ŽENE ĆE SPASITI SVIJET

Više recikliraju, kompostiraju i štede energiju, no muškarci su i dalje bolji u jednoj stvari

U razgovoru sa psihologinjom i aktivisticom otkrivamo tko je više ekološki osviješten - muškarci ili žene
 Geber86

Pazite li da odvajate otpad, smanjili ste količinu plastike na minimum i reciklirate u svom domu? Preko vikenda unaprijed planirate obroke za predstojeći tjedan kako se ništa od hrane ne bi bacilo? Vrijeme pod tušem svodite na minimalno, a također pazite da grijanje ne radi kada niste kod kuće? Ovo su sve na prvi pogled male stvari, ali mogu učiniti krucijalnu razliku, ali čini se kako su žene te koje ovom gorućem problemu pridaju veću pažnju. Briga prema okolišu tema je koja je aktualna već nekoliko godina, a britanska studija koju je prije tri godine provela istraživačka tvrtka Mintel pokazala je kako žene puno više brinu o okolišu nego muškarci. Je li to zaista istina upitali smo psihologinju Maju Vujčić Vračević te aktivisticu i jednu od pokretača inicijative Za Zlarin bez plastike, Ivanu Kordić.

image
Privatna Arhiva

Spomenuto istraživanje pokazuje kako britanski muškarci zaostaju za ženama što se tiče održavanja dobrih ekoloških navika. Iako je cjelokupno recikliranje postala svojevrsna nacionalna etička navika (72 % Britanaca navodi da stalno recikliraju), muškarci (67 %) imaju znatno manju vjerojatnost od žena (77 %) da budu predani redovitoj reciklaži. Kod grijanja i potrošnje električne energije u britanskim kućanstvima, Mintel otkriva da žene (64 %) češće od muškaraca (58 %) redovito isključuju grijanje kad nisu kod kuće. Dramatična razlika u kojoj dominiraju muškarci jest potrošnja vode gdje 30 % muškaraca uvijek pokušava koristiti manje vode naspram 38 % žena. Zadnji faktor je kompostiranje hrane gdje ponovno „bitku“ dobivaju žene od kojih se o pravilnom razvrstavanju otpada brine 33 % žena naspram 27 % muškaraca.

Tradicionalan odgoj kao najvažnija stavka

Kakva je situacija u Hrvatskoj i zašto se dobiva dojam da žene imaju veću ekološku osviještenost? Naravno, u pitanju je odgoj i tradicionalni pristup održavanju kućanstava i brige o obitelji.

- Znanstvena istraživanja za sada ne podržavaju tezu da postoji spolna razlika zbog koje bi žene bile savjesnije ili otvorenije prema novim iskustvima, tj. novim načinima zbrinjavanja otpada i suočavanja s novim izazovima klimatskih promjena. No, također smo svjesni da su žene u našem tradicionalnom, još uvijek uvelike patrijarhalnom društvu obavljaju značajno veći broj kućanskih poslova te samim time možemo zaključiti da postoji vjerojatno veća povezanost društvene uloge žene s očuvanjem okoliša, a ne da postoji neka vrsta spolne razlike koja bi sprječavala muškarce da ravnopravno sudjeluju u praktičnoj i svakodnevnoj brizi za okoliš – započinje psihologinja Vujčić Vračević.

image
Psihologinja Maja Vujčić Vračević
Privatna Arhiva

Ivana Kordić , stručnjakinja za ekologiju i aktivistica u Udruzi Tatavaka koja je svakodnevno na terenu slaže se s mišljenjem kako i dalje tradicionalni odgoj igra svoju ulogu.

- Naravno da mi kao žene stavljamo veći fokus kada nas još uvijek odgajaju tako da, uz manje ili veće korekcije, još uvijek dajemo najveći obol čišćenju naših domova, kuhanju naših obroka i pranju našeg rublja. Ako vam ovi zadaci predstavljaju dio svakodnevice onda se i možete i naći u prilici da se uopće zapitate “Treba li mi još jedno kemijsko sredstvo za čišćenje upakirano u nereciklabilnu plastičnu ambalažu?” Isto pokazuje i značajan broj znanstvenih istraživanja iz različitih zemalja. Nismo u tome sami – započinje Kordić koja iz prve ruke potvrđuje tezu Britanaca.

image
Aktivistica i jedna od pokretača inicijative Za Zlarin bez plastike, Ivana Kordić
Privatna Arhiva

Naglašava kako na Zlarinu muški dio ekipe odlično reagira na akcije čišćenja i uređenja okoliša, ali primjećuje kako žene pokazuju daleko veći interes za dugoročnije, ali sporije promjene poput djelovanja kroz obrazovanje.

- Veseli me i vrlo ujednačen omjer žena i muškaraca u projektu “SLOGA gradi BIOgredice” koji nam uz podršku dm-a omogućuje da postavimo preko 200 povišenih gredica kućanstvima i institucijama pogođenima potresom. Kako bilo, sasvim je jasno da naše društvo ne može ući u dubinsku promjenu bez da potrebu za njom osjeća i živi većina njegovih pripadnika. Trebamo više muškaraca u svijetu ekološkog aktivizma i društvene promjene – uočava.

image
Lanastock

Budući da žene u Hrvatskoj u prosjeku obavljaju veći broj kućanskih poslova, razumno je za pretpostaviti postoji veza između ta dva fenomena. Međutim, kako navodi Vujčić Vračević, ekološka psihologija ne govori samo o ovom, usko ograničenom broju kućanskih poslova, nego podrazumijeva mnogo više. Iako u većini situacija okoliš nema presudan utjecaj na naše ponašanje, istraživanja su pokazala da stanje našeg doma, neke odlike prostorija u kojima boravimo ili količina zelenila kojoj smo izloženi također može utjecati na naše ponašanje.

- Primjerice, zanimljiv je podatak da djeca koja borave u manje urednom, zapuštenom i manje njima prilagođenom domu, manje ustraju u zadatku. Također, pogled na zelenilo i količina sobnih biljki potiče stvaranje energije, ali i smirenosti što također može dovesti do učinka na naše ponašanje i izvršavanje zadataka – pojašnjava.

image
Privatna Arhiva

Smatra kako je briga za planet usko povezana uz tradicionalnu ulogu žena kao nekoga tko pruža brigu o drugima, o djeci, starijima, a žene su češće u pomagačkim zanimanjima. Međutim, iskazivanje brige i emocija ne mora nužno biti dio samo "primarnog nagona" žena, nego može biti dio našeg općeg nagona za brigu za buduće generacije. Budući da više nema toliko jasno podijeljenih uloga na one koji brinu i one koji zarađuju, možemo se zapitati kako bi bilo tko od nas mogao doprinijeti i brizi za planet i održivom ekonomskom razvoju koji neće ugrožavati sigurnost planeta za buduće generacije.

Umanjuje li briga o okolini muškost?

Britanski istraživači smatraju kako tzv. eko rodni jaz jednostavno može biti odraz nepovezanosti između muškaraca i pitanja zaštite okoliša zbog osjećaja muškaraca da briga za okoliš na neki način potkopava njihovu muževnost, ali Vujčić Vračević ima drugačije stajalište.

- Teško je generalno za pretpostaviti kako bi se pojedinac osjećao i kako bi mislio o samom sebi i svojoj muškosti ako bi iskazivao veću ili manju brigu za planet. Važno je da odgajamo svoju djecu da njeguju univerzalna načela brige o sebi, brige o drugima, ali i o široj zajednici i planetu, te da to nema veze sa ženstvenošću i muževnošću. Takvim pristupom buduće generacije bit će svjesnije svojih potreba i načina zadovoljenja, bit će boljeg mentalnog zdravlja radi bolje povezanosti s drugima, svakako će se i briga o planeti odraziti i na njihovo cjelokupno zdravlje jer klimatske promjene mogu negativno utjecati na sve nas, bez obzira kojeg smo spola – zaključila je psihologinja.

image
Promo

Proizvodi neutralni za okoliš

Da očuvanje i briga o okolišu ne poznaju spolove i godine, vjeruje i dm koji je nedavno u ponudu vlastitih robnih marki uvrstio novu liniju proizvoda koji su neutralni za okoliš. U pitanju su Pro Climate proizvodi, a baš kao što im naziv govori, prihvatljiviji su za okoliš od usporedivih alternativa. Njihova tajna leži u tome što u obzir ne uzimaju i ne kompenziraju isključivo emisije CO2, već i četiri dodatna utjecaja na okoliš: zakiseljavanje, fotokemijski smog, eutrofikaciju i oštećenje ozonskog omotača.

Pro Climate linija sadrži 13 proizvoda od kojih je njih osam proizvoda alverde certificirana prirodna kozmetika, a ostalih pet idealno će poslužiti u kućanstvu. dm je obratio posebnu pozornost na odabir ambalaže za sve proizvode Pro Climate što je rezultiralo ambalažama s velikim udjelom recikliranog materijala, a svaki komad je moguće ponovno reciklirati.

U nastanku održive linije sveobuhvatno su analizirani učinci na okoliš koji se javljaju tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda od prikupljanja sirovina, proizvodnje, transporta, uporabe pa sve do odlaganja. Utjecaj na okoliš u razvoju proizvoda smanjen je optimizacijom proizvodnih procesa, sastojaka ili pakiranja što je više moguće. Preostale, neizbježne utjecaje na okoliš dm kompenzira u onoj mjeri u kojoj su nastali u fazama proizvodnje i odlaganja, uključujući vađenje sirovina.

Kompenzacija se vrši u suradnji s tvrtkom HeimatERBE GmbH, ulaganjem u obnovu područja s niskom ekološkom vrijednošću ili onečišćenih područja. To dugoročno stvara ekološki vrijedne biotope koji pomažu u promicanju biološke raznolikosti i suočavanju s učincima klimatskih promjena, dok se neizbježni učinci poput proizvodnje CO₂, nadoknađuju, na primjer, kroz projekte pošumljavanja.

image
Privatna Arhiva

Krenite već danas

Održivost i briga o planetu nisu nešto što je teško i naporno, a veliku razliku možete učiniti i vi sami, što potvrđuje i Kordić.

- Prvi, jednostavan i temeljni korak je naučiti se pitati, prije svake kupnje: “Treba li to meni zaista?” Tim pitanjem počinje okolišni aktivizam, u svojem najjednostavnijem obliku. Ako još uvijek osjećate otpor prema tome, ne morate sudjelovati na prosvjedima, ne morate postati vegan, ne morate se zauvijek odreći letenja avionom… Ali ako u svojem obiteljskom i prijateljskom krugu raširite ovu naviku postali ste dio (r)evolucije. Smanjenje potrošnje i - posljedično - smanjenje stvaranja otpada, odbacivanje jednokratnog, potrošačkog mentaliteta apsolutno su ključni za promjenu dotrajalog ekonomskog modela kojim smo se doveli gdje jesmo. Nalazimo se pred najvećim generacijskim izazovima klimatske krize i krize bioraznolikosti. Možda i pred najvećim izazovom s kojim smo se kao vrsta dosad susreli. Hoćemo li se pretvoriti u silu šestog masovnog izumiranja ili ćemo posegnuti za zvijezdama i za jednim dubinski pravičnim, održivim društvom, to je temeljni odabir naše generacije.

Da, dovoljno je obratiti pozornost na potrošnju vode i struje, razvrstati tip otpada te u kućanstvu koristiti proizvode koji neće naštetiti prirodi. I zato, krenite već danas jer nikada nije prerano!


Sadržaj nastao u suradnji s dm Hrvatska

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 22:02