Kad umjetna inteligencija ponudi odgovor, važno je zastati i provjeriti ga: je li točan, nedostaje li mu važan kontekst i možemo li mu vjerovati? Djeca danas odrastaju uz AI, pa im je potrebno pomoći da razumiju njegove mogućnosti i ograničenja. Zato su Hrvatski Telekom i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet pokrenuli novi ciklus programa "Alati za moderno doba - AIMO! pametno koristiti AI". Kroz četiri radionice učenici od 6. do 8. razreda uče koristiti AI sigurno, kritički i odgovorno.
Tralalero Tralalala, Tung Tung Tung Sahur, Ballerina Cappuccina. Do prije dvije godine ovo su bile samo nasumične riječi bez ikakvog značenja, a danas teško da niste čuli barem za jednog od ovih brainrot likova. Riječ je o sadržaju koji je generirala umjetna inteligencija, a čiji je cilj da gledatelju zadrži pažnju i potakne na još konzumiranja sličnog sadržaja. I to možda ne bi bilo toliko upitno da nije riječ o sadržaju koji je namijenjen djeci. Repetitivnog, nelogičnog, neobičnog pa čak i zabrinjavajućeg sadržaja koji generira umjetna inteligencija sve je više, i to u obliku animiranih videa i crtića, što ih čini još privlačnijima djeci.
Karakterizira ih brza izmjena kadrova, likova, boja, smjera gledanja lika, zvukova, a ekspresije lica često djeluju neprirodno. Upitne su i radnje koje likovi izvode pa se u takvim videima često nađe i neki oblik nasilja, nesigurna vožnja ili ostali sadržaj neprimjeren za djecu. Termin brainrot, odnosno truljenje mozga, danas se ne koristi samo za gore navedene likove, već je postao uobičajen za sav AI sadržaj, koji ne donosi nikakav smisao. Promatranje takvog sadržaja ne bi bilo toliko zanimljivo da ga se nije počelo povezivati s povećanim rizikom od kognitivnih, bihevioralnih i emocionalnih poremećaja. Format kratkih videa i algoritam koji stoji iza društvenih mreža gledatelju servira konstantno novi sadržaj i tako potiče beskrajni tok konzumiranja te može potaknuti ovisnost.
Uz pomoć brojnih AI alata gotovo svatko može generirati svoj sadržaj i plasirati ga na internet.
- Tehnički je to danas jednostavnije nego ikad. Za tekst ili sliku dovoljno je običnim jezikom opisati što želite i rezultat stiže za nekoliko sekundi. Kratki video s glasom i glazbom nastaje za nekoliko minuta. Ne trebaju vam kamera, studio, glumac ni grafički dizajner, a za osnovnu razinu često ni pretplata - govori Robert Fitoš, direktor za umjetnu inteligenciju u Hrvatskom Telekomu.
Dodaje i da jedna osoba s dostupnim alatima u jednom danu može proizvesti desetke pristojnih tekstova, stotine slika i desetke kratkih videa. Ako proces automatizira, odnosno postavi sustav koji sam piše, generira i objavljuje, brojke postaju praktički neograničene.
- No, upravo zato raste vrijednost onoga što AI ne može lako proizvesti: povjerenja, autentičnog iskustva, provjerenih izvora i imena koje stoji iza sadržaja - napominje Fitoš.
Kako prepoznati AI sadržaj?
Umjetna inteligencija, kaže Fitoš, danas vrlo dobro radi sve gdje je cilj nešto što izgleda i zvuči uvjerljivo. Ipak, i dalje ima svoje greške.
- Razlog leži u načinu na koji ti sustavi rade. Oni ne znaju što je istina, nego što zvuči kao istina. Uče statističke obrasce iz golemih količina podataka i predviđaju najvjerojatniji nastavak, a najvjerojatnije je većinom i točno. Kad nije, AI to ne primijeti, jer nema ugrađenu provjeru ni razumijevanje fizičkog svijeta kakvo ima svako dijete. Zato vrijedi jednostavno pravilo: AI je odličan pomoćnik, a loš izvor - govori.
Iako postaje sve teže, prepoznati sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija nije nemoguće.
- Tekst je previše uglađen i "uravnoteženog" stila, ima puno općenitih fraza i nabrajanja, a malo konkretnih detalja, imena i osobnog iskustva. Na slikama koža djeluje plastično, svjetlo previše savršeno, besmislen tekst na natpisima u pozadini, nelogični detalji poput naušnica koje se ne podudaraju. U videima imamo neprirodne pokrete, predmete koji se mijenjaju iz kadra u kadar, usne ne prate govor, a sami kadrovi traju nekoliko sekundi. Što se tiče glasa, intonacija je ravna, a disanje nepravilno - pojašnjava stručnjak.
Što s djecom?
Učiteljica i autorica priručnika "Umjetna inteligencija - razvoj i primjena", Dalia Kager kaže kako problem kod masovno generiranih AI videa i crtića nisu humor i apsurd.
- Razlika između kvalitetnog i nekvalitetnog sadržaja je ponajprije u namjeri i odgovornosti autora prema djetetu. Kvalitetan sadržaj ne mora biti izravno edukativan. Humor, mašta i apsurd oduvijek su dio crtića. No postoji razlika između osmišljene priče koja potiče maštu i nasumičnog nizanja atraktivnih prizora kojima je cilj zadržati pozornost - govori.
- Posebno je problematično kad se sadržaj predstavlja kao edukativan, a to nije. Ako video navodno poučava slovima, bojama ili brojevima, informacije moraju biti točne i primjerene dobi. Inače dijete zbunjuju umjesto da ga uče - dodaje.
Veliku ulogu tu imaju i roditelji, koji trebaju obratiti pažnju na to kakav sadržaj njihova djeca konzumiraju.
- To što dijete traži da mu ponovno pustimo neki video ne znači da iz njega nešto uči. Broj pregleda govori koliko je sadržaj popularan, ali ne i koliko je kvalitetan - napominje Kager.
Kaže kako roditelji ne moraju birati između potpune zabrane i prepuštanja djeteta algoritmu. Bolje je unaprijed odabrati što smatraju primjerenim, nego pustiti da sljedeći video bira sustav preporuka.
- Ne treba vjerovati samo naslovu, oznaci "edukativno" ili šarenim ilustracijama. Problematičan prizor ne mora se pojaviti na početku, nego tek nakon nekoliko minuta. Zato je dobro unaprijed pogledati video koji planiramo pokazati djetetu, a još je bolje povremeno ga gledati zajedno s njim i razgovarati o onome što vidimo - dodaje.
Kada je riječ o procjeni kvalitete i namjere bilo kojeg, pa tako i AI sadržaja, najviše se govori o kritičkom razmišljanju. No, imaju li djeca kognitivni kapacitet za kritičko razmišljanje o nečemu što im je jednostavno zabavno?
- Kritičko mišljenje ne razvija se odjednom, nego postupno, s dobi, iskustvom i uz podršku odraslih. Od predškolskog djeteta ne možemo očekivati da samostalno procijeni vjerodostojnost sadržaja ili razumije kako je nastao. Mlađa djeca teško shvaćaju i to da netko sadržajem želi postići nešto drugo osim da ih zabavi - pojašnjava Kager.
Kager kaže kako s najmlađima treba početi jednostavnim razgovorima, prepoznavati što je u priči stvarno, a što izmišljeno, kako se likovi ponašaju i bismo li ih trebali oponašati. Sa starijima postupno uvoditi pitanja o autorstvu, namjeri i načinu na koji platforme preporučuju sadržaje.
- Cilj nije da djeca postanu nepovjerljiva prema svemu, nego da razviju zdravu znatiželju i naviku propitivanja. AI sadržaj može biti vrlo kvalitetan, baš kao što i sadržaj koji je napravio čovjek može biti netočan ili neprimjeren - govori.
Djeca, kao i odrasli, najbolje uče iz vlastitog iskustva, što je primijetila i naša sugovornica.
- Primijetila sam da ih iskustvo samostalnog stvaranja najbolje uči prepoznavati AI sadržaje. Kad su u sklopu školskog projekta sami izradili AI video reklamu, počeli su drugim očima gledati i sadržaje koje svakodnevno susreću - kaže.
Posljedice ekrana
Kager napominje da je veći problem od same besmislenosti sadržaja vrijeme koje dijete provodi ispred ekrana umjesto u igri, razgovoru i kretanju.
- Kod jezika je ključno da dijete uči kroz razgovor, pitanja i reakcije drugih ljudi. Video to ne može zamijeniti. Dugotrajno gledanje stoga može biti problem i kad sadržaj nije štetan, ako djetetu oduzima iskustva potrebna za razvoj - igru, čitanje, kretanje, razgovor i druženje - govori.
- Kako djeca rastu, važnije je uključiti ih u odabir i razgovarati o tome što je kvalitetno. Ne trebamo im stalno stajati iza leđa, ali izbor sadržaja ne bismo smjeli potpuno prepustiti algoritmu - zaključuje Dalia Kager.
Umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali njezine odgovore treba promišljeno procjenjivati, a tehnologija ne može zamijeniti vlastito razmišljanje ni odnose s drugim ljudima. Upravo zato program "Alati za moderno doba - AIMO! pametno koristiti AI" učenicima pruža priliku da uz konkretne primjere razvijaju AI pismenost, kritičko mišljenje i osobno odgovoran odnos prema tehnologiji.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....