Kada ste zadnji put odlučili popraviti neki predmet umjesto baciti ga i jednostavno kupiti novi? Sve veća dostupnost odjeće, obuće, kućanskih uređaja, namještaja učinila je da ljudi više ne razmišljaju kako nešto ponovno iskoristiti, nego kako najbrže i najjeftinije doći do potpuno nove stvari.
Profesorica Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govori kako je tijekom povijesti recikliranje bilo poželjna pojava.
- Svi materijali za koje je bilo jeftinije da se recikliraju, nego da se proizvode novi, reciklirali su se. Tako je bilo puno jeftinije pretaliti staro željezo i napraviti novi proizvod, nego iskopavati željeznu rudu i metalurški proizvoditi novo željezo – pojašnjava.
- Potrošačko društvo u kojem živimo dovodi do ekstremnog iskorištavanja resursa koji su na zemlji ograničeni. Ako ih samo nastavimo trošiti i odlagati na odlagališta, u jednom trenutku ih više neće biti. Održivi razvoj je ključan kako bismo svojoj djeci omogućili jednake uvjete za život kakve imamo i mi – dodaje.
Sve se veći fokus zato stavlja na kružno gospodarstvo, odnosno pokušaj ponovne uporabe već iskorištenog materijala.
- Ponovna uporaba je mjera koja doprinosi smanjenju nastanka otpada do oko tri posto, odnosno može odgoditi čak i do nekoliko godina da neki proizvod uđe u tijek otpada – govori profesorica Anić Vučinić.
Kada je riječ o približavanju koncepta kružnog gospodarstva građanima, profesorica naglašava kako je edukacija ključ uspjeha.
- Svaka edukacija u kojoj se razgovara o problemu, koja ukazuje na loše, a potiče dobre prakse, doprinosi boljem shvaćanju koncepta kružnog gospodarstva. Važno je građanima naglasiti da iako u ovom trenutku ne vide dobrobit takvog postupanja, on će biti vidljiv našoj djeci. Promišljanje o kupovnim navikama može im osigurati budućnost i uvjete kakve imamo i mi – pojašnjava.
Primjeri iz prakse
Ivan Božić, upravitelj socijalne zadruge Humana Nova, čije se funkcioniranje temelji na ponovnoj upotrebi korištene odjeće, govori kako je odgovornost svakog pojedinca i kolektiva da svojim radnjama paze na društvo, okoliš i zajednicu.
- Humana Nova je ideju kružnog gospodarstva počela implementirati još od samih početaka svog djelovanja. Vjerovali smo da otpad nije problem, već resurs kojim marginalizirane društvene skupine možemo uključiti u društvo – govori.
- Prva faza implementacije kružnog gospodarstva u naše djelovanje ticala se ekologije. Bila je usmjerena na prikupljanje rabljene odjeće i tekstila kako bismo smanjili količinu otpada koji završava na odlagalištima i dali tekstilu novu vrijednost. Društvena strana bila je usmjerena na zapošljavanje i osnaživanje društveno marginaliziranih osoba, dugotrajno nezaposlenih ili osoba s invaliditetom – dodaje Božić.
Razvojem poslovnog modela Humana Nova je osmislila procese sortiranja, recikliranja i ponovne uporabe tekstila, čime su stvorili više mogućnosti zapošljavanja. Istovremeno se razvijala i šivaonica u kojoj se koriste novi lokalno dobavljeni i eko certificirani materijali. Tako je zatvoren krug - od prikupljanja i sortiranja, preko recikliranja i kreativne prenamjene pa sve do ponude alternative brzoj modi, odnosno prodaje proizvoda i edukacije zajednice.
- Kružni pristup postao je sastavni dio naše organizacijske kulture i strategije. Sve aktivnosti, od proizvodnje, distribucije do zapošljavanja, temelje se na ponovnoj upotrebi resursa, smanjenju otpada i poticanju društvene odgovornosti – govori.
Ključna suradnja
Upravitelj zadruge Humana Nova govori kako je suradnja s građanima i tvrtkama ključna za uspjeh i podizanje svijesti o važnosti kružnog gospodarstva. Posebno ističe suradnju s tvrtkom IKEA.
- IKEA i Humana Nova imaju višegodišnju suradnju, koja se odvija na nekoliko razina. Humana Nova zbrinjava tekstilne viškove tvrtke IKEA, od prodajnog asortimana do radne odjeće zaposlenika iz koje stvaramo potpuno nove i funkcionalne tekstilne proizvode, poput ruksaka – govori Božić.
Uz to, IKEA je svojim kupcima omogućila i odlaganje tekstilnih viškova prilikom dolaska u robnu kuću IKEA Zagreb pa se ispred nje nalaze četiri spremnika za rabljenu odjeću.
Iz tvrtke IKEA pojašnjavaju kako za njih održivost znači omogućiti kupcima bolji život kod kuće, i to na jednostavan i pristupačan način, koji je i odgovoran prema okolišu. S tim ciljem je i nastala inicijativa „Cirkuliranje“, koju provode drugu godinu zaredom kako bi podigli svijest o važnosti kružnog gospodarstva, educirali kupce o tome kako produljiti život namještaja kod kuće te ih potaknuli na konkretne akcije poput obnove, prenamjene i ponovne upotrebe namještaja.
- Želimo pokazati da održivo ponašanje može biti jednostavno i financijski korisno. Naša istraživanja pokazuju da bi čak 57 posto građana Hrvatske bilo spremno živjeti održivije kada bi im to pomoglo uštedjeti novac. Upravo zato svojim uslugama i komunikacijom nastojimo pokazati kako kružno gospodarstvo donosi koristi ne samo okolišu, već i kućnom budžetu – pojašnjavaju iz tvrtke IKEA.
IKEA svojim kupcima nastoji približiti koncept kružnog gospodarstva uz pomoć usluga koje promiču održivost. Među njima su „Druga prilika“, kojom otkupljuju rabljeni IKEA namještaj, a kupci zauzvrat dobivaju sredstva na vrijednosnoj kartici, koju mogu iskoristiti za kupovinu u robnoj kući.
- Usluga „Druga prilika“ omogućuje kupcima prodaju rabljenog, sastavljenog i neizmijenjenog IKEA namještaja. Proces počinje provjerom popisa proizvoda koji IKEA otkupljuje te online procjenom vrijednosti, čija ponuda vrijedi 30 dana. Namještaj se donosi sastavljen u robnu kuću IKEA Zagreb, gdje se potvrđuje njegovo stanje i određuje konačna vrijednost. Kupac za otkupljeni proizvod dobiva vrijednosnu karticu za kupnju u robnoj kući ili internetskoj trgovini, osim restorana, bistroa i Trgovine švedske hrane – pojašnjavaju iz tvrtke IKEA.
Otkupna cijena ovisi o fizičkom stanju proizvoda te se razlikuju tri kategorije - „kao novo“, „jako dobro“ i „korišteno“, što znači da je proizvod i dalje u dobrom stanju, ali ima vidljive znakove korištenja. U slučaju da je namještaj previše oštećen, kupcu se nudi mogućnost recikliranja cijelog proizvoda.
- Ponosni smo što su i naši sugrađani prepoznali vrijednost ove inicijative te je do sada sav otkupljeni namještaj prodan na odjelu „Kakvo je – takvo je“. Uz rabljeni namještaj, na istom odjelu je, po značajno nižim cijenama, moguće pronaći proizvode koji su ranije bili u našem izložbenom prostoru ili su oštećeni tijekom prijevoza – pojašnjavaju iz tvrtke IKEA.
Kraj bacanju predmeta
U tvrtki IKEA kažu kako kupce nastoje nadahnuti i modularnim rješenjima kojima se proizvodi prilagođavaju njihovim željama i potrebama. Primjerice, ako se obitelj povećala, moguće je dodati još jedan dio omiljenoj sofi, a za osvježenje kuhinje promijeniti fronte i tako pružiti novi sjaj jednom od najvažnijih dijelova doma.
- Cilj je jednostavno i održivo zbrinjavanje namještaja te njegova ponovna upotreba umjesto bacanja – poručuju.
Robna kuća IKEA Zagreb na raspolaganju ima i gotovo 9000 rezervnih dijelova za produženje životnog vijeka namještaja. Riječ je o besplatnoj usluzi u sklopu koje je moguće samostalno naručiti manje dijelove, dok je za one veće potrebno kontaktirati Centar za podršku kupcima. Vijke, kuke ili tiple moguće je naručiti na internetskoj stranici, a potrebno je samo pronaći identifikacijski broj rezervnog dijela koji se također nalazi na stranici u odjeljku Upute i dokumenti kod pojedinog proizvoda.
Kada je riječ o kućanskim uređajima, IKEA je uspostavila partnerstvo s tvrtkom ASCI pa je kupcima na raspolaganju internetska trgovina na kojoj se mogu naručivati originalni rezervni dijelovi za uređaje i dodatke iz IKEA asortimana.
Stvaranje boljeg svakodnevnog života za što veći broj ljudi, na način koji je održiv i odgovoran prema planetu, glavni je cilj tvrtke IKEA.
- Do 2030. godine želimo u potpunosti prijeći na kružno poslovanje te koristiti samo obnovljive i reciklirane materijale. To uključuje proizvodnju 100 posto kružnih proizvoda te omogućavanje kupcima da ih lakše nabave, održavaju i prosljeđuju dalje – pojašnjavaju.
- U skladu s tim, nastavljamo razvijati usluge koje podržavaju kružno gospodarstvo, poput otkupa i prodaje rabljenog namještaja te popravaka i dostupnosti rezervnih dijelova. Poseban naglasak stavljamo na edukaciju kupaca jer vjerujemo da održive navike u domu mogu biti jednostavne, pristupačne i isplative – govore iz tvrtke IKEA.
Nikad dosta kreativnosti
O tome kako predmete nadograditi ili im u potpunosti udahnuti novi život, često razmišlja Martina Palić, vlasnica brenda Mako. Martina kaže kako inspiraciju nalazi svugdje oko sebe, od časopisa, portala i knjiga o uređenju doma do pogleda na same komade namještaja ili dekora kojima je potreban makeover.
- Vjerujem da svaki komad, ako nije baš u potpunosti oštećen, ima potencijal za obnovu, samo je potrebno malo mašte – govori.
Jedan od Martininih projekata bilo je dorađivanje TV klupe, koja je dobila novi sjaj zahvaljujući odjelu tvrtke IKEA „Kakvo je, takvo je“. Štapići za roštilj dali su cool teksturu komodi, stara vrata ormara poslužila kao radne ploče, koje sve povezuju, a mala igra kockicama učinila da cijela TV komoda izgleda jedinstveno.
- Najizazovnije je bilo naći vremena za lijepljenje letvica bez sudjelovanja djece jer je taj korak trajao najduže, a želja je bila ipak koliko-toliko ujednačiti raspored letvica – prisjeća se.
Ova pravnica po struci kaže kako joj je oduvijek bilo mrsko baciti bilo što pa tako sve nastoji spasiti. Prvi korak u realizaciji najčešće napravi na tavanu svoje kuće, na odjelu IKEA „Kakvo je - takvo je“ ili u second hand trgovinama tražeći tamo komad namještaja kojem uz malo truda može dati drugu priliku i pritom uštedjeti.
Martina kaže kako kampanja tvrtke IKEA „Cirkuliranje“ u potpunosti odgovara vrijednostima po kojima i sama već živi i radi. Onima koji i dalje misle da rabljeno znači i nekvalitetno poručuje da se samo sjete koliko su trajali namještaj i uređaji njihovih djedova i baka.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke IKEA.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....