Kupujete li često online i mislite da ne možete izgubiti veliku količinu novca jer se vama to ne može dogoditi? Da, to je mislila i Vedrana (36), čitateljica Jutarnjeg lista, koja online shopping ima u „malom prstu“. Ali greške se događaju i najboljima.
- Već više od 15 godina kupujem preko interneta i znam za većinu trikova i caki. Otkako sam obavila svoju prvu kupnju (bile su to naušnice preko Ebaya), sve ostale su išle sve lakše i lakše. Od tada se nisam ustručavala kupovati ni odjeću, detalje za dom, kozmetiku, sanitarije pa čak ni tehničke proizvode poput monitora, slušalica, dijelova za računalo, fotoaparate i slično. Prije nekoliko mjeseci došla je još jedna prilika za shopping i to novog laptopa. Uljuljkala sam se u svoju fotelju i krenula istraživati što se nudi. Pronašla sam savršen laptop po povoljnoj cijeni i stavila ga u košaricu. No, nisam ga htjela odmah kupiti, nadajući se da će mu još spustiti cijenu. Koja greška!
Kad sam ga konačno odlučila kupiti, više ga na tom webshopu nije bilo. Tražila sam ga i tražila na drugima, već pomalo očajna, dok mi nije iskočio oglas s točno tim laptopom. „To je to, sad je prilika“, pomislila sam i bacila se na kupovinu. Cijela web trgovina izgledala mi je ok, nimalo sumnjiva, osim što su recenzije drugih kupaca bile čudno pozitivne i sve na isti kalup. No, toliko sam željela laptop da sam to jednostavno ignorirala. Kad je došao red na plaćanje, upisala sam broj kartice i sigurnosti broj, stisnula „kupi“ i to je bilo to. Na mail mi je došla potvrda o kupnji, no čudno mi je bilo to što me sigurnosni sustav nije tražio da transakciju potvrdim preko mobilnog bankarstva. Par minuta poslije imala sam što vidjeti – s računa mi je bio skinut veći iznos nego što iznosi laptop. Uhvatila me panika pa sam odmah nazvala banku i blokirala karticu. Moj me neoprez koštao pola plaće, a da laptop nikada nije došao ne moram ni spominjati! – otkrila nam je Vedrana.
S iskustvom naše čitateljice mogu se poistovjetiti mnogi ljubitelji online shoppinga. Prema istraživanju Eurostata, gotovo 70 posto Europljana kupuje online, a u posljednjih nekoliko godina 12 posto njih je prema podacima Statiste bilo žrtva internetske prijevare jednom ili više puta. Naravno da se greška svakome može dogoditi, ljudi smo. No, ipak živimo u svijetu u kojem su informacije dostupnije nego ikada te ih možemo iskoristiti kako bismo se zaštitili od većine prijevara na internetu i smanjili mogućnost gubitka novca. U nastavku donosimo najčešće greške koje radimo dok kupujemo preko interneta ili koristimo bankarske usluge.
Preskačete recenzije
Osim što je Internet shopping meka, također je zlatni rudnik različitih iskustava. Naravno da je primamljivo odmah stisnuti gumb ‘kupi‘ za nešto što želite snagom tisuću sunaca, no upravo tako možete uludo potrošiti novac. Naime, najpametnija stvar koju možete napraviti prije svake kupovine je pročitati recenzije kupaca. One su jedno od najjačih oružja u borbi protiv nasjedanja na prijevaru. Ako su loše, nepostojeće ili napisane na čudan, generički način s mnogo pravopisnih grešaka, možete biti sigurni da nešto ne štima s tom online trgovinom.
Da biste se dodatno uvjerili kako kupujete od pouzdanog trgovca, obavezno provjerite postoje li na službenoj stranici podaci o sjedištu tvrtke, adresa, OIB, e-mail adresa i ostale informacije koje bi trebale biti tamo. Ako je riječ samo o osobi koja prodaje proizvode preko Facebook i inih profila, pomno proučite iskustva drugih kupaca.
Otvarate neprovjerene linkove
Sigurno ste barem jednom u životu na mail dobili barem nekoliko ponuda za kupovinu od raznih web shopova. Iako današnji sustav zaštite u elektronskim pretincima odmah prepoznaje spam poruke, nekada one završe u glavnom pretincu. Obično je riječ o takozvanim phishing porukama kojima cyber kriminalci žele doći do povjerljivih podataka, brojeva kartica i slično zbog krađe identiteta ili novca. U ovakvim porukama obično vas nagovaraju da kliknete na link s „fantastičnom ponudom“ ili vas obavještavaju da ste osvojili „milijun eura te da do njih možete doći samo ako u određen obrazac upišete svoje podatke“. Nipošto ne klikajte na bilo kakve sumnjive linkove dobivene od neprovjerenih ljudi, trgovaca ili brendova. Radi li se o pouzdanoj adresi možete vrlo lako provjeriti ako je upišete u tražilicu.
Spajate se na nesigurnu mrežu
Osim što morate paziti na vjerodostojnost trgovaca, važno je i kako kupujete online. Ovo se posebno odnosi na mrežu koju koristite. Najsigurnija opcija je obavljanje shoppinga ili bankovnih transakcija kod kuće na mreži za koju znate da je zaštićena te da hakeri ne mogu presresti vaše podatke. A najgora opcija je kupovanje online dok ste spojeni na besplatnu gradsku mrežu ili na onu u nekom kafiću ili restoranu. Informacije poslane putem nesigurnih ili javnih veza mogu se lako hakirati pa je s bilo kojom vrstom online kupovine nužno pričekati dok dođete kući i dok ste na sigurnoj mreži.
Dijelite kartične podatke
Razvitkom tehnologije procvjetao je i online shopping. Kupiti nešto što želimo u samo nekoliko koraka, bez odlaska u fizičku trgovinu, nekada smo samo mogli sanjati, a danas živimo. Istraživanje Geoposta za 2022. godinu pokazalo je da 75 posto Hrvata kupuje online, a masovno ih (čak 90 posto) koristi društvene mreže u tu svrhu.
Iako je plaćanje karticama brzo i lako, može biti i vrlo opasno ako ne pazite gdje njima kupujete. Umjesto plaćanja debitnom karticom koja je vezana uz vaš tekući račun, puno bolja opcija je plaćanje kreditnom karticom uz odgodu, posebnim online „walletima“ ili jednokratnom virtualnom karticom čiji podaci „nestaju“ čim je proizvod ili usluga plaćena. Time se osiguravate da ako i budete meta hakera, ne mogu napraviti ništa jer kartica zapravo više ne postoji.
Nadalje, kartične podatke unosite samo na sigurnim stranicama, čije adrese počinju s \‘https\‘. „S“ u HTTPS je oznaka za posebnu zaštitu informacija koje dolaze sa i s tih stranica. Adrese svih vjerodostojnih online shopova obično počinju s „https“ te pored trake za adresu imaju ikonicu neotključanog lokota.
Ignorirate troškove dostave
Stavljate proizvode u virtualnu košaricu, spremni ste završiti kupnju, ali vidite da vam nedostaje određeni iznos do besplatne poštarine. Sigurno ste barem jednom svjedočili ovakvoj situaciji te znate koliko je lako pasti u zamku besplatne dostave. Prvo što morate napraviti jest izračunati je li količina koja vam nedostaje u košarici jednaka i manja od troškova dostave. Ako je veća, ne isplati se stvarati zalihe samo da biste došli do besplatne poštarine. Velika je vjerojatnost da vam ti dodatni proizvodi zapravo ne trebaju.
Osim toga, preporučljivo je da kod svake kupovine pročitate pravila o povratku robe, tko ju izvršava te obračunava li se naknada za ovu uslugu.
Ne pratite transakcije
Ležernim i nemarnim pristupanjem online bankarstvu također ste izloženiji prijevarama i krađi novca. Svatko tko redovito kupuje online te koristi mobilno bankarstvo trebao bi svakodnevno pratiti sve troškove i transakcije po karticama i računima. Svaki dan odvojite nekoliko minuta za praćenje aktivnosti na svojim tekućim i štednim računima. Na taj ćete način brže uočiti lažne transakcije i zaustaviti kibernetičke kriminalce prije nego što uspiju još više oštetiti vaš novčanik. Ako primijetite kupnju koju niste izvršili, odmah se obratite svojoj banci.
Date se ‘upecati‘
Tijekom rasprodaja ili razdoblja povoljnog shoppinga kao što je Black Friday, vrlo je lako nasjesti na prijevaru. Jest da se tada mogu pronaći odlične pogodnosti i fenomenalni popusti, ali čak i tada treba biti oprezan. Prije nego potrošite pola plaće na proizvod koji mjerkate mjesecima, provjerite da negdje drugdje nije još povoljniji. Da ne biste nepotrebno platili više, provjerite cijene željenih proizvoda nekoliko tjedana prije rasprodaje. Nerijetko se događa da trgovci na dan popusta lažiraju visoku cijenu proizvoda (i dramatično je prekriže) kako biste dobili dojam da ste ga kupili povoljnije, a zapravo je njegova prvotna cijena bila još manja od nove, „snižene“.
Kako ne biste postali dio crne statistike kontinuirano se educirajte, a korisne tekstove o sigurnosti na internetu te detalje o tome kako se zaštiti od cyber prevara pronađite i na stranicama Hrvatske udruge banaka.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske udruge banaka.