U Hrvatskoj danas živi oko 900 tisuća ljudi starijih od 65 godina, a u institucionalnom smještaju ima mjesta za tek oko 32.600 njih. Uz to, više od četvrtine starijih osoba treba neki oblik dugotrajne njege, dok manje od tri posto njih ima pristup organiziranoj njezi.
Upravo je taj problem potaknuo Denisa Mijolovića i Valentinu Ecimović na razvijanje Vincentije, platforme za povezivanje njegovatelja. Temeljena je na strukturiranom procesu povezivanja obitelji i stručnjaka za skrb u kući s jasno prikazanim provjerama, a glavni cilj je unos strukture, sigurnosti i transparentnosti u kućnu njegu.
- Ideja o pokretanju Vincentije sazrijevala je kroz naša osobna iskustva koja su nam iz različitih kutova pokazala koliko je njega za starije zahtjevna u ljudskom, emocionalnom i organizacijskom smislu – govore.
Kod Denisa se prvi snažan poticaj dogodio tijekom diplomskog studija na Sveučilištu u Uppsali, gdje je izbliza svjedočio koliko osobi koja se oporavlja i gubi dio samostalnosti znači očuvanje dostojanstva i uključenosti u normalne svakodnevne razgovore i odnose. S druge strane, Valentinu je potaknulo izravno obiteljsko iskustvo, kada je u vrlo teškom i kratkom razdoblju morala pronaći pouzdanu pomoć u kući za bliske članove obitelji.
- U takvim trenucima postaje bolno jasno koliko je postojeći sustav nepregledan baš onda kada obitelj ima najmanje vremena, energije i prostora za pogrešku. Ta iskustva spojili smo s našim inženjerskim znanjem i tako je sve počelo – pojašnjavaju Valentina i Denis.
Pravo stanje u Hrvatskoj
Obitelji se danas u potrazi za njegom uglavnom oslanjaju na usmenu predaju, preporuke susjeda i poznanika, nepregledne grupe na društvenim mrežama, oglasnike te neformalne dogovore, što nije održiva metoda.
Osnivači Vincentije kažu kako je najveći problem to što potraga za njegom u kući gotovo uvijek počinje u trenutku obiteljske krize.
- Pod takvim pritiskom obitelji rijetko biraju osobu koja stvarno odgovara njihovim specifičnim potrebama, već prihvaćaju prvu osobu koja je u tom trenutku slobodna, ako ju uopće i uspiju pronaći – prepričavaju.
U većini slučajeva potraga za njegovateljem ne daje nikakvu garanciju o kvalifikacijama osobe koja dolazi u vaš dom, nemate sigurnost da će osoba zaista poštovati dogovoreno, što nije rijetko.
- Proces na Vincentiji osmišljen je tako da obitelj vodi od nejasne potrebe do strukturiranog, obostrano prihvaćenog upoznavanja s relevantnim stručnjakom. Nakon besplatne registracije, obitelj prolazi kroz strukturirani upitnik u kojem opisuje situaciju, pokretljivost starije osobe, svakodnevne rutine, lokaciju i točan opseg potrebne nemedicinske pomoći – kažu osnivači Vincentije.
- S druge strane, neovisni stručnjaci, koji imaju zakonsku osnovu za rad, besplatno kreiraju svoje profile, prilažu dokumente za provjeru te samostalno određuju svoje cijene i dostupnost – dodaju.
Pitanje privatnosti
Kada je riječ o privatnosti starijih osoba, ona se čuva kroz načelo minimizacije, odnosno prikupljaju se samo najnužnije informacije o svakodnevici, rutinama i pokretljivosti starije osobe.
Dosadašnje reakcije korisnika i njegovatelja pokazuju da je pogođena stvarna bolna točka na tržištu. Obitelji ističu ogromno olakšanje jer dobivaju pregledan proces, a stručnjacima je odlično što zadržavaju potpunu autonomiju nad svojim cijenama i rasporedom te im platforma ne uzima postotak od zarade.
- Za pet godina Vincentiju vidimo kao potvrđeni standard i temeljni sloj digitalne infrastrukture za organizaciju njege u kući, koji je krenuo iz Hrvatske i proširio se na europska tržišta – kažu osnivači Vincentije.
Sudjelovanje u programu „Pokreni nešto svoje“ kojeg već 10 godina provodi Philip Morris Zagreb i ACT Grupa, u kojem su odabrani među 10 impact poduzetničkih projekata, donijelo im je kombinaciju financijske i mentorske potpore.
- Jednako nam je važna činjenica da je kroz ovaj program tema njege u kući izašla iz zatvorenog kruga privatnih obiteljskih kriza i dobila javnu potvrdu kao ozbiljno društveno i poduzetničko pitanje. Također, ugled samog programa znatno olakšava otvaranje vrata pri razgovorima s obrazovnim ustanovama, zdravstvenim akterima i budućim partnerima – zaključuju Denis Mijolović i Valentina Ecimović.
Inspirativna priča
Projekt Pokreni nešto svoje zaslužan je za dodatni poticaj i tvrtki LyzorTx, čija je suosnivačica Lorena Derežanin. Riječ je o AI platformi za bržu i efikasniju identifikaciju bakteriofaga u svrhu borbe protiv visokorezistentnih bakterija. Početni fokus su teške i skupe infekcije, posebno infekcije proteza zglobova. Osobito je korisna u bržem i preciznijem ciljanom liječenju jer može smanjiti potrebu za ponovnim operacijama, skratiti hospitalizaciju te uštedjeti desetke tisuća eura po slučaju, a platforma je najviše namijenjena ortopedskim kirurzima.
- Bakteriofagi, ili kraće fagi, virusi su koji inficiraju bakterije. Ne inficiraju ljudske stanice, a za terapiju se odabiru oni koji mogu uništiti ciljanu bakteriju – pojašnjava Derežanin.
- LyzorTx platforma analizira genetske podatke bakteriofaga i predlaže koje bakterije prvo testirati. Cilj nam je skratiti potragu i pronaći odgovarajuće fage uz do pet puta manje laboratorijskih testiranja. Liječniku je konačno važan laboratorijski potvrđen rezultat na temelju kojega njegov tim može razmotriti mogućnosti liječenja – dodaje.
Za Derežanin i njene suradnike, Zoltana Marića i Sandru Kolundžiju, program Pokreni nešto svoje došao je u pravom trenutku. Razvijali su tehnologiju, ali trebalo je od toga i napraviti posao.
- Mentori su nam pomogli s projektnom prijavom i da jasnije odredimo tko bi nam bili prvi korisnici, što im treba i kako im naša platforma može pomoći – prisjeća se.
Prvi izbor
Infekcije proteza zglobova prepoznali su kao jedno od važnih područja jer mogu značiti godine liječenja i ponovljene operacije, no tu ne staju.
- Naš razvoj danas nije ograničen na infekcije proteza. Prvu neovisnu provjeru pripremamo na bakteriji E. coli, a platformu razvijamo i za druge važne uzročnike teško liječivih infekcija kao što su Pseudomonas, Klebsiella, S.aureus, S.epidermidis – govori.
Model koristi bazu znanja koja uključuje rezultate laboratorijskih testiranja, odnosno podatke o tome koji su fagi djelovali na određene bakterije. Na temelju tih podataka i genomskih karakteristika procjenjuje koje nove kombinacije vrijedi prvo testirati.
- Sada provjeravamo koliko se uspješno to znanje može primijeniti na nove bakterijske sojeve i fage. Sa slovenskim proizvođačem bakteriofaga JAFRAL-om dogovorili smo slijepu validaciju, u kojoj ćemo predviđanja usporediti s laboratorijskim rezultatima koji nam unaprijed nisu poznati. Na PMF-u u Zagrebu pripremamo i neovisnu eksperimentalnu provjeru. Mjerit ćemo koliko pouzdano model pronalazi aktivne fage te koliko testiranja i vremena može uštedjeti – kaže naša sugovornica.
Kraći boravak u bolnici
Liječniku je najvažnije može li pacijentu ponuditi dodatnu mogućnost kada dosadašnje liječenje nije pomoglo, a platforma LyzorTx pomaže ubrzati pronalazak odgovarajućih bakteriofaga, čije se djelovanje zatim potvrđuje u laboratoriju.
- Najveće moguće uštede nastaju ako uspješno liječenje pomogne izbjeći ponovljenu operaciju. U tom slučaju troškovi liječenja mogu biti i do 50 posto niži. Za pacijenta to može značiti manje zahvata, kraći boravak u bolnici i lakši oporavak – govori Derežanin.
- Platformu razvijamo za različite bakterijske patogene, pa pozivamo liječnike čiji pacijenti imaju infekcije koje se vraćaju ili ne odgovaraju na terapiju da nam se jave. Želimo se povezati i s istraživačima, laboratorijima te proizvođačima bakteriofaga zainteresiranima za testiranje naše platforme. Pacijenti i njihove obitelji također nam se mogu obratiti, putem web stranice, po mogućnosti uz liječnika koji vodi liječenje – poziva Lorena Derežanin.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Philip Morris Zagreb.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....