Newtonovi zakoni gibanja, gravitacija, energija i rad, agregatna stanja, fazni prijelazi. Dok većina hrvatskih učenika od ovih pojmova iz fizike ima noćne more (na Državnoj je maturi ispit iz ovog predmeta palo 46,4 posto maturanata), Lucija Ražov (18) ima ih u malom prstu. Do prošle godine bila je učenica XV. gimnazije, a omiljeni joj je predmet bila upravo fizika. Imala je, kaže, odličnu nastavnicu i program, zbog čega je uživala u učenju. Pored redovne nastave je pohađala i natjecanja iz fizike pa je išla i na dodatne sate iz ovog predmeta, a proučavala je njegove razne aspekte i u slobodno vrijeme. Kao logičan nastavak svega toga, Lucija je nedavno upisala prvu godinu studija primijenjene fizike na Eindhoven University of Technology i tamo je jedna od 200 brucoša na godini.
A od dvije stotine novopečenih studenata, Lucija je jedna od tek 28 posto djevojaka. Uobičajen je to, nažalost, postotak na europskim fakultetima STEM orijentacije. Za usporedbu, na zagrebačkom FER-u studentice čine oko 20 posto svih upisanih.
- Osobno mi manji udio žena na fakultetu ne stvara problem. Ali mi je žao da sustav ima takvu nepravilnost. U prošlosti se žene nije toliko ohrabrivalo da se obrazuju u STEM području, no vjerujem i čini mi se da se stvari mijenjaju – kaže Lucija.
Broj studenata ide u pola
Priča nam kako je sama često na natjecanjima i u drugim situacijama znala biti jedina djevojka u prostoriji.
- S vremenom sam se na to naviknula, no uvijek postoji ona doza samoispunjavajućeg proročanstva: što ako sam negdje jedina žena i ne napravim stvari dobro pa potvrdim stereotip da su muškarci bolji u određenim područjima nego žene – iskreno govori, no ponavlja da vjeruje da će se stvari s vremenom popraviti te da ravnopravnost više neće biti samo slovo na papiru.
U Lucijinom slučaju doista nema govora o tome je li fizika za nju ili ne. Jasno je kao dan. Kaže da se na fakultetu za sada definitivno dobro snašla.
- Neke su mi stvari poznate već od prije, no nije preopušteno. Sve u svemu, jako sam zadovoljna – kaže nam, dodajući kako se broj studenata od početnih 200 već smanjio. Profesori su najavili da su dosadašnje statistike uvijek bile takve da se do kraja prve godine broj studenata iz raznih razloga nerijetko i prepolovi.
No, ona sigurno neće u ovu drugu skupinu.
- Zanimljiv mi je istraživački način razmišljanja u fizici. Što god se događa oko mene, ja to gledam kroz prizmu fizike. Razmišljam kako i zašto se nešto dogodilo i koji procesi iza toga stoje. Sviđa mi se što je to znanost koja traži da stvari uvijek gledaš iz nekog novog kuta, da smisliš neki novi način na koji ćeš pristupiti problemu – govori nam studentica, koja nam se javila iz Nizozemske, svojeg novog doma.
Proučavala programe
Pa, što točno zapravo znači termin ‘primijenjena fizika‘, što je ujedno i ime njezina fakultetskog odjela?
- Može se reći da je ona sličnija inženjerstvu. Naglasak je na radu u labosu, u praksi, na rješavanju problema iz svakodnevnog života – objašnjava Lucija.
Već dugo je znala što konkretno želi dobiti od studija pa je prije mature detaljno istraživala programe europskih sveučilišta.
- Kod ovog u Eindhovenu mi se svidjelo baš sve; i kampus i odjel i program. Upisala sam ga bez problema, a jedina je komplikacija zapravo bilo prevođenje svih dokumenata. Ali ne samo dokumenata nego i, primjerice, kurikuluma. To im je bilo potrebno da bi procijenili nivo znanja. No, isplatilo se. Prezadovoljna sam svime ovdje – kaže.
Studentska je godina tamo podijeljena na četiri kvartala, a u svakom studenti rade na tri kolegija. Njih rješavaju kroz ispite, najprije na polovici, a onda i na kraju ciklusa.
- Ako padneš ispit, imaš pravo još jednom izaći. Ako ni to ne prođeš, prenosiš predmet u iduću godinu. Također, ovdje je pravilo da moraš skupiti minimalno 46 od 60 ECTS-a u godini. Ako ne uspiješ, gubiš pravo studiranja na tome smjeru – tumači Lucija.
Internacionalna okolina
Još jedna posebnost je da su na njezinom novom fakultetu studenti iz cijeloga svijeta.
- I na fakultetu i u kampusu uvijek ima ljudi, nikada mi se nije dogodilo da nemam s kime pričati. Kampus, u kojem živim, je ogroman i prekrasan. Oko njega je veliki zeleni teren, a sve zgrade su povezane. U Zagrebu sam do škole putovala barem sat vremena tako da mi je ovo priličan šok, sve je blizu – kaže Lucija.
Kao i u Hrvatskoj u posljednje vrijeme, u Nizozemskoj je, govori, sve poprilično skupo.
- No studentski život je štedljiv i ne mogu se žaliti. Po tom mi pitanju značajno pomaže i stipendija Zagrebačke županije – govori Lucija, koja je ovu studentsku potporu dobila na račun svoje izvrsnosti u školi.
Ne može reći da joj išta nedostaje, dapače.
- Ovdje u kampusu imamo kino i sportski centar, sve s popustima za studente. I javni prijevoz, primjerice, ima posebne cijene. Vrlo sam zahvalna što sam dobila priliku za stipendiju kao student u inozemstvu – kaže.
Na koncu ju pitamo i koje bi savjete dala drugim budućim studentima koji razmišljaju o tome da se zbog obrazovanja upute van granica Hrvatske.
- Definitivno da istraže što više kako bi našli svoj savršeni odabir te da krenu na vrijeme. Fakulteti u inozemstvu imaju različite rokove za upis od naših. Isto tako, poručila bi im da uvijek osim plana A imaju i plan B, C, pa i D kako bi bili sigurni da će uspjeti u onome što žele – zaključuje Lucija.
A Lucija je tek jedna 75 novih stipendista Zagrebačke županije, među kojima je 45 učenika i 30 studenta, a stipendiranje nastavlja i njih 127 iz prethodnih godina koji su zadovoljili uvjete za nastavak. Stipendije za učenike mjesečno iznose 80 eura, a za studente 160 eura, a isplaćuju se svih dvanaest mjeseci u godini, za što je osigurano nešto više od 271 tisuće eura.
Lea i Klara same su sudjelovale na svečanoj dodjeli stipendija. Tamo je istaknuto da je od 45 stipendija za učenike njih 20 dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od toga tri za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 25 stipendija, od čega deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata je pak od 30 stipendija njih15 dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od toga su dvije stipendije išle za zanimanja glazbenog smjera, a prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 15 stipendija.
Čestitavši novim stipendistima, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić rekao je: "Budite ponosni na sebe jer ste svojim zalaganjem kao mladi ljudi dali podršku kućnim budžetima. Proračun Zagrebačke županije za 2024. godinu iznosi 132 milijuna, a najveći iznos tj. 45,8 milijuna eura ide u Upravni odjel za odgoj i obrazovanje. Mislim da ova brojka najbolje pokazuje koliko su nam obrazovanje i mladi ljudi bitni."
Koliko stipendije znače županijskim stipendistima otkrio je ovogodišnji dobitnik Tin Oršić, student mehatornike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
- Zahvaljujem se u ime svih stipendistica i stipendista županu i Županiji na dodijeljenim stipendijama koje će nam pomoći u našem školovanju - zaključuje Tin.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke županije.