VODEĆI OTKUPLJIVAČ VOĆA I POVRĆA

‘Znamo kako proizvoditi više hrane u Hrvatskoj, ali moramo saditi ono što kupci žele‘

S dijelom kooperanata već postoji i planska proizvodnja midi lubenice, češnjaka, višnje, rajčice grapollo, gljiva i paprike babure, odnosno paprike za ajvar i krastavaca za preradu

Tomislav Đurić i Sanja Burić
 

 Matija Djanješić/Cropix

Sanja Burić dobar je dio djetinjstva provela s bakom i djedom koji su se bavili poljoprivredom u okolici Samobora. Danas, Burić i dalje posjećuje polja i njive, no ovoga puta sa svojim timom i s namjerom da maksimalno podrže poljoprivrednike kako bi osigurali plasman njihovih uroda. Ona je, naime, predsjednica Uprave tvrtke ENNA Fruit, vodeće firme za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu svježeg voća i povrća na području Hrvatske i regije. Riječ je o kompaniji koja surađuje s više od 1000 domaćih kooperanata, a lani je kroz njihove kapacitete prošlo više od 100.000 tona robe, a u 2022. planiraju kupiti i distribuirati oko 120.000 tona robe. Osim što se bave otkupom i distribucijom svježeg voća i povrća, njihov proizvodni pogon za preradu u Slatini jedan je od najvećih i najmodernijih u regiji tako da ujedno proizvode i širok asortiman prerađenog voća i povrća po tradicionalnoj recepturi i suvremenoj tehnologiji. Uz to, u voćnjaku Obreška kod Ivanić-Grada, ukupne površine 250 hektara, upravljaju proizvodnjom jabuka na oko 160 hektara, a u planu je i podizanje novih nasada.

- Ovo je za mene povratak korijenima, jer sam se kroz posao vratila prirodi i uspomenama iz djetinjstva, a užarena atmosfera tradinga, u kojem imam preko 17 godina iskustva i koji zaista volim raditi, i dalje ostaje suština mog posla. Danas sam zahvalna što su me životne okolnosti i sredina u kojoj sam odrastala od najranijeg djetinjstva vezali uz poljoprivredu. S tim iskustvom iz ove pozicije mogu reći da bolje razumijem poljoprivrednike i shvaćam koliko je zahtjevnog fizičkog rada, ustrajnosti, odricanja i neizvjesnosti utkano u proizvodnju, i upravo zbog toga se tako dobro osjećam u ovom projektu. U prtljažniku auta uvijek su gumene čizme tako da mogu obići voćnjak, a i s kooperantima otići u polje kada god mi se ukaže prilika i na taj način im dati do znanja da želimo razumjeti, čuti i da smo uvijek dostupni za njih te da ovo nije firma koja se vodi samo iz ureda. U svakom našem centru su timovi stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom koji su svakodnevno na raspolaganju našim kooperantima i na koje smo iznimno ponosni upravo zbog partnerskih odnosa i povjerenja koje su izgradili s proizvođačima. Taj odnos međusobnog povjerenja i uvažavanja, kako interno u firmi, tako i s našim dobavljačima i kupcima, generator je našeg uspjeha – kaže Burić.

image

Sanja Burić, predsjednica Uprave ENNE Fruit

Matija Djanješić/Cropix

ENNA Fruit je osnovana 2020. godine kupovinom poslovanja tvrtke Marinada te se od samog početka nametnula kao apsolutni lider u regiji kada je u pitanju otkup svježeg voća i povrća. Burić je na mjesto predsjednice Uprave došla s bogatim menadžerskim iskustvom stečenim u bankarskom sektoru, kao i u ENNA grupi gdje je vodila tvrtke koje se bave trgovinom i transportom različitih sirovina, a ima i respektabilno iskustvo u tradingu valutama, financijskim izvedenicama i sirovinama u aluminijskoj industriji. Kormilo s njom dijeli Tomislav Đurić, član Uprave koji se iskazao na menadžerskim pozicijama u sektorima infrastrukture i distribucije. Da je njihova suradnja itekako dobra potvrđuju u prvom redu brojke jer je ENNA Fruit prošlu godinu završila s 880 milijuna kuna prihoda, što je veliko povećanje u odnosu na 2020. kada su u pola godine postojanja ostvarili 380 milijuna kuna prihoda. Podaci za prvu polovicu 2022. pokazuju da će ova godina biti još uspješnija zbog čega smo odlučili osobno provjeriti tajne njihova uspjeha.

Važnost logistike

Jedan od ključnih sektora u njihovom poslu jest logistika. Kako rade sa svježim proizvodima koji u roku od nekoliko dana moraju s polja stići na police trgovine, nema baš previše prostora za pogreške. Ipak, posljednje dvije godine su sve samo ne lake po pitanju logistike – prvo je pandemija paralizirala cijeli svijet, a zatim su rat u Ukrajini i rast cijena energenata kao i svih drugih inputa dodatno otežali već tešku situaciju. Logistika je upravo zato, kaže Burić, ključan faktor njihove priče. Imaju otkupne centre u Dugom Selu, Donjem Miholjcu, Opuzenu, Lozanu i Varaždinu te je svaki smješten u bazenu proizvodnje gdje gravitiraju kooperanti. Nakon preuzimanja robe od domaćih poljoprivrednika ENNA Fruit obavlja sve ostale korake – kalibriranje, hlađenje, čuvanje robe pod određenim temperaturnim režimom, pakiranje i dostavu u trgovačke centre. Povrće i voće iz uvoza, pak, dolazi u Dugo Selo gdje se također provode svi ovi koraci.

- Kod nas je, naime, izuzetno bitno da sve planski odradimo jer radimo s robom kratkog vijeka trajanja. Jagode, recimo, ne smiju biti dulje od par dana u hladnjači, dok se krumpir, luk i mrkva mogu čuvati mjesecima u adekvatnim namjenskim komorama. Zato je za svaki artikl potrebna i posebna logistička priča – navodi Burić.

Trenutno im je omjer uvozne i domaće robe otprilike jednak, no u planu im je svake godine povećati udio hrvatskih proizvoda i staviti dodatni fokus na domaću proizvodnju. Nije moguće preko noći napraviti veći zaokret jer Hrvatska ne proizvodi dovoljno za svoje potrebe zbog čega je neto uvoznik gotovo svih vrsta voća i povrća.

Kratka sezona

Jedan od strateških ciljeva ENNE Fruit je produljiti sezonu domaće robe koliko god je to moguće te time povećati njezin udio u kupoprodaji. Objasnio nam je to član Uprave Đurić na primjeru luka i mrkve. Kako kaže, Hrvatska ova dva povrća ima dovoljno do kraja godine, no u prvom kvartalu sljedeće kupuje se roba iz inozemstva. Do ovoga dolazi zbog nedostatka adekvatnih skladišnih kapaciteta koja mogu dugotrajno čuvati svježinu robe, ali i zbog manjka sirovine koja je svojim karakteristikama pogodna za dugotrajno skladištenje.

- U Varaždinu smo pokrenuli investiciju za izgradnju skladišta za dugotrajno čuvanje mrkve i luka te smo okupili kooperante koji imaju dovoljno resursa da značajno podignu svoju proizvodnju i prilagode je novim uvjetima skladištenja. Plan nam je kroz dvije godine u prvom kvartalu zamijeniti dio inozemne robe domaćom – ističe Đurić.

image

Tomislav Đurić, član Uprave ENNE Fruit

Matija Djanješić/Cropix

Na ovu temu se nadovezala i Burić koja je istaknula da su jedni od ključnih izazova kratka sezona dostupnosti domaćeg voća i povrća te nedostatak kontinuiteta ponude prema tržištu.

- U skladu s time želimo implementirati određenu vrstu planske proizvodnje i graditi još čvršće partnerske odnose s našim kooperantima kroz intenzivniju profesionalnu tehnološku podršku s naše strane, definiranje ciljanih artikala koje ćemo podizati u proizvodnji te u konačnici osigurati plasman uroda na domaćem i inozemnom tržištu. Planiramo stoga dodatno pojačati naš tim s iskusnim agronomskim stručnjacima koji će biti na raspolaganju našim kooperantima kao savjetodavna podrška u proizvodnji – objašnjava Burić.

Pozitivni primjeri

Već u prve dvije godine poslovanja imaju nekoliko pozitivnih primjera dogovorene planske proizvodnje, gdje je ENNA Fruit percipirala zahtjeve tržišta i u suradnji sa svojim kooperantima organizirala plansku proizvodnju ciljanih sorti, od kojih ističu midi lubenice koju su donedavno uvozili. Ovom proizvodnjom zamijenili su uvoznu robu domaćom te proizveli i određene količine za izvoz, dok su sličan projekt dogovorili i u proizvodnji češnjaka. S dijelom kooperanata već postoji i planska proizvodnja višnje, rajčice grapollo, gljiva i paprike babure, odnosno paprike za ajvar i krastavaca za preradu.

Osim toga, brojne zemlje sve više razmišljaju o samodostatnosti po pitanju proizvodnje voća i povrća zbog logističkih poteškoća nastalih u doba pandemije. Hrvatska trenutno rijetko koju vrstu voća i povrća proizvodi u količini dovoljnoj za vlastito tržište, kao što je slučaj s jabukom i mandarinom, ali postoji potencijal za puno više samo ako se odredi pravi put razvoja, ističe Đurić. Prema njegovim procjenama, uz pravilne procese, u roku od tri do pet godina moguće je stvoriti samostalnije hrvatsko tržište. Na tu temu se nadovezala se i Burić koja navodi da je prošlo vrijeme jeftine hrane.

- Sve više vidimo da se mladi poljoprivrednici okreću proizvodnji i selu, što je zasigurno posljedica pandemije i krize koja je nastala u zadnje dvije godine. To samo pokazuje da potencijal postoji jer je vrijeme jeftine hrane prošlo i od poljoprivrede se danas može lijepo živjeti, pogotovo ako poljoprivrednik ima partnera kojemu je u interesu razvoj domaće proizvodnje – kaže Burić.

Nova ulaganja

ENNA Fruit tako svojim kooperantima nudi tehnološku podršku u vidu nabave opreme i repromaterijala te stručne smjernice za unaprjeđenje proizvoda, kao i osigurani plasman na domaće i strano tržište te pomoć oko financiranja projekata kroz izravno posredovanje prema bankama ili razvojnim agencijama.

- Poljoprivrednicima je primarni fokus proizvodnja, kako bi finalni proizvod bio što bolji. Mi smo tu da im na tom putu nudimo podršku te omogućimo da njihovo voće i povrće u konačnici bude traženi i cijenjeni proizvod na policama – ističe Đurić.

image
/Matija Djanješić/Cropix

Što se, pak, ENNE Fruit tiče, tvrtka ima niz novih ulaganja pripremljenih za budućnost. Prošle su godine pokrenuli firmu u Srbiji te se i u toj zemlji planiraju ozbiljno pozicionirati u otkupu domaćeg voća i povrća. U tijeku je i realizacija akvizicije kapaciteta od 10.000 tona u Bosni i Hercegovini i otvaranje tvrtke u Sloveniji gdje će također fokus biti na otkup robe iz domaće proizvodnje.

- Ovo su naša strateška tržišta i svako nam je jednako interesantno. Naš je plan kroz sinergiju okrupnjavanja otkupa domaće proizvodnje na svim ovim tržištima i pametnih logističkih rješenja (efikasni hladni lanci opskrbe) graditi konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu. – dodaje Burić.

U Hrvatskoj je pak u tijeku podizanje efikasnosti kroz primjenu novih tehnologija te ulaganje u obnovljive izvore energije. Već ove je godine plan investirati oko 40 milijuna kuna u efikasnost i energetsku učinkovitost postojećih kapaciteta, čime će oko 30 posto potreba za energijom dobivati iz obnovljivih izvora. Uz to, u pripremi je veliki interni projekt standardizacije i certificiranja proizvodnje u koji će uključiti sve kooperante koji uz njihovu podršku mogu zadovoljiti definirane uvjete, a sve kako bi krajnji potrošači znali da je svaki artikl prošao tražene uvjete kvalitete od polja do police.

- Moramo biti svjesni da nije sve što je hrvatsko automatski i superkvalitetno ili najbolje. No, to možemo postići ako se konsolidiramo te ako kroz određene standarde podignemo proizvodnju. Na taj način hrvatski proizvod uistinu može biti i najkvalitetniji – kaže Burić.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke ENNA Fruit.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 03:16