U posljednjih deset godina investicije u hrvatske startupe narasle su gotovo deset puta. Ta brojka ne treba čuditi; startupi su specifični po tome što tehnološkim inovacijama donose rješenje gorućih problema, imaju brojne (potencijalne) izvore financiranja te sve izraženiji poduzetnički duh, kao i agilnost koja je nužna za prosperitet na konkurentnom poduzetničkom tržištu. Zbog takvog, često hrabrog i inovativnog pristupa poslovanju, uzdrmali su tradicionalne industrije, stvarajući nove prilike i potičući gospodarski rast širom svijeta.
Brojni dionici hrvatske startup scene i ove godine željno iščekuju Shift Startup program, jedan od dijelova Shift konferencije, koja se ove godine održava 18. i 19. rujna u Zadru, gdje imaju priliku naučiti brojne stvari vezane uz poslovanje, ali se i umrežiti, kako međusobno, tako i s investitorima.
Upravo su investitori nerijetko ključni za uspjeh ovih malih tvrtki koje rade velike stvari. Jedan od njih je i Estonac Toomas Bergmann, koji na Shiftu govori na panelu "Money, Money, Money: You (Don‘t) Need It". Bergmanna nazivaju neiscrpnim i energičnim anđelom čuvarom estonske tehnologije. Zanimljivo je da je upravo on bio prvi ulagač u Bolt, radio je i sa Skypeom, član je nekoliko tehnoloških savjetodavnih odbora, ali i ulagač u neke hrvatske startupove poput Orqe.
Estonija je u ovoj godini vodeća europska zemlja po pitanju količine startupova u omjeru na broj stanovnika. Po tome su pitanju jači čak i od Izraela, kojeg posljednjih godina nazivaju ‘startup nacijom‘. Osim startupa, Estonija ima i rekordan broj takozvanih ‘unicorna‘, startupa koji su narasli toliko da im je vrijednost veća od milijarde američkih dolara, ako ne u apsolutnom smislu onda definitivno odnosu na veličinu države, odnosno ekonomije.
S obzirom na to da dolazi iz ove za startupe iznimno potentne sredine, ali i na to da očigledno ima interes i za poslovanje na Balkanu, pitali smo Bergmanna vidi li neke sličnosti startup scene Baltika i Balkana te imaju li one zajedničke čimbenike koji su ključni za uspjeh.
Jedinstvena kvaliteta
- Baltik i Balkan imaju jedinstvenu kvalitetu koja je zajednička njihovim startup scenama – one nisu stare. Taj, inače negativan čimbenik, omogućuje im da se brzo kreću i lome stvari, a ponekad nešto po putu i isprave. Količina regulacije oko startupa, točnije njezin nedostatak, iznimno je važan aspekt isprobavanja novih poslovnih modela i ideja. Regulacije koje su zakonima postavljene prije 20 godina su drevne i luditske u ovom vremenu u kojem se sve oko nas razvija nevjerojatnom brzinom - govori nam ovaj stručnjak.
Nastavlja, potom, da je Balkan plodno tlo za inovacije.
- Balkanske zemlje poznate su po kvaliteti svog STEM obrazovanja. Kako će se sve više i više dizajna elektronike i hardvera preseliti iz SAD-a i Kine u kontinentalnu Europu tijekom sljedećih desetljeća, znanje i nasljeđe izgradnje sjajnih inženjerskih proizvoda nešto je na čemu bi se regija trebala graditi - pojašnjava.
Na poduzetničku atmosferu u nekoj zemlji utječe cijeli niz faktora, a jedan od njih svakako su i vladine politike i inicijative u poticanju uspješnog startup ekosustava. Bergmann govori da je tu, po njegovom iskustvu, jedno zlatno pravilo: manje je više.
- Sposobnost brzog razvoja poslovnog modela ili ideje i neuspjeha bez pretjerane birokracije ono je što potiče startupove. Mnogi od osnivača startupova nisu MBA, nisu poslovni ljudi, već ljudi iz bilo kojeg drugog područja stručnosti, od medicine do tehnike. Od poljoprivrede do građevinarstva. Probleme koje imaju rješavaju najbolje što znaju. Vlada bi im to trebala omogućiti što je dulje moguće ne opterećujući ih nebitnim nadzorom - smatra.
Na koncu ga pitamo i koje lekcije Balkan može naučiti iz razvoja baltičke startup scene u smislu arhitektonskog i urbanističkog planiranja za inovacijske centre?
- Grad 2030. neće biti isti poput grada 1990. Pojava bespilotnih letjelica, električnih autonomnih sustava dostave i sposobnost ljudi da se vide oči u oči na golemim udaljenostima putem Zoom ili Teams sastanaka mijenjaju ono što grad treba biti. Znamo da će grad postati pametniji, osobniji, ali u isto vrijeme možda i malo kaotičniji za čovjeka. Magija, tehnologija dovoljno napredna da prosječna osoba više ne može razumjeti kako ili zašto radi, bit će svugdje gdje pogledate i bit će potrebno sve više i više čarobnjaka da kontroliraju sve to - zaključuje Bergmann.
Vedran Cindrić jedan je od onih koji imaju iskustvo uspješnog pokretanja i vođenja startupa na Balkanu. Nakon deset godina koje je proveo radeći razne sustave, mobilne aplikacije i platforme za klijente diljem svijeta, shvatio je da bi jedan dio posla kojeg radi, onaj s API servisima, svojevrsnim sustavima za razmjenu podataka u developerskom svijetu, mogao biti puno jednostavniji i razumljiviji.
U problemu je vidio priliku te s dvojicom kolega pokrenuo Treblle, proizvod koji na jednostavan i brz način omogućava svima da imaju pristup i uvid u podatke koji bi inače bili rezervirani samo za ljude koji su razvijali same API servise. Treblle, pokrenut prije nešto više od dvije godine, je već prije samog lansiranja proizvoda bio privukao investiciju od devet milijuna kuna.
Razvoj startupa
- S dvoje kolega iz tadašnje tvrtke sam razvio prvu verziju Trebllea i počeli smo ga koristiti na projektima na kojima smo radili. Kao i u svakoj prvoj verziji, postojao je pregršt nedostataka te tehničkih izazova koje smo s vremenom jedan po jedan rješavali. S vremenom je naš glavni izazov postalo pitanje nastavljamo li raditi projekte za druge klijente ili krećemo punom parom u Treblle. Ta odluka nije bila laka jer se mičemo od uhodanog poslovanja sa stalnim klijentima u nešto potpuno nepoznatno. No, uz malo sreće, uspjeli smo osigurati investiciju jednog Britanskog investicijskog fonda pa smo se mogli stopostotno fokusirati na Treblle i zapravo razvijati taj proizvod dalje - prisjeća se Cindrić.
On je zadovoljan klimom koja se stvorila oko hrvatskih startupa. Našu se zemlju posljednjih godina smatra i svojevrsnim startup hubom. Postoje i razlozi zašto je to tako.
- Kod nas se doista događaju zanimljive stvari i očekujem da će ih biti sve više. A Hrvatska ima i određene prednosti. Recimo, kod nas postoji velika količina tehničkog talenta i ljudi s iskustvom koji su radili na globalnim projektima koje koriste milijuni ljudi s planetarno popularnim tvrtkama. Također, poznavanje engleskog jezika je generalno na jako dobroj razini te smo kao društvo zbog toga dosta otvoreni globalnom tržištu rada. U usporedbi s jednim Londonom, New Yorkom ili San Franciscom, još jedna naša prednost su i cijene rada i života, pa time i poslovanja. Iako se u zadnje vrijeme to dosta mijenja i stvari značajno poskupljuju - govori ovaj CEO.
Kada u jednu rečenicu stavimo "poduzetništvo" i "Hrvatska", brojni će skeptici na prvu reći da je bolje ne bacati se u takve vode jer u našoj zemlji ima previše birokracije i regulacija koje koče poslovanje. Je li to, iz Vedranove perspektive, doista tako?
- Kao netko tko ima iskustva s poslovanjem u Hrvatskoj proteklih 10 godina mogu reći da se situacija i tu do neke mjere popravila i modernizirala. Naravno da ima još puno mjesta za napredak, ali neke su se stvari sigurno i popravile. Ne očekujem od države nikakvu posebnu podršku, ali isto tako mislim da bi se trebalo poraditi na nekim zastarjelim metodologijama rada. Također, jedna od glavnih zamjerki na Hrvatsku koju sam čuo od stranih investitora i radnika je uređenost pravosuđa i općenito povjerenje u sudstvo. To je mjesto gdje mislim da je potrebno uložiti puno rada kako mi koji radimo u Hrvatskoj ne bismo s vremenom morali otvarati firme u drugim državama koje imaju stabilnije i sigurnije pravne sustave kojima ostatak svijeta vjeruje - ukazuje na probleme.
Iako određeni izazovi poslovanja postoje, njih je moguće prevladati. Posebice kada fokus usmjerite na učenje i umrežavanje.
- Bilo kakav oblik suradnje s tvrtkama koje su uspjele napraviti ono što vi kao startup želite je uvijek bitan. Ne samo da vam oni mogu dati odgovore na pitanja do kojih ćete sami potencijalno dolaziti mjesecima, već vam i šire svoje krugove poznanstva, pa samim time i učenja. Mi smo imali sreću da smo već dugi niz godina bili u poslovnom svijetu te smo imali razna poznanstva, od odvjetničkih društava do ljudi koji rade u važnim svjetskim tvrtkama i koje možemo pitati za savjet. Jedan od programa koji nam je dosta značio i po pitanju marketinga i povezivanja je bio i Infobipov Startup Tribe. Tamo smo se povezali s više investitora, a uskoro sudjelujemo na trećem našem Shiftu. I mimo konferencije, Infobipov tim čine ljudi koje uvijek mogu pitati za savjet - kaže Cindrić.
Inače, Infobipov Startup Tribe je globalni program kroz koji Infobip ustupa svoje proizvode na korištenje startupima te na druge razne načine osnažuje ovaj ekosustav, objašnjava nam Nikola Pavešić, direktor za developersko iskustvo i startupe u Infobipu. Trenutno u programu rade s preko 300 startupa iz preko 80 zemalja svijeta. Ovaj je program važan za Infobip jer ih pozicionira kao jedne od lidera u industriji, ali je on, kao što je već spomenuto, nerijetko i krucijalan prozor u svijet lokalnim tvrtkama, kojima je važno imati ovakvu vrstu podrške iz industrije nadohvat ruke.
Uspješne priče
- Hrvatskim, kao i startupima iz drugih dijelova svijeta, dajemo sve pogodnosti programa. Naravno da nam je brend malo jači u Hrvatskoj i regiji pa imamo neproporcionalno puno hrvatskih startupa u odnosu na, primjerice, američke ili azijske. To znači da smo hrvatskim startupima do sada podijelili stotine tisuća eura u našim proizvodima, a puno njih i dolazi na Infobip Shift te ovdje izlažu - govori nam Pavešić.
Kroz godine su brojne iznimno uspješne priče bile povezane s Infobipovima Startup Tribeom. Tako su kroz program prošli Chari, najveći marokanski startup koji digitalizira stotine tisuća dućana i trafika u sjevernoj i zapadnoj Africi; Zuri Health i mTek, jedni od zanimljivijih i najbrže rastućih kenijskih startupa; Seon, najveći mađarski startup koji je globalni lider u svom području financijske sigurnosti.
- Što se tiče Hrvatske, omogućili smo korištenje naših komunikacijskih proizvoda preko 80 startupa koji su tako u ranoj fazi imali prilike raditi s našim proizvodima što im je često, ovisno o industriji i proizvodu, važno za daljnji rast i razvoj - govori Pavešić.
Zakonski okviri i pristup gospodarskom rastu neke države mogu uvelike utjecati na njezin startup ekosustav. Pa, kako vlade na Balkanu mogu dodatno povećati svoju potporu startupima i inovacijama?
- Ono što definitivno nedostaje u Hrvatskoj, ali i u regiji, su kvalitetni investicijski fondovi takozvanog rizičnog kapitala, odnosno ‘venture capitala‘. Kapital je nužan za infrastrukturu startup ekosustava. Naprimjer, jedna mala, ali jako uspješna Estonija ih ima tridesetak. Prioritet države bi trebao biti da omogući regulatorni okvir i poticaje za stvaranje takvih fondova, ali da ne upravlja istima. Konkurencija bi, u situaciji gdje ima puno takvih fondova, iznjedrila bolje i lošije, odnosno specijalizirali bi se za različite faze poslovanja ili različite industrije čiji bi osnivači stvarali nove firme koje će osvojiti svijet - objašnjava direktor u Infobipu.
Iako Hrvatskoj nedostaje rizični kapital, uspjeh tehnološkog sektora je nepobitan.
- Velika količina talenta i povremen manjak mogućnosti u tradicionalnijim ekonomskim granama su faktori koji su pojačani nedavnim ogromnim uspjesima hrvatskog tech sektora. Dva jednoroga, nekoliko kolosalnih ‘exita‘, odnosno prodaja firmi, i jako puno nadolazećih firmi koje stvarno imaju impresivne rezultate su poticaj svim poduzetnim i mladim ljudima koji se bave tehnologijom. Hrvatska startup scena je vrhunska, daleko iznad svojih mogućnosti. Ipak, i tu treba biti oprezan jer će nas svako manje uspavljivanje brzo vratiti niže niz ljestvicu – upozorava Pavešić.
Upravo programi poput Infobipovog zato, među ostalim, služe i kako bi startupi ojačali i zadržali stabilnost. Pavešić im na koncu daje i tri zlatna savjeta, među kojima su preporuke da djeluju globalno, ali se i sjete odakle dolaze.
- Prvo je da odmah razmišljaju o velikim, svjetskim tržištima, jer jedino tako mogu izgraditi stvarno svjetsku kompaniju. Drugo je da ako i kad uspiju podržavaju ekosustav iz kojeg su došli. Treće, i možda najvažnije, je da osiguraju neizmjernu, skoro iracionalnu upornost i prilagodljivost - zaključuje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Infobipa.