Ogroman skok od 670 tisuća posjetitelja do 1,8 milijuna u samo dvije godine, a sve zbog prepoznatljivog zdravstvenog turizma. Radi se o Turskoj, državi u kojoj stranci jako povoljno presađuju kosu, izbjeljuju zube i stavljaju filere. Usput ostaju duže u turskim gradovima i troše više na hranu, piće, turističke obilaske i smještaj.
Sličan scenarij, ali još uvijek na puno manjoj razini, događa se i u Hrvatskoj. Zdravstveni turizam je definitivno postao nešto po čemu se razlikujemo od konkurencije. Upravo će nova era zdravstvenog turizma biti jedna od glavnih tema Crikvenica International Health Tourism konferencije (CIHT) koja će se održati 22. i 23. listopada u hotelu Omorika u Crikvenici, u organizaciji Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera i Turističke zajednice Grada Crikvenice. Kako je rekao Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, procjenjuje se da godišnji prihodi od ove grane turizma u Hrvatskoj trenutačno iznose između 700 i 900 milijuna eura i neprestano rastu. Prije samo tri godine u medijima se baratalo brojkom od 300 milijuna eura godišnje prihoda od zdravstvenog turizma, stoga je ovo uistinu velik skok.
Gotovo 10 posto
- Najuspješnije države u zdravstvenom turizmu od te grane zarađuju 8-12 posto ukupnog turističkog prometa, što znači da u Hrvatskoj još imamo mjesta za napredak, ali na dobrom smo putu – naglasio je Mozetič, inače specijalist urologije, docent pri Medicinskom fakultetu u Rijeci te osnivač i suvlasnik Poliklinike Primari u Rijeci.
S obzirom na to da se procjenjuje kako će Hrvatska ove godine od turizma zaraditi 15,5 milijardi eura, to znači da smo samo od zdravstvenog turizma uprihodili gotovo 10 posto. Najviše su profitirali stomatolozi.
- Vrhunska kvaliteta usluge uz optimalnu cijenu te odlična prometna povezanost kopnom i zrakom postali su glavni razlozi konkurentnosti. Pridružili su im se pružatelji usluga u područjima medicine životnog stila, koja uključuje ponudu rehabilitacijskih i lječilišnih programa te segment estetske medicine. U međuvremenu je suradnjom nekoliko ministarstava stvorena zakonska regulativa koja omogućava udruženo pružanje zdravstveno-turističkih usluga, napisane su i strategije, a otvoreni su i izvori financiranja za javni i privatni sektor. Korak prema dodatnom unaprjeđenju će nam svakako biti nacionalni plan razvoja i udruživanja u promociji i provođenju zdravstveno-turističkih usluga – pojasnio je Mozetič.
No, zdravstvene usluge same po sebi nisu dovoljne, potrebno je ponuditi i lokalne kulturne, gastronomske i „outdoor“ aktivnosti za posjetitelje. U prijevodu, ovakva vrsta turizma mora postati fokus svima jer samo ćemo se na taj način probiti među sve više država koje pružaju kvalitetne i cjenovno prihvatljive medicinske tretmane. Dobar primjer su i naši susjedi, Slovenija i Mađarska.
- Nastavljaju s investicijama u nišama u kojima su se već etablirali ranijih godina – lječilišni, wellness i spa turizam, a ulažu i u medicinu životnog stila koja uključuje dentalni turizam i estetsku medicinu – pojašnjava Mozetič.
Glavne teme konferencije
U Hrvatskoj najrazvijeniji zdravstveni turizam možemo vidjeti u Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a u zadnje vrijeme se tu priključuju i medicinske institucije iz Dalmacije i Slavonije.
Kao i u svim područjima života, umjetna inteligencija je ušla i u zdravstveni turizam, što će i biti jedna od nosećih tema skorašnje CIHT konferencije u Crikvenici. Pomoću AI-a davatelji zdravstvenih usluga mogu analizirati i pripremiti tržište, planirati pakete zdravstveno-turističkih usluga, a kasnije pratiti učinak pruženih usluga i zadovoljstvo korisnika. Vrlo je važna i personalizacija usluga koja u zdravstvenom turizmu počinje istraživanjem ciljnog tržišta, procjenom potreba te pripremom i nuđenjem usluga. Personalizacija najčešće znači da se korisniku nudi skup različitih usluga od kojih je zdravstvena u središtu.
Mozetič otkriva kako trenutačno 90 posto Europljana zdravstvene usluge koristi u vlastitoj državi, ali je njih čak 53 posto spremno zbog cijene ili kvalitete otići u inozemstvo i napraviti neki medicinski postupak.
Trenutačno se puno toga mijenja na području zdravstvenog turizma, globalno, a sukladno tome i u Hrvatskoj.
- Prateći trendove na globalnom tržištu, koje slijede i ustanove u Hrvatskoj, s jedne se strane uočava kontinuitet usluga koje ostvaruju dodatnu vrijednost, a s druge strane zahtjevi tržišta, način života i tehnološki napredak donose primjenu novosti. Tehnologija u obliku telemedicine, robotike, umjetne inteligencije u svim je oblicima uključena u zdravstveno-turističke programe. Programi aktivnog i zdravog starenja, „wellbeing“ te termin „pro-age“, koji polako zamjenjuje „anti-age“, približavaju se onome što korisnici potražuju. Također su u aktivnom razvoju i primjeni, uz međusobna povezivanja, i centri visokodiferencirane medicine, kako u dijagnostičkim tako i u terapijskim postupcima – otkrio je Mozetič.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....