Bolje spriječiti

Zbog epidemije gripe hrvatski zdravstveni sustav ‘puca po šavovima‘, jedna skupina ljudi je najugroženija

Godišnje se u Hrvatskoj registrira 10 000 do 80 000 slučajeva gripe, a stvarni broj oboljelih je višestruko veći
 Damir Krajac/Cropix

Temperatura od 38 °C i viša, glavobolja, bol u mišićima, kašalj i povraćanje najčešći su simptomi bolesti koja nastupa naglo tijekom studenog i početkom prosinca svake godine. Riječ je o gripi od koje, prema podacima Europskog portala za informacije o cijepljenju, godišnje oboli do 50 milijuna ljudi.

Na gripu ne treba gledati ležerno jer je ona ozbiljna bolest koja svake godine poprima epidemijske razmjere. Zbog toga predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sustav, smatra prof. dr.sc. Rok Čivljak, dr.med. iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

- Gripa se ubraja u epidemijske bolesti jer kada se pojavi u populaciji, naglo oboli veći broj ljudi, s različitom incidencijom svake godine. Početkom proljeća nestane i oboljelih nema do kraja jeseni. Godišnje se u Hrvatskoj registrira 10 000 do 80 000 slučajeva gripe, a stvarni broj oboljelih je sigurno višestruko veći. Zdravstveni sustav ‘puca po šavovima‘ zbog svake epidemije takvih razmjera jer naglo naraste potreba za pregledom, ali i hospitalizacijom većeg broja oboljelih. Uz to, tijekom zimskih mjeseci i epidemije gripe bilježi se i veći broj slučajeva drugih nezaraznih bolesti, poput srčanog i moždanog udara, što se također uzročno-posljedično dovodi u vezu s gripom – objašnjava dr. Čivljak.

image

Prof. dr.sc. Rok Čivljak, dr.med. iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"

Ustupljena fotografija

Gripa vs. prehlada

Vrlo je nezgodno što se tijekom sezone gripe, navodi dr. Čivljak, razbuktaju i drugi respiratorni virusi, ali i bakterije. Tada imamo istovremenu cirkulaciju više respiratornih uzročnika koji uzrokuju mnoštvo oboljelih, a ponekad ih međusobno nije lako razlikovati. Od gripe najčešće obolijeva radno aktivno stanovništvo i djeca, no simptomi kod svakoga mogu biti različiti, ovisno o tipu i jačini. Širi se socijalnim kontaktom - zrakom, kapljičnim putem i aerosolom.

U mladih i prethodno zdravih osoba koje nemaju druge predležeće bolesti, kaže dr. Čivljak, gripa prolazi za tri do sedam dana. Simptomi u tim slučajevima su vrućica (nekad i preko 40 °C), slabost u mišićima i zglobovima, glavobolja, gubitak apetita, proljev, hunjavica, kašalj i grlobolja. No, neke skupine, poput djece mlađe od dvije godine, trudnica i starije osobe s kroničnim bolestima, napominje dr. Čivljak, teže podnose gripu.

- Kod takvih skupina gripa predstavlja bolest opasnu po život. Gripa u tih osoba traje dulje, a bolesnici često razviju neku od komplikacija gripe kao što je upala pluća, koja u osoba iz rizičnih skupina može dovesti do zatajenja disanja i smrti. Virus gripe odgovoran je i za nastanak upale mišića, zatim upalu moždanih ovojnica (meningitis), upalu srčanog mišića i srčane ovojnice, a može doprinijeti i nastanku infarkta.

Važno je napomenuti da gripa nije isto što i prehlada, iako ih često poistovjećujmo. Prema Centru za kontrolu bolesti i prevenciju, prehladu ne uzrokuje virus gripe te je karakteriziraju izraženiji simptomi dišnog sustava od samog početka bolesti, dok kod se kod gripe respiratorni problemi javljaju tek kasnije. Osim toga, prehlada je blaža od gripe i prolazi uglavnom bez komplikacija.

Osim navedenih komplikacija, gripa sa sobom vuče i sekundarne bakterijske komplikacije, navodi dr. Čivljak. To su bakterijska upala pluća, upala sinusa, srednjeg uha, najčešće kod male djece, kao i rizik razvoja drugih invazivnih bolesti poput sepse i gnojnog meningitisa. Samo se bakterijske infekcije liječe antibiotikom, ne i virusne jer antibiotici, napominje dr. Čivljak, ne djeluju ni na jedan virus.

Najveći mit

O cijepljenju, baš kao i o svemu, postoje mitovi u koje mnogi vjeruju, a ne bi trebali. Jedan od najvećih je, otkriva dr. Čivljak, da samo cjepivo u cijepljenih osoba izaziva gripu.

- To je netočno jer cjepivo koje se u nas koristi ne sadrži živi virus gripe pa ne može izazvati bolest. Cjepivo sadrži samo djeliće virusa, odnosno antigene, koji ne mogu izazvati bolest već potiču naš imunosni sustav da razvije zaštitu od gripe. Doduše, cjepivo protiv gripe, kao i većina drugih cjepiva, kao nuspojavu mogu izazvati vrućicu, glavobolju i bolove u mišićima i zglobovima, pa osobe pomisle da su dobile gripu. No, radi se samo o nuspojavama cijepljenja, najčešće blagog karaktera i kratkog trajanja, a ne o pravoj gripi – poručuje dr. Čivljak.

image
Damir Krajac/Cropix

Drugi mit je da cijepljenje ne štiti od pojave gripe te da i cijepljeni mogu oboljeti pa se ne isplati cijepiti. Dr. Čivljak objašnjava da je točno da i cijepljene osobe mogu dobiti gripu, ali je rizik obolijevanja manji nego u necijepljenih. Teži oblici su, kaže, puno rjeđi u cijepljenih, a i rizik smrti u cijepljenih je značajno manji nego u necijepljenih.

Za one koji sumnjaju u sigurnost cjepiva za gripu, dr. Čivljak kaže da cjepiva protiv gripe imaju odličan sigurnosni profil.

- Nakon što se u proteklih 50 godina svake godine stotine milijuna građana cijepi cjepivom protiv gripe, pokazalo se da su nuspojave izuzetno rijetke i najčešće blage i bezazlene. Iako učinkovitost cjepiva može varirati od sezone do sezone (ovisno o cirkulirajućim tipovima virusa i sastavu cjepiva), nedavne studije pokazuju da cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik od obolijevanja za 40 do 60 posto među cjelokupnom populacijom kada većina cirkulirajućih virusa gripe dobro odgovara onima koji se koriste u izradi cjepiva. Općenito, cjepiva koja se trenutno koriste protiv gripe bolje djeluju u smislu zaštite od virusa gripe B i gripe A(H1N1), a nude manju zaštitu protiv virusa gripe A(H3N2) – objašnjava dr. Čivljak.

Kako su trudnice jedna od visokorizičnih skupina za razvoj ozbiljnih komplikacija od gripe, cijepljenje se preporučuje i njima.

- Nekoliko je studija pokazalo da cijepljenje protiv gripe može zaštititi ne samo trudnice tijekom i nakon trudnoće, već i zaštititi bebu od infekcije gripom nekoliko mjeseci nakon rođenja. No, zbog rizika ozbiljnijih posljedica cijepljenja posebno se prati pojavnost Guillain-Barréovog sindroma (GBS) i mogućih negativnih učinaka na trudnice i dojenčad - kaže dr. Čivljak.

Mjere prevencije

Kako bismo smanjili rizik od gripe, osim cjepiva možemo primijeniti razne metode prevencije. Najvažnija je, poručuje dr. Čivljak, održavati zdravlje ispravnom prehranom i tjelesnom aktivnošću, što doprinosi boljoj učinkovitosti imunološkog sustava.

- U zimskim mjesecima uputno je izbjegavati zatvorene prostore, kao i prostore u kojima se puši jer pušenje jako povećava sklonost i osjetljivost respiratornim infekcijama. Osobe s respiratornim simptomima trebale bi izbjegavati kontakt s drugim osobama kada to nije nužno ili nositi masku radi smanjenja širenja virusa na druge ljude – zaključuje dr. Čivljak.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Swixx Biopharma

PM-HR-2023-12-6778; Datum odobrenja 12/2023.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. svibanj 2024 16:14