Tihi ubojica modernog doba. Razlog našeg evolucijskog opstanka i uzrok zdravstvene krize 21. stoljeća. Zbog njega ne možemo spavati, gubimo fokus i strpljenje, ne osjećamo apetit niti za hranu, niti za zabavu, zatvaramo se u samoću i gubimo širu sliku o vlastitoj realnosti. Bez obzira na dva desetljeća jasnih znanstvenih dokaza o zdravstvenim opasnostima stresa, ponekad ga još uvijek romantiziramo jer je pokazatelj poslovnog uspjeha i života na visokoj nozi. Govorili su nam da moramo pregristi povremene neugodnosti poput glavobolja, loše probave i nedostatka sna jer se jedino tako uspijeva u modernome društvu. To je put svakog poznatog doktora, odvjetnika, poduzetnika, menadžera, znanstvenika, umjetnika ili sportaša. Svatko je od njih morao žrtvovati dio sebe pa valjda tako moramo i mi.
Stres je vodeći zdravstveni rizik našeg društva. Povezan je s najučestalijim uzrocima smrti u Hrvatskoj i drugim europskim državama, poput oboljenja srca i krvožilnog sustava, dijabetesa i malignih tumora. Međutim, još uvijek ga ne doživljavamo ozbiljnom prijetnjom.
Ovu je godinu Native Ad Studio Hanza Medije odlučio posvetiti istraživanju stresa kako bismo svojim čitateljima otkrili ključne karakteristike ovog opasnog, no zanemarivanog simptoma modernog društva. Cilj nam je otići korak dalje od sakupljanja znanja i stručnih analiza, želimo potaknuti relevantnu raspravu za naše sugrađane. Stoga smo odlučili stvoriti prvu kartu stresa u hrvatskim gradovima i napokon odgovoriti na pitanje gdje je najmanje, a gdje najviše stresno živjeti u Hrvatskoj. Brojne su varijable uključene u ovaj projekt, no kako bismo vam predstavili vjerodostojne rezultate, ključnu ulogu imate vi. Nitko ne poznaje vaše osjećaje i stanja bolje nego vi sami. Zato se nadamo da ćete se uključiti i odgovoriti na sljedećih nekoliko pitanja, potpuno anonimno.
- Kada me drugi pitaju što je to stres, pokažem im ovu veliku nakupinu u arterijama - objašnjava doktorica znanosti Carol Shively za dokumentarac National Geographica. Shively je svoju karijeru posvetila istražujući vidljivi i opipljivi utjecaj stresa.
Uz neurobiologa Roberta Sapolskyja, patologinja Shively je među grupom stručnjaka koji su zauvijek promijenili poimanje stresa u svakodnevnom životu. Stres je fiziološki odgovor dizajniran kao kratkotrajno resetiranje tijela tako da se maksimalno posveti preživljavanju neposredne opasnosti. Umjesto da probavljamo hranu ili da nam zarastaju rane, adrenalin i kortizol se pobrinu da smo spremni za bitku ili utrku života. No, povod stresa nije ograničen na neposredne fizičke prijetnje, dovoljan je značajniji osjećaj nesigurnosti ili gubitka kontrole da osjetimo psihološku opasnost.
To se pokazalo osobito važnim za razumijevanje stresa na poslu gdje se prema istraživanjima ovih stručnjaka češće i jače pojavljuje kod onih niže u hijerarhiji. Drugim riječima, zaposlenici imaju veće izglede taložiti naslage u svojim arterijama od svojih šefova jer imaju manje kontrole nad svojim poslom i položajem u zajednici u kojoj rade.
Stres je već 2011. godine postao vodećim razlogom dugoročnih izostanaka s radnog mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu. No, tek deset godina kasnije, tijekom globalne pandemije, odlučili smo priznati da imamo problem. Posao smo prenijeli doma pa boravak u vlastita četiri zida više nije mogla biti zadnja slamka spasa od stresa na radnom mjestu. Godišnje gubimo bilijun američkih dolara zbog poremećaja uzrokovanih stresom.
Svjetska zdravstvena zajednica procjenjuje da je covid-19 pandemija doprinijela zdravstvenoj krizi s porastom slučajeva tjeskobe i depresije za 25 posto. Prema Institutu za zdravstvenu metriku i evaluaciju, na postojećih 491 milijuna slučajeva tijekom posljednje dvije godine dodatnih se 130 milijuna građana u svijetu suočilo s anksioznim i depresivnim poremećajima.
Zanima nas kako se vi suočavate sa stresom u svome životu, prepoznajete li ga, smatrate li se osjetljivijima ili otpornijima od drugih. Jeste li i sami uključeni u istraživanje stresa ili društveno angažirani kako biste pomogli drugima da se s njime suoče? Što vas zanima, intrigira, brine ili motivira vezano za mentalno zdravlje? Imate li neko iskustvo s posla, od doma, s putovanja, iz djetinjstva ili društva koje biste htjeli podijeliti s drugima?
Svaki put kada se divimo nekome tko je noći i vikende proveo budan za laptopom kako bi odradio tri projekta istovremeno te potom preispitujemo sebe jer mi to nismo napravili, produbljujemo opasnu spiralu vrednovanja samih sebe prema tuđim, a ne vlastitim vrijednostima. Zapamtite da je prvi korak u ostvarenju kvalitetnijeg života prepoznavanje vlastitih vrijednosti i usklada svakodnevnih prioriteta s njima.
Pratite nas i dalje jer uskoro na jednom mjestu donosimo sve o stresu - kako ga prepoznati, kako ga se riješiti i kako pomoći drugima da mu se odupru.