Između 20 tisuća domaćih tvrtki koje izvoze, u najuži izbor za nagrade najboljih izvoznika 'Zlatni ključ' uvršteno je njih šezdesetak u 20 konkurencija. Kad su u pitanju najprestižnije nagrade, nagradu 'Zlatni ključ' za najinovativnijijeg izvoznika dobila je zagrebačka Pliva. U konkurenciji malih i mikro poduzeća 'Zlatni ključ' dobila je Jadrantuna iz Biograda, koja je osnovana 1997. kao joint venture ulaganje s japanskim proizvođačem ribe, a danas je u cijelosti u vlasništvu hrvatskih ribarskih obitelji.
Vodnjanski Infobip je najbolji u kategoriji srednjih izvoznika, a solinski AD Plastik u konkurenciji velikih tvrtki. Uz AD Plastik, u najužoj konkurenciji za najboljeg izvoznika među velikim tvrtkama bili su i Pliva i Valamar Rivijera. Dodijeljeno je još 15 nagrada 'Zlatni ključ' prema geografskom ključu, odnosno za najbolje izvoznika za 15 tržišta, od europskih i tržišta susjednih zemalja, do afričkih i američkih tržišta. Najboljim izvoznikom na naše najveće izvozne tržište, u Italiju, proglašen je tvornica ribe Cromaris d.d. u sastavu rovinjske Adris Grupe. Cromaris je jedan od najvećih svjetskih proizvođača orade i brancina, a 84 posto svoje proizvodnje izvozi. Odabir kandidata, izbor i nagrade najboljim izvoznicima organizirala je udruga Hrvatski izvoznici.
Na konvenciji je premijer Andrej Plenković istaknuo da robni izvoz kontinuirano raste zadnjih deset godina pa je njegov udio u BDP-u sa 16,7 narastao na 28,5 posto te je na tome čestitao izvoznicima.
O značaju izvoznika kazao je, govori i činjenica da je prihode na inozemnom tržištu, odnosno izvozu, ostvarilo samo 15 posto poduzeća u Hrvatskoj koja, međutim, zapošljavaju 51 posto ukupno zaposlenih, više od 60 posto ulaganja plasiraju u istraživanje i razvoj, ostvaruju tri četvrtine cjelokupne dobiti te gotovo četiri petine svih ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj.
Govoreći o poticanju izvozno orijentirane industrije, rekao je da se tu prvenstveno misli na reindustrijalizaciju i snažnu podršku poduzetništvu u primjeni pametnih i čistih tehnologija, veću zastupljenost energije iz obnovljivih izvora te digitalnu transformaciju.
To je put k povećanju konkurentnosti, kazao je te dodao kako će vladin fokus biti na razvoju sektora s velikim potencijalom rasta kao što su informacijsko-komunikacijske tehnologije, farmaceutika, biotehnologija, čiste tehnologije poput "solara" i vodika te nove tehnologije poput 3D printa, nanatehnologije i robotike.
Ponovio je kako će se nastaviti ulaganja u obrazovanje, željeznicu, širokopojasnu infrastrukturu za pristup brzom internetu itd.
"Naša ambicija je stvoriti novih 100 tisuća radnih mjesta u četiri godine, tj. do kraja mandata", kazao je.
Ključnim je izdvojio i dva cilja koja su bitna za izvoznike - uvođenje eura i ulazak u schengenski prostor.
Osvrnuo se i na Vladine mjere pomoći gospodarstvu uslijed poteškoća uzrokovanih korona krizom. "Djelovali smo brzo i tako sačuvali radna mjesta i omogućili gospodarstvu i poduzetnicima da premoste okolnost za koju nisu bili krivi i prebrode mjesece koje bi bez tih mjera bilo teško prebroditi", kazao je.
Odluka koju smo najavili, a Upravno vijeće HZZ-a jučer provelo je odluka predvidljivosti, poruka svima onima kojima je još uvijek potrebna ispružena ruka da znaju kako se pozicionirati sljedeća četiri mjeseca, rekao je.
Riječ je o odluci HZZ-a o primjeni potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom i potpora za mikropoduzetnike, koje se nastavljaju se i u razdoblju od rujna do prosinca ove godine.
Bago: Izvoznici su najbolje što Hrvatska ima
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago pohvalio je Vladu za nošenje s krizom jer korona je, kako je kazao, istinski temeljna promjena svih uhodanih mehanizama.
Vladu je prije svega pohvalio za socijalnu osjetljivost i borbu za radna mjesta te za ono što je napravljeno za turizam.
Istaknuo je da izvoznici čine 15 posto poduzeća u Hrvatskoj, ali zapošljavaju 51 posto svih zaposlenih u industriji, osiguravaju 62 posto svih investicija 66 posto ukupnog prihoda.
"Izvoznici su najbolje što Hrvatska ima, oni su zapravo kralježnica hrvatskog gospodarstva", kazao je Bago.
Od Vlade očekuju, kako je rekao, da bude i dalje socijalno osjetljiva ali i da se intenzivira lokalizacija i regionalizacija.
Za izvoznike bi bilo dobro da se radi na regionalizaciji, lokalizaciji i na tome da mi kao poslovni ljudi možemo napraviti testove bilo gdje u Hrvatskoj po skraćenoj proceduri, pa možda čak i po nekoj drugoj cijeni, kazao je Bago.