ISTRAŽILI SMO

Zašto svi hrle u zlatni prsten? Na ovom području stalno se gradi, zemljišta planu u trenu, a investitori ulažu milijune eura

U tijeku je investicijski boom na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina. Gradi se sve više novih, a šire se postojeći logističko-distributivni centri, kako za zakup tako i za vlastite potrebe. U čemu je tajna?
 Srdjan Vrancic/Cropix

Baš kao što London ima Reading, a New York ima New Haven, tako i Zagreb ima svoj zlatni prsten od devet gradova među kojima su Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić te još 25 općina i 694 naselja.

Na tome su području, uz sam rub metropole, svi veliki trgovački centri, proizvodni pogoni mnogih domaćih kompanija, kao i skladišta te logistički centri velikih stranih kompanija kojima je posebno važna sjajna prometna povezanost. Kad takav prsten okružuje glavni grad kaže se da su to trgovačke žile koje pumpaju ekonomiju metropola.

Upravo su tako i svi gradovi Zagrebačke županije, popularno zvane Zagrebački prsten, smješteni na izvrsnim prometnim putovima - kroz njih prolazi nekoliko državnih autocesta i željezničkih pravaca, a Zračna luka "Franjo Tuđman", najveća u Hrvatskoj, nalazi se na teritoriju te županije. Hrvatska je smještena u središte transportnih puteva Europe, neki će reći da smo i vrata Balkana, što je jedna od glavnih točaka razvoja. Nije stoga ni čudno što je u Zagrebačkom prstenu u tijeku investicijski boom na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina.

- Interes za kupnjom zemljišta takvog tipa u Zagrebačkom prstenu je povećan unatrag dvije godine zbog interesa i investicija kako domaćih, tako i stranih developera, neposredno ili preko posrednika. Na istočnom dijelu Zagrebačkog prstena, a koji je obuhvaća područje Žitnjak-Rugvica-Dugo Selo interes je povećan s obzirom na prometnu infrastrukturu, neposrednu blizinu najvažnijih prometnih pravaca, potencijal za proširenjem te geostrateški položaj - ističu stručnjaci iz B2 Nekretnina, koje su dio poznate grupacije B2 Kapital. Oni su jedini iz Hrvatske sudjelovali na najvećem sajmu za nekretnine i investicije u Europi u Münchenu stoga potvrđuju kako je interes stranih investitora za takvu vrstu zemljišta u Hrvatskoj golem.

image
Srdjan Vrancic/cropix

Gradi se sve više novih, a šire se postojeći logističko-distributivni centri, kako za zakup tako i za vlastite potrebe.

Reporteri Jutarnjeg, par mjeseci prije nego će svijet nakratko zaustaviti pandemija, prvi su ušli u veliki Sortirni centar Hrvatske Pošte u Velikoj Gorici, vrijedan 50 milijuna eura koji u svom skladištu ima mjesta za 8.000 paleta, a utovarni centar može primiti više od tisuću dostavnih vozila.

Otprilike u isto to doba u mjestu Kupljenovu pored Zaprešića službeno je otvoren novi proizvodni pogon jednog domaćeg investitora iz prehrambene industrije, vrijedan više od 38 milijuna kuna.

Strani investitor iz avioindustrije počeo je u prosincu prošle godine u Jakovlju graditi veliku tvornicu, a riječ je o investiciji vrijednoj 33 milijuna eura.

Investicijski skok

Ove godine je, pak, sve iznenadila vijest da su u rekordnom roku 'planuli' svi raspoloživi kapaciteti za zakup u business parku u blizini Velike Gorice.Vrijednost najvećeg projekta u sklopu parka kreće se oko 60 milijuna eura, a radi se o logističkom centru površine oko 68.600 četvornih metara koji gradi domaći investitor.

image
Matija Djanjesic/Cropix

U poslovnoj zoni Križ ljetos je krenula gradnja logističkog centra za jedan strani trgovački lanac čija je investicija vrijedna čak 75 milijuna eura, dok na zagrebačkom Žitnjaku novi, suvremeno opremljeni logističko-distribucijski centar težak 8,74 milijuna kuna na više od 4100 četvornih metara gradi jedan domaći investitor.

Vodstvo stranog trgovačkog lanca potpisalo je predugovor o kupnji zemljišta za gradnju logističkog centra u Donjoj Zdenčini, a najavljeno je i da jedan strani investitor početkom sljedeće godine kreće u gradnju velikog logističkog centra na oko 70.000 četvornih metara u Samoboru u koji će se utrošiti oko 400 milijuna kuna.

Teško je uopće izbrojati gdje se sve grade logistički centri, stoga smo izdvojili samo neke kako bismo oslikali pozitivnu investicijsku atmosferu u okolici Zagreba.

Intenzivniji razvoj logističkih centara na Zagrebačkom prstenu počeo je prije 15-ak godina, a potom se intenzivirao 2008. i 2009., kada su sagrađeni veliki logistički centri u Svetoj Nedelji, Rugvici, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom i na Žitnjaku. Razvitak se nastavio laganim tempom, a onda se dogodio ekstreman skok.

Velika potražnja

Budući da Hrvatskoj i dalje prevladava 'build to own' model prema kojem tvrtke grade logističke i distributivne centre za svoje potrebe ili, pak, ulaze u partnerstvo s developerima koji ih grade za njih pa tvrtke postaju dugoročni zakupci, ponuda prostora iznimno je ograničena, a građevinska zemljišta u poslovnim zonama gotovo se instantno razgrabe.

image
B2 Nekretnine

Potvrđuju nam to i stručnjaci iz B2 Nekretnina, koji su nedavno na tržište za prodaju plasirali dva zemljišta idealna za izgradnju logističkog centra.

Prvo i veće zemljište, od čak 81.908 četvornih metara nalazi se u Dugom Selu, 20 kilometara istočno od grada Zagreba, u industrijskom i poslovnom okruženju s brzim pristupom autocesti. Radi se o ravnom terenu koji ima potencijal za izgradnju logističkog centra i poslovno industrijskih zgrada sa skladišnim prostorima.

image
B2 Nekretnine

Drugo zemljište, od 23.708 četvornih metara nalazi se u Sesvetskom Kraljevcu, između Zagreba i Dugog Sela. Smješteno je u građevinskoj zoni, u blizini proizvodnih pogona tvrtki Končar i Agroproteinka.

Ova dva zemljišta imaju sve idealne karakteristike koje su potrebne za izgradnju logističko-distribucijskog centra. Kako ističu iz B2 Nekretnina, riječ je o građevinskim zemljištima s uređenim zemljišno-knjižnim i katastarskim stanjem koji se nalaze u blizini većeg trgovačkog ili industrijskog središta. Imaju dobru prometnu infrastrukturu, omogućen kolni pristup većim transportnim vozilima te povoljan geostrateški položaj za razmjenu dobara između država i ostalih gradova. K tome, povoljna je i konfiguracija tla, razvijena je komunalna infrastruktura, a dostupni su kvalitetni potencijalni kooperanti.

image
B2 Nekretnine

Rast tržišta

Čak i sada, u doba ponovnog jeka pandemije većina ranije ugovorenih investicija za gradnju logističkih centara je ostvarena ili će uskoro biti. Jer, iako su učinci pandemije općenito negativni na gospodarstvo, određeni sektori zabilježili su značajan rast prodaje, kao što su trgovina mješovitom robom, maloprodaja i potrošačka elektronika, što je označilo pozitivna kretanja na europskom tržištu logističkih nekretnina u 2020. godini. Zbog porasta potražnje za integriranjem usluga, upravljanjem podacima i sklonosti fleksibilnim rješenjima, stručnjaci ističu da se očekuje visoki rast na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina.

Naime, kako potražnja za specifičnim procesima i sveobuhvatnim uslugama raste, logističke nekretnine postaju idealno rješenje za tvrtke. Zapadna Europa dominira, zauzimajući više od tri četvrtine tržišta, pri čemu Njemačka ima najveći udio. Međutim, očekuje se da će zemlje u regiji srednje i istočne Europe ostvariti visoki rast u budućnosti, a dio tog skoka vidljiv je i danas.

- Došlo je do povećane potrebe za većim skladištima u periodu pandemije, što je posljedica rasta online prodaje u maloprodaji. Mnogi se odlučuju graditi logističke centre u Zagrebačkom prstenu jer su manji troškovi distribucije do krajnjeg potrošača, a Zagreb kao najrazvijenija gospodarska regija ima i izvrstan geostrateški položaj - objašnjavaju iz B2 Nekretnina.

image
Boris Kovacev/Cropix

K tome, u cilju što povoljnije investicijske atmosfere, gradovi i općine u Zagrebačkom prstenu privlače ulagače povoljnim uvjetima za poslovanje u poduzetničkim zonama, odriču se dijela komunalne naknade, subvencioniraju kamatu na kredite, digitaliziraju gradske zone, ulažu u komunalnu i prometnu infrastrukturu...

Primjerice, kako bi pomogao investitorima Grad Velika Gorica uveo je institut “osobnog investicijskog pratitelja” u cilju što bržeg rješavanja administrativnih prepreka kako bi se planirana investicija ostvarila u najkraćem mogućem roku. Planiraju i poticajne mjere, odnosno subvencije i olakšice investitorima kroz umanjenje u rasponu od 10 do 90 posto komunalnog doprinosa.

Jedinice lokalne samouprave i uprave imaju zadatak stvoriti partnerske odnose s investitorima, pomoći im oko velikih projekata koji će na kraju donijeti niz benefita njihovom kraju, ponajprije u vidu novih radnih mjesta.

U poticajnoj atmosferi razvitka koja vlada proteklih godina, u Zagrebačkom prstenu sve je smišljeno po mjeri budućih investitora na koje se gleda kao na partnere i prijatelje gradova i općina.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s B2 Kapitalom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2021 21:16