Kad trebaju informaciju koliko još imaju dana godišnjeg odmora ili im treba potvrda za upis djeteta u vrtić, zaposlenici A1 Hrvatska pitaju Bob Rocka. Bob je interni chatbot i zahvaljujući umjetnoj inteligenciji brzo, precizno i efikasno informira zaposlenike o svim pitanjima koja bi inače postavili svojoj službi za ljudske resurse. Zahvaljujući automatizaciji i robotizaciji, roboti u sedam odjela u A1 obavljaju repetitivne poslove pa se zaposlenici mogu baviti važnijim poslovima za njih i kompaniju.
Zašto vam ovo govorimo? Vidite, stručnjaci koji su stvorili Bob Rocka i njegove kolege robote, rade poslove budućnosti. Oni su eksperti automatizacije i robotizacije, kognitivnog računarstva i strojnog učenja, no takva zanimanja mogu se pronaći i u drugim hrvatskim tvrtkama. U Electrocoinu, koji je Deloitte lani uvrstio u 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, fintech inženjeri rade na inovativnim proizvodima za trgovinu kriptovalutama. Tvrtka Rimac Automobili u 10 godina stvorila je 1000 radnih mjesta i zaposlila ljude na top zanimanjima koja razvijaju inovativne hyper automobile i baterijske sustave.
Prva hrvatska interaktivna mapa poslova
U Hrvatskoj brojne tvrtke razvijaju globalno inovativne proizvode i usluge na kojima već danas rade ljudi koji rade zanimanja budućnosti. Koja su to zanimanja, koje nam vještine za njih trebaju i gdje se za njih obrazovati otkriva prva hrvatska interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti koja donosi pregled 100 zanimanja budućnosti u 10 industrija te je, ujedno, najveći vodič kroz 3.500 vještina koje vam trebaju da bi radili zanimanja budućnosti. Na razvoju mape poslova i vještina budućnosti radio je tim od 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača top tehnoloških tvrtki. Osim liste vještina stručnjaci iz tima donose svoje analize transformacije 10 industrija te vrijedne savjete za mlade koji tek biraju svoj obrazovni put, ali i one koji su već zaposleni, no žele raditi zanimanja budućnosti.
Naime, do 2025. razvit će se čak 97 milijuna novih radnih mjesta na kojima će čovjek usko surađivati s robotima i novim algoritmima, odnosno umjetnom inteligencijom, pokazalo je istraživanje “The Future of Jobs Report” Svjetskog ekonomskog foruma. Među glavnim pokretačima promjena na tržištu rada svakako su robotika te umjetna inteligencija, dvije tehnologije koje već sada mijenjaju svaku industriju, smatra Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska.
- Već sada svjedočimo zamjeni manualnih i repetitivnih zadataka s robotima, a umjetna inteligencija će moći pomoći u predviđanjima mnogih važnih korisničkih potreba – istaknuo je Skender.
Velika potražnja za znanstvenicima
Uzmemo li za primjer autoindustriju, koja je jedna od 10 sektora predstavljenih unutar mape, vidljivo je kako će se do 2025. godine sve više tražiti podatkovni analitičari i znanstvenici, inženjeri materijala i stručnjaci za zaštitu okoliša. U financijama se, pak, sve više traže stručnjaci za baze podataka i mreže, specijalisti za kibernetičku sigurnost i fintech inženjeri. Promjene koje za sobom donosi digitalna revolucija neće zaobići ni javni sektor. Zaposlenik budućnosti bit će fokusiran na tehnologiju, podatke i analitiku s ciljem pružanja bolje usluge građanima. Među 10 zanimanja budućnosti u javnom sektoru tako su analitičar informacijske sigurnosti, specijalist za upravljanje rizikom, podatkovni analitičar i znanstvenik, strateški savjetnik te menadžer za online učenje.
- Moramo biti svjesni činjenice da je 5G osnova za industriju 4.0 i za cjelokupnu digitalizaciju. Novim tehnologijama nitko više neće biti zakinut digitalnim jazom jer živi u ruralnoj sredini s obzirom na to da će u svakom trenutku moći pristupiti virtualnoj radionici ili učionici. S obzirom na iznimno brz razvoj tehnologija i mi ćemo istim tempom morati učiti, pratiti trendove i konstantno usavršavati svoja ekspertna znanja i vještine kako bi ostali konkurentni na tržištu rada – dodao je Skender.
Industrije koje prednjače
Naglu implementaciju novih tehnologija u tržište rada mogli smo prošle godine vidjeti iz prve ruke kada je pandemija koronavirusa prisilila brojne tvrtke na digitalizaciju i rad na daljinu. Ipak, još i prije lockdowna su postojali “early adopteri”, odnosno sektori koji se lakše i brže prilagođavaju novim trendovima.
- Financijska i telekomunikacijska industrija tradicionalno su one koje prve krenu usvajati i primjenjivati nove tehnologije. Ono što možda nije na prvu vidljivo jest činjenica da nove tehnologije ne biraju industriju – pojasnila je Hajdi Ćenan, potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI i suosnivačica i CEO AI startupa Airt.
Ćenan ističe kako se umjetna inteligencija može implementirati i u “tradicionalnim” industrijama poput drvne. Takav slučaj vidljiv je unutar hrvatskog startupa Ascalia koji uz pomoć IoT uređaja, i svih podataka koje skuplja kroz te uređaje, takvoj industriji pomaže predvidjeti kvarove u sustavima.
No, telekomi i ICT industrija su i dalje prvaci u implementaciji novih digitalnih rješenja bez kojih ne mogu ostati konkurentni na tržištu.
- ICT sector ostvario je najveće stope rasta, ostvaren je prihod od 5,4 milijarde eura, od čega 1,2 milijarde izvoza. Ovo je industrija za koju vjerujem da će uskoro u našoj zemlji biti jača i od turističke – dodao je Skender.
Svoju tvrdnju potkrijepio je i na primjeru A1 Hrvatske, tvrtke unutar koje je nova tehnologija u posljednjih 10 godina utjecala na razvoj specifičnih digitalnih proizvoda. Produkt toga je razvoj virtualnih shopova u Zagrebu i Splitu, usluga digitalnog tehničara i asistenta, mobilna aplikacija Moj A1 preko koje korisnici imaju uvid u sve što im treba, ali i ostale interne usluge poput chatbota.
Obrazovanje u novom dobu
Brojne tehnološke inovacije nisu samo promijenile i ubrzale poslovne procese, već su u potpunosti preokrenule način učenja i obrazovanja, ali i povećale očekivanja poslodavaca prema zaposlenicima. Analiza The Future of Jobs Report Svjetskoga ekonomskog foruma pokazuje da danas čak 94 posto poslodavaca očekuje od svojih zaposlenika da steknu nove vještine na poslu koji rade, što je veliki skok s obzirom na to da je prije tri godine usvajanje novih znanja tražilo 65 posto poslodavaca.
Otvorenost prema kontinuiranom učenju, sposobnost brze prilagodbe, kreativnost, rješavanje problema te emocionalna inteligencija – samo su neke od vještina za koje naši sugovornici smatraju da će biti potrebne svakom radniku, a s njima se slaže i Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre i nacionalni koordinator EU inicijative “Grand Coalition for Digital Skills and Jobs”.
- Ključ kvalitetnog obrazovanja u ovim područjima je u brzoj detekciji trendova i tehnologija koje danas, brže i snažnije no ikad, formiraju buduće tržište rada i ono što se na njemu zaista traži i cijeni – naveo je.
Suprotno mišljenju javnosti, Balen smatra kako danas naši mladi i svi oni koji žele napredovati mogu i u Hrvatskoj pronaći kvalitetnu edukaciju za poslove i vještine budućnosti.
Kao primjer dobre prakse naveo je Algebru, za koju ističe da kontinuirano nameće trendove. Da je to uistinu tako, potvrđuje i činjenica da je ova obrazovna organizacija prije 15 godina pokrenula prve programe školovanja za primjenu skladištenja podataka i poslovne analitike iz čega se nešto kasnije razvio studij podatkovne znanosti ili engl. Data Science, a slično je bilo i s programima internetskog marketinga iz čega su izrasli prvi preddiplomski i diplomski studiji digitalnog marketinga. U trenutku upisa prvih generacija, ovo su bili jedni od prvih takvih studija u Europi.
- Efikasnost obrazovnog sustava značajno ovisi o brzini prilagodbe budućim trendovima i suradnji s poduzetnicima i poslodavcima. Mapa koju smo prezentirali, a koja sadrži pregled zanimanja budućnosti i ključnih vještina odlična je nadopuna nekim širim nacionalnim projektima te može pomoći mladima da prepoznaju svoje globalne prilike, ali može poslužiti i kao polazišna točka za kreiranje i prilagodbu obrazovnih programa – dodao je Balen.
Cjeloživotno obrazovanje
Veliku pažnju cjeloživotnom obrazovanju svojih zaposlenika posvećuju i u A1 Hrvatska.
Naime, u posljednje tri godine A1 Hrvatska oformila je potpuno nove odjele i radna mjesta koja su usko vezana uz nove tehnologije. Tako kod njih danas rade stručnjaci za robotiku, developeri za umjetnu inteligenciju, data znanstvenici i scrum masteri. Do 2025. godine svoj fokus usmjerit će na poslove vezane uz obradu podataka, na developere, machine learning inženjere i slične poslove.
Kako bi njihovi zaposlenici išli u korak s vremenom, unutar kompanije oformili su A1 Future HUB koji za cilj ima pokriti tekuće “rupe” u znanju. Skender objašnjava kako je program “always on” te se sastoji od velikog broja različitih edukacijskih programa. Riječ je o jedinstvenom razvojnom programu koji podržava profesionalni i osobni rast svih zaposlenika na svim razinama s naglaskom na tri ključna područja: vještine budućnosti, lidere budućnosti i ekspertna znanja.
Osim A1 Future HUB-a, koji je namijenjen zaposlenicima, jedan od tehnoloških lidera u telekom industriji pokrenuo je i program za početnike pod nazivom A1 Start. Riječ je o edukacijskom programu putem kojeg planiraju zaposliti osam studenata kojima će uz mentorstvo i edukaciju pružiti priliku za rad na izazovnim projektima iz data science područja i data analitike.
- Ako kao individualci ili kompanija želimo ostati konkurentni na tržištu rada moramo pratiti trendove, učiti o novim tehnologijama te kontinuirano usvajati nove vještine i znanja – zaključio je Skender.
Više o vještinama i poslovima budućnosti saznajte ovdje.