako ističe Kovačević, posao u bankarskom sektoru nije ništa manje izazovan nego u ostalim industrijama.
- Svaka industrija ima svoje specifičnosti, ali rekao bih da je bankarsko poslovanje posebno osjetljivo – odgovorni smo za rad sustava koji upravljaju novcem i moraju biti dostupni 0/24. Naši timovi osiguravaju da sve radi i da su svi sustavi dostupni, ali radimo i na razvoju novih inovativnih proizvoda i usluga baziranih na novim tehnologijama, open-source rješenjima te znanju i kreativnosti naših ljudi. Budući da je važno pitanje bankarstva sigurnost, moramo držati korak s trendovima iz domene cyber sigurnosti, što je posebno izazovno, ali i zanimljivo – pojašnjava Kovačević.
Infobip Shift
Osim što ulažu u nove tehnologije, u RBA također ulažu i u svoje developere. To je zapravo izuzetno bitna poslovna politika o kojoj će se posebno govoriti i na konferenciji Infobip Shift koja se održava 19. i 20. rujna u Zadru. Ove godine su partneri konferencije kompanije poput Microsofta, Ciscoa i Googlea, a svoje predstavnike na pozornicama Višnjika imat će i brojne developerske kompanije čija rješenja oblikuju budućnost industrije. Tako će u takozvanoj EXPO dvorani svoj izložbeni prostor imati čak 33 kompanije koje dolaze iz SAD-a, Izraela, Njemačke i Švicarske. Znanje koje je moguće steći na predavanjima je upravo nešto što može promijeniti poslovanje nečije tvrtke.
- Često vidim onaj citat gdje CFO kaže: „Što ako uložimo u edukaciju ljudi i oni odu“, a na to dobije odgovor: „A što ako ne uložimo, a oni ostanu“. Smatram da je profesionalni razvoj jako važan za sve, a da je ulaganje u razvoj zaposlenika ključna obveza svih kompanija koje žele biti lideri na tržištu. Ako to stavimo u kontekst IT-a i brzine kojom se tehnologije mijenjaju, jasno je kako bez ulaganja u razvoj developera, ali i svih ostalih stručnjaka u IT-u ne možemo pratiti tržište – ističe Kovačević te dodaje da ulaganje u ljude nije opcija već sastavni dio njihova posla.
Pritom ne misli samo na formalne oblike edukacija. Više od 80 posto znanja, kaže, zaposlenici dobiju kroz sam posao koji rade, što nas ponovno vraća na činjenicu koliko je važno održati korak s razvojem industrije, raditi na novim tehnologijama, testirati ih i pilotirati. Jedan od vida profesionalnog usavršavanje jest i odlazak na konferencije kao što je Infobip Shift, a Kovačević napominje da je na njima moguće upoznati puno zanimljivih ljudi, vidjeti što je aktualno u svijetu tehnologija, ali i pokazati na čemu tvrtke same rade po pitanju inovacija.
- Važno je biti prisutan i slušati što community priča, koji su novi trendovi. A biti tamo gdje je najbolji party – zaključuje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Infobipa.