ČESTA GREŠKA

Znate li gdje spremiti jaja, sir, meso, banane? ‘Ako hranu pravilno složite, produžit ćete joj rok trajanja‘

Čak 40 posto otpada od hrane čini jestivi dio. Uz par korisnih savjeta i trikova uvelike se može smanjiti količina hrane koja se baca u kućanstvu
 Bruno Konjević/Cropix

Svaki Hrvat godišnje u smeće baci čak 71 kilogram hrane. Zvuči nevjerojatno puno. To je kao da svatko od nas baci 363.140 štruce kruha.

Prema rezultatima istraživanja ministarstava gospodarstva i zaštite okoliša u kućanstvima i poslovnom sektoru ukupno svake godine nastane 286.379 tona otpada od hrane. Tim bi se otpadom moglo napuniti čak 12.000 šlepera.

Globalno gledano, procjenjuje se da se godišnje baca jedna trećina ukupne količine hrane namijenjene ljudskoj prehrani na cijelom svijetu - to je otprilike oko 1,3 milijarde tona hrane. Rasipanje hrane događa se na svim razinama opskrbnog lanca: usjevi trunu na polju ako ne postoji dovoljna potražnja za prodaju u trgovinama, fini mliječni proizvodi se skidaju s polica supermarketa kada prođe rok trajanja, dio hrane se uništava i tijekom transporta, a veliki problem u gotovo svakom kućanstvu predstavlja znatna količina kuhinjskog otpada što je odgovornost svakog pojedinca. Zato se sve više zagovara zero-waste kuhanje, održivija praksa kojoj je cilj iskoristiti apsolutni maksimum od svake namirnice.

Iako u kućanstvima 60 posto otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, zabrinjavajuće je da 40 posto otpada čini jestivi dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Pritom, umjesto da hranu kompostiramo, mi je i dalje najčešće bacamo u miješani otpad.

image
Shutterstock

Ovakvim nepromišljenim i neopreznim navikama ne samo da osiromašujemo vlastiti budžet, nego i uništavamo prirodu. Godišnja količina otpada koji nastane u Hrvatskoj emitira jednaku količinu stakleničkih plinova poput 415.000 automobila.

Korisni trikovi

Najviše bacamo meso, voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Razlozi? Najčešće previše toga kupimo i skuhamo, često ne pojedemo hranu na vrijeme pa joj istekne rok trajanja ili, pak, neispravno skladištimo hranu pa se pokvari.

Nekoliko je korisnih trikova uz pomoć kojih je jednostavno smanjiti količinu hrane koja završi u smeću. Primjerice, obavezno provjerite zalihe namirnica prije odlaska u kupnju jer ako kupujete ciljano manje su šanse da ćete gomilati hranu koju na kraju nećete konzumirati. Zato je pametno i planirati jelovnik i kupovati u skladu s njim.

image
Shutterstock

Poželjno je da minimalno jednom tjedno organizirate namirnice u svom kućanstvu. Na policama i u smočnici nadohvat ruke stavite one koje su već otvorene ili kojima se bliži rok trajanja. Nemojte zaboraviti ni na hladnjak.

Koliko pravilan raspored hrane može pomoći u produljenju vijeka trajanja namirnica, kojim namirnicama nikako nije mjesto u hladnjaku, kako uopće pravilno složiti namirnice i na što treba posebno paziti? Odgovore na ova pitanja dala nam je Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

- Prilikom spremanja hrane u hladnjak potrebno je voditi računa o njenom rasporedu, pri čemu u obzir treba uzeti temperaturu na policama hladnjaka. Niske temperature usporavaju prirodni proces kvarenja hrane, odnosno razvoj štetnih mikroorganizama te se tako produžuje njezin vijek. Idealna temperatura hladnjaka je u rasponu od 3 do 5 °C. Na višim temperaturama bakterije imaju bolje uvjete za razmnožavanje, što uzrokuje brže propadanje i kvarenje hrane. Stoga provjerite je li temperatura u hladnjaku zadovoljavajuća, osobito ako je pun hrane ili ga često otvarate. Temperaturu u hladnjaku možete provjeriti tako da stavite termometar u najhladniji dio hladnjaka, uz stražnji zid blizu motora hladnjaka. Temperatura ne smije biti viša od 5 °C – rekla je Sokolić.

image

Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH)

Privatna arhiva

Meso nikada ne smije biti na najvišoj polici, jaja ne smiju biti u kartonu, a sirevima nije mjesto pri dnu hladnjaka. Puno je ovakvih trikova kojima zapravo čuvamo namirnice, ali i svoje zdravlje.

Pametan raspored u hladnjaku

- Pravilan redoslijed hrane na policama može spriječiti potencijalni rast patogena i tako smanjiti rizik od pojave bolesti koje se prenose hranom. Izuzetno je važno sirovo meso, meso peradi i ribu držati podalje od druge hrane kako bi se izbjegla kontaminacija i osigurala najbolja moguća higijena – objašnjava Sokolić dodajući korisne savjete. Upravo su ovakve praktične i pristupačne informacije ključne za krajnje potrošače kako bi mogli donositi odluke temeljene na znanosti. To želi postići i kampanja #EUChooseSafeFood kroz koju se nastoji educirati potrošače o relevantnim temama iz područja sigurnosti hrane i potaknuti ih da kritički promišljaju o svakodnevnom odabiru hrane, ali i objasniti im kako Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) doprinosi europskom zakonodavstvu koje štiti potrošača i cijeli prehrambeni lanac.

- Potrošači u EU mogu biti uvjereni da je hrana koju stavljaju na svoje stolove sigurna. Mogu vjerovati sustavu sigurnosti hrane u EU i znanstvenim spoznajama na kojima se taj sustav temelji i već 20 godina podupire sigurnost hrane. #EUChooseSafeFood je važan primjer našeg partnerstva s nacionalnim institucijama za sigurnost hrane i suradnje s organizacijama potrošača, proizvođačima hrane i civilnim društvom – rekao je ravnatelj EFSA-e, Bernhard Url.

EFSA je kao referentno tijelo Europske unije za znanstvenu procjenu rizika vezanu uz sigurnost hrane i hrane za životinje nositelj kampanje na razini Europske unije, dok se na nacionalnoj razini kampanja provodi u suradnji s partnerskim institucijama. Nositelj kampanje u Hrvatskoj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Osim Hrvatske, kampanja se aktivno provodi još u 10 europskih zemalja među kojima su Italija, Španjolska, Austrija, Latvija​, Poljska, Portugal, Finska, Grčka i Cipar.

Kako biste bili sigurni da je hrana koju imate u hladnjaku dobra za konzumiranje, Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a ističe kako valja pripaziti da vam ambalaža bude dobro zatvorena i da termički neobrađeno meso ili plodove mora uvijek držite na najnižoj polici hladnjaka, jer ako vam bilo što procuri, neće kapati po hrani na polici ispod.

image
Shutterstock

Mliječne proizvode čuvajte na višoj, hladnijoj polici. Jaja izvadite iz kartonske ambalaže jer ona izvana može biti zagađena, ali i s vanjske strane ljuske. Stoga ih je poželjno držati u dijelu hladnjaka, obično u vratima, gdje se ništa drugo ne drži. Sireve je potrebno držati u gornjem dijelu hladnjaka gdje je najujednačenija temperatura u hladnjaku. Nešto niža temperatura je obično u ladicama na dnu hladnjaka, koje su namijenjene voću i povrću.

Pažljivo odvojite sirovu od kuhane i pečene hrane kako biste izbjegli kontaminaciju te čuvajte hranu u čistim spremnicima s poklopcem. Hranu koja nam ostane i otvorena pakiranja trebaju biti potpuno zatvorena kako bi se spriječio ulazak potencijalno kontaminirajućih bakterija i mirisa, a preporučuje se korištenje hermetičkih posuda.

Upravo pravilnim čuvanjem, redovitim čišćenjem sadržaja i polica hladnjaka može se jednostavno unaprijediti higijena hrane u hladnjaku, a pritom će se i izbjeći nepotrebno bacanje. Postoji specifičan razlog zašto pretrpavanje hladnJaka nikada nije dobra ideja.

- Sve tvari, pa tako i hrana, imaju svoj rok trajanja i kada on prođe, ne samo da joj se smanjuje nutritivna vrijednost i kvaliteta, već može biti i štetna za zdravlje. Stoga je važno čitati oznake na hrani na kojima je naveden rok trajanja hrane i uputa za čuvanje hrane kako bi se izbjeglo nepotrebno bacanje hrane. Također je važno ne pretjerivati u količini hrane koju držite kod kuće i ne stvarati zalihe. Pretrpavanjem hladnjaka smanjuje se protok zraka koji je važan za održavanje adekvatne temperature – ističe ravnateljica HAPIH-a.

Odgovorna kupovina

Prilikom kupovine, potrebno je kupovati samo one količine voća i povrća koje se mogu pojesti u nekoliko dana. Pritom treba imati na umu da je neko voće i povrće ipak bolje držati izvan hladnjaka.

Luk, češnjak, krumpir, citrusi, banane i paprika česti su krivci za nedostatak mjesta u hladnjacima, a Sokolić ističe kako je njima zapravo mjesto izvan hladnjaka, na suhom i mračnom mjestu (to posebice vrijedi za luk, češnjak i krumpir). Sve voće i povrće u procesu zrenja treba čuvati na sobnoj temperaturi, a gdje god ih čuvali, treba izbjegavati držanje voća i povrća zajedno, budući da plin etilen koji otpušta voće ubrzava dozrijevanje i truljenje.

image
Shutterstock

Pri organizaciji hladnjaka posebnu pozornost treba obratiti na – rok trajanja. Odnosno, valja razlikovati oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" čije se značenje uvelike razlikuje, iako mnogi toga uopće nisu svjesni.

- Oznaka "upotrijebiti do" odnosi se na sigurnost hrane. Hrana s ovom oznakom može se upotrijebiti do navedenog datuma, nakon čega više nije sigurna za konzumaciju i mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. Ta se oznaka stavlja na svježu i lako kvarljivu hranu, poput svježe ribe, svježeg mesa i mliječnih proizvoda koji mogu prouzročiti zdravstvene tegobe kada se konzumiraju nakon isteka navedenog datuma. Ipak, ako se ta hrana zamrzne prije isteka navedenog datuma na temperaturu -18 °C i niže, ona se ne mora odmah baciti. Preporuka je da se iskoristi u roku od dva mjeseca nakon zamrzavanja te u što kraćem vremenu nakon odmrzavanja.

S druge strane, oznaka "najbolje upotrijebiti do" odnosi se na kvalitetu hrane. Hrana s ovom oznakom će biti sigurna za jelo i nakon isteka datuma "najbolje upotrijebiti do" ako su poštovani uvjeti čuvanja navedeni na ambalaži, no možda neće imati jednak okus ili teksturu. Nema jamstva da će nakon navedenog datuma hrana i dalje biti svježa, ukusna ili, primjerice, hrskava kao i prije, no ona je i dalje sigurna za konzumaciju. Prije konzumiranja potrebno je provjeriti nema li nekih neželjenih promjena i naznaka nesigurnosti, poput prisutnosti kukaca, užeglosti, plijesni i truljenja – objasnila je Sokolić.

image
Shutterstock

Zamrznite višak

Još jedna korisna i održiva praksa koju bi trebalo prigrliti svako kućanstvo je pripremanje manjih obroka. Ostatke nemojte bacati već ih pravilno pohranite u hladnjak i sutradan dovršite ili doradite uz neke nove namirnice. Internet je, srećom, prepun kreativnih recepata. Primjerice, ostatak mesnog pečenja dodajte u salatu, a od preostalog restanog krumpira napravite ukusne popečke. Neke ostatke čak možete i zamrznuti te potom ponovno odmrznuti za konzumiranje.

- Većinu voća i povrća moguće je bez problema zamrznuti, ali morate imati na umu da postoji mogućnost da će nakon odmrzavanja promijeniti svoju teksturu i okus. U povrće koje nije pogodno za zamrzavanje, kao i kod voća, spada ono koje sadrži visok udio vode, poput zelene salate, radiča, krumpira i krastavaca. Za razliku od voća i povrća, meso i riba nakon odmrzavanja zadržavaju gotovo identičnu konzistenciju i boju kao što su imali prije zamrzavanja. Sirovo meso, riba i meso peradi zadržavaju svoju kvalitetu duže nego termički obrađeno meso budući da se tijekom kuhanja ili pečenja gubi tekućina. Kod ribe je vrlo važno da se zamrzava što svježija i očišćena od utrobe, a mogu biti i uklonjene ljuske – napominje Sokolić.

image
Shutterstock

Kada je riječ o mliječnim proizvodima, zamrzavanje najbolje podnosi maslac i njega možete zamrznuti i u pakiranju u kojem je kupljen.

Ako vam se dogodi da ste kupili previše kruha, višak bez problema možete zamrznuti. Sirovo dizano ili lisnato tijesto, dobro zamotajte u plastičnu foliju i odmrznite ga prije pečenja. Možete zamrznuti i kuhanu tjesteninu, koja će biti gotovo ista nakon odmrzavanja.

- Važno je napomenuti da za sigurnost hrane nije dovoljno samo zamrznuti hranu, već je važno da se ona prije korištenja postepeno odmrzne. Najbolji način je postepeno odmrzavanje u hladnjaku. Također treba imati na umu da se jednom zamrznuta hrana ne smije ponovo zamrzavati te stoga treba voditi računa o količini porcije koja se zamrzava – upozorava Sokolić.

Svi ovi trikovi i savjeti vrlo su logični, a kada ih usvojite značajno ćete doprinijeti smanjenu količine hrane koja se baca. Zato je važno informirati se i educirati o ovoj temi jer stručnjaci poput Darje Sokolić imaju pregršt konkretnih preporuka koje vrlo jednostavno već danas možete implementirati u svoju svakodnevicu i malim koracima pomoći prirodi.

Više savjeta o sigurnosti hrane možete pronaći na internetskoj stranici kampanje #EUChooseSafeFood.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 04:33