Biser kraj mora

Vladimir iz Maslenice želi stvoriti restoran iz snova: ‘Povrće i vino sam vozim iz Slavonije!’

Lokal je otvorio prije šest godina s vizijom da nekadašnji obiteljski posao podigne na jednu potpuno novu razinu

Vladimir Dedić, vlasnik restorana Bistro Biser u Maslenici

 Luka Gerlanc/Cropix

Vladimir Dedić (33) ustaje u 6 ujutro. Kratko doručkuje i odmah odlazi u restoran gdje se zadržava do 15:30, ponekad i do 16 sati, obavljajući pritom sve moguće zadatke od pripreme kuhinje do dostave namirnica. Do početka posluživanja večere uhvati dovoljno vremena da ode kući, istušira se, vidi obitelj i ubaci nešto u usta. Vraća se zatim ponovno lokalu kojem je odlučio posvetiti svoj život i unutar njegova četiri zida ostaje do ponoći, sve dok zadnji gost ne napusti vrata restorana. Drugi dan ga budilica iz sna lovi u isto vrijeme, nevažno bila sredina tjedna ili vikend, i neće ga pustiti na miru sve dok sezona ne završi. Svjestan je on svega toga. Uostalom, sve je to dio njegova plana.

Dedić je vlasnik restorana Bistro Biser u Maslenici. Otvorio ga je prije šest godina s vizijom da nekadašnji obiteljski posao podigne na jednu potpuno novu razinu. Njegovi otac i majka su, uz svoje redovne poslove, dugi niz godina u vlastitoj kući vodili maleni buffet s 30-ak mjesta. Tata Darko je po zanimanju električar, a mama Marija zubni tehničar, tako da im je zalogajnica bila tek dodatni prihod za povećanje kućnog budžeta. Nisu imali neku veliku ponudu – pizze, paštu, nešto sitno s roštilja…i sve su radili sami uz pomoć svoje djece, sina Vladimira i tri kćeri – Klare, Kristine i Barbare.

Obiteljski buffet

Vladimir je imao samo 14 godina kada se njegova obitelj 2004. godine iz rodne Slavonije doselila u zaleđe Novigradskog mora. Iako je morao raditi, na svaki dan proveden u obiteljskoj zalogajnici gledao je kao na podlogu za budućnost, jednu stepenicu bliže ka ostvarenju sna. Što je bivao stariji, to je više koraka grabio – završio je prvo Hotelijersko-turističku i ugostiteljsku školu u Zadru, potom i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Uslijedilo je otvaranje obrta i preuzimanje obiteljskog buffeta, a vrhunac njegova truda došao je na naplatu 2016. godine kada je otvorio Bistro Biser, svoj vlastiti restoran.

- Dijete sam sa slavonskog sela. Kada nas je baka čuvala gledali smo kako kuha i nekako je taj njen osjećaj ispunjenosti s pripremom hrane ostao i u meni – kaže Dedić.

image

Vladimir Dedić, vlasnik restorana Bistro Biser u Maslenici

Luka Gerlanc/Cropix

Njegova vizija, pritom, još nikako nije na 100 posto ostvarenja. Cilj je postići samoodrživost u vidu namirnica, kao i ponudu bazirati na lokalnim proizvodima te što manje ovisiti o veleprodaji. Trenutno im skoro tri četvrtine menija čine riblja jela i to ponajviše zahvaljujući projektu Lagur Tri mora putem kojega su sufinancirali nabavu dijela strojeva i opreme za nove načine termičke obrade ribe. Plodove mora pritom nabavljaju od iskusnih ribara tako da je roba uvijek svježa, a isti modus operandi žele primijeniti i na ostale namirnice.

Na dobrom su putu jer, uz to što vodi restoran, Dedić pomaže svom ocu brinuti o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje broji nasade u Slavoniji i Dalmaciji.

- Imamo vinograd, voćnjak, mladi nasad maslina i uzgajamo vlastito povrće. Kako se dio zemlje nalazi u Cerniku pored Nove Gradiške moram često putovati u Slavoniju da pomognem ocu oko sjetve ili berbe – ističe Dedić te dodaje kako je plan u pravom smislu spojiti plavu i zelenu Hrvatsku.

image

Bistro Biser

Luka Gerlanc/Cropix

Ne bi li redovito bio na očevoj dispoziciji, godišnje putuje i po 20 puta u rodnu Slavoniju, što je put od 400 kilometara u jednom smjeru. Kako bi uštedio na stalnim putovanjima prijavio se u program HOK Obrtnik plus. Riječ je o projektu koji obaveznim i dobrovoljnim članovima Hrvatske obrtničke komore (HOK) osigurava brojne pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana, čime se ostvaruju značajne uštede u poslovanju. U širokoj lepezi pogodnosti obrtnici mogu ugovoriti povoljnije cijene za struju s ugovornom garancijom na dvije godine i gorivo što u ovim vremenima krize donosi značajne uštede za razne industrijske proizvode, zaštitnu opremu, repromaterijal, najam informatičke opreme, različite medicinske usluge.

HOK Obrtnik plus

Dedić, primjerice, koristi pogodnosti vezane uz gorivo i struju, tako da ima puno manje troškove prijevoza i potrošnje energenata. No, jednoj grupi usluga iz programa nikako da se posveti. Naime, HOK i Poliklinika Medikol djeluju zajednički od 2017. od potpisivanja Sporazuma o međusobnoj suradnji, kroz koji je HOK svojim članovima nastojao omogućiti lakši pristup kvalitetnoj zdravstvenoj usluzi. Već je iz dosadašnjeg razgovora jasno kako ovaj mladi ugostitelj radi više od uobičajenih 8 sati dnevno. Svjestan je i on toga, no kaže da nema vremena za odmor.

- Mlad sam, stat ću kada me umor strpa u postelju – veli uz kiseli osmijeh.

Dedić nikako nije jedini obrtnik u takvoj poslovnoj situaciji. Kako piše Forbes, jedno istraživanje je otkrilo da 30 posto vlasnika malih poduzeća radi više od 50 sati tjedno, gotovo 20 posto radi 60 sati ili više, a gotovo 80 posto smatra da radi previše i ne zna kada će se situacija promijeniti. Da prekomjerni rad nikako nije dobar kaže i ravnateljica Poliklinike Medikol Ivanka Trstenjak – Rajković, dr. med. i specijalistica opće medicine.

- Sve što je preko mjere ne vodi dobrome, pa tako i prekomjerni rad loše utječe na zdravlje. Ima nekoliko bitnih kockica slagalice u lošem utjecaju na zdravlje: nepravilan tempo prehrane tijekom dana, nebriga oko unosa vrste i kvalitete namirnica, cjelodnevna izloženost stresu, nedovoljna briga o dnevnoj fizičkoj aktivnosti i duševnom rasterećenju, kao i nebriga oko osiguranja dovoljne duljine spavanja – ističe dr. Trstenjak – Rajković.

image

Ivanka Trstenjak – Rajković, ravnateljica Poliklinike Medikol, dr. med. i specijalistica opće medicine

Poliklinika Medikol

Život ispunjen stresom, uz izostanak osjetljivosti na pojavnost sitnih znakova i simptoma, može dovesti do različitih oboljenja. Najčešće su u pitanje kardiovaskularne bolesti (visoki krvni tlak, srčani infarkt ili moždani udar), ali i onkološke (različita vrste karcinoma) te endokrinološke bolesti (dijabetes, hipotireoza, adipozitet...), kao i bolna muskuloskeletna stanja organizma. Stoga, da bi se oboljenje spriječilo, odnosno da bi se sama bolest dijagnosticirala čim ranije, potrebno je provoditi tzv. preventivne sistematske preglede.

Rana dijagnoza bolesti

- Pravodobno otkrivanje početnih, još nevidljivih bolesti, odnosno bolesti koje još ne pokazuju simptome, omogućuje postavljanje rane dijagnoze bolesti, što povećava šansu uspješnog liječenja i izlječenja. U svakom slučaju, rana dijagnoza poboljšava ishode liječenja. U suprotnom, svako odgađanje odlaska liječniku, osobito kod zloćudnih bolesti, dovodi do otkrivanja bolesti u kasnom stadiju. Posljedično dolazi do razvoja bolesti s ireverzibilnim oštećenjima organa, tkiva, stanica, liječenje postaje skuplje, smanjuje se stopa preživljavanja, a često je neizbježan i smrtni ishod – navodi dr. Trstenjak – Rajković.

Sadržaj preventivnih sistematskih pregleda ovisno o životnoj dobi

Kod žena i muškaraca u dobi od 30+ godina: laboratorijski pregled krvi (slabokrvnost, šećer, visoke masnoće, štitnjača...) i UZV pregled štitnjače, dojke, trbuha i urotrakta

Kod žena i muškaraca u dobi od 40+ godina: jednom godišnje provesti opsežan laboratorijski nalaz krvi s tumorskim markerima, internističko-pulmološko-kardiološku obradu, kao i ginekološku i UZV dijagnostiku

Kod žena i muškaraca u dobi od 50+ godina: naglasak je na pregledu dojke/ pluća/ debelog crijeva/ prostate te kardiovaskularnog sustava

Vratimo se sada natrag našem prvom sugovorniku. Dedić ne bježi od činjenice da puno radi, no ističe da mu u velikom dijelu posla pomaže njegova obitelj. Otac mu često ponudi ruku u restoranu, kao i supruga Ivona, a kada su u pitanje velike akcije na OPG-u u pomoć dolaze sestre s muževima.

- Bez podrške obitelji ne bi ništa od ovoga postigao. Pogotovo ne bez oca, bez njega ne bi bio ni 20 posto osobe koja sam danas – iskren je Dedić te nam dodaje kako će na jesen sigurno otići na preventivne preglede. Uostalom, mora biti zdrav ako želi dostići svoju zacrtanu viziju restorana iz snova.

image

Vladimir Dedić s ocem Darkom Dedićem

Luka Gerlanc/Cropix

Kako se prijaviti za popuste u HOK Obrtnik plus projektu

Projekt funkcionira na način da su pogodnosti koje nude partneri u projektu HOK Obrtnik plus dostupne svim članovima s podmirenim komorskim doprinosom te se ostvaruju izravnim kontaktiranjem željenog partnera. Lista partnera s opisom pogodnosti i kontaktima partnera dostupna je na webu Hrvatske obrtničke komore. Obrtnik se treba obratiti željenom partneru uz napomenu da želi ostvariti pogodnost u okviru programa HOK Obrtnik plus. Partneri imaju pravo zatražiti OIB obrtnika radi provjere ostvaruje li pravo na popust, odnosno, podmiruje li komorski doprinos. U tu svrhu, implementirano je i javno sučelje u koje partner upisuje OIB te dobiva informaciju ostvaruje li član pravo na pogodnost.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske obrtničke komore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. kolovoz 2022 10:31