AI neće preko noći zamijeniti zanimanja, ali hoće zadatke

Hoće li umjetna inteligencija u budućnosti donositi odluke umjesto ljudi, koliko će radnih mjesta nestati zbog njezina razvoja i može li Europa uopće konkurirati Americi i Kini u tehnološkoj utrci – samo su neka od pitanja otvorenih na panel-raspravi „Umjetna inteligencija, podatkovni centri i ljudski um u dobu eksponencijalnih promjena“, održanoj na konferenciji „Izazov promjene“.

Premda umjetna inteligencija već preuzima dio poslova koje su donedavno obavljali ljudi, njezin najveći izazov nije samo tehnološki ili gospodarski, nego i društveni. Što se više oslanjamo na odgovore koje nam nude algoritmi, to je važnije pitanje hoćemo li u budućnosti uopće biti sposobni samostalno procijeniti jesu li ti odgovori točni.

AI treba energiju

Jedna od ključnih tema bila je sve izraženija tehnološka razlika između Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Goran Đoreski, direktor tvrtke Digital Realty i predsjednik Hrvatske udruge podatkovnih centara, upozorio je da se izgradnjom podatkovnih centara namijenjenih umjetnoj inteligenciji potpuno mijenja dosadašnja logika ulaganja. Dok su se tradicionalni podatkovni centri gradili u blizini velikih gradova, telekomunikacijskih mreža i poslovnih korisnika, novi se sve češće planiraju ondje gdje je moguće osigurati velike količine električne energije.

Poseban je izazov investitorima što nitko sa sigurnošću ne zna koliko će današnja tehnologija vrijediti za deset ili dvadeset godina.

- Ako želimo biti uspješni u umjetnoj inteligenciji, moramo biti integrirani u tržište, imati konkurentnu energiju i više ulagati u razvoj. Ne možemo se oslanjati samo na regulativu i zatvaranje vlastitog tržišta - poručio je Đoreski.

Zvonko Kostanjčar, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, upozorio je da se razvoj najnaprednijih modela umjetne inteligencije danas uglavnom odvija u velikim kompanijama, a ne na sveučilištima. Europa pritom ima i regulatorni izazov, jer stroga pravila o zaštiti podataka kompanijama otežavaju pristup i korištenje dijela podataka potrebnih za razvoj umjetne inteligencije.

Velik dio rasprave bio je posvećen budućnosti rada i obrazovanja. U raspravi se mogla čuti procjena da umjetna inteligencija neće preko noći zamijeniti čitava zanimanja, ali će postupno preuzimati sve više pojedinačnih zadataka, osobito onih koji se ponavljaju i temelje na obradi informacija. Đoreski je pritom upozorio da je uvođenje umjetne inteligencije u poslovanje mnogo složenije nego što se čini kada pojedinac koristi javno dostupan chatbot.

- Najprije treba automatizirati jednostavne i ponavljajuće poslove, zatim razviti procedure unutar organizacije i na kraju povezati umjetnu inteligenciju s internim podacima kompanije. Tek tada možemo govoriti o stvarnom preuzimanju dijela poslova – istaknuo je.

No već se sada pojavljuje problem za mlade koji tek ulaze na tržište rada. Odvjetnik Ozren Kobsa upozorio je da su upravo jednostavniji zadaci, koje su nekada obavljali početnici, bili važan dio njihova profesionalnog razvoja. Mladi pravnici su kroz istraživanje sudske prakse, pripremu dokumenata i analizu predmeta postupno stjecali znanja potrebna za složenije poslove. Danas umjetna inteligencija dio tih zadataka može obaviti za nekoliko minuta. Time se povećava produktivnost, ali se istodobno otvara pitanje kako će nove generacije steći potrebno iskustvo.

Slične promjene očekuju se i u drugim profesijama. Umjesto da samostalno pripremaju sve analize, zaposlenici će sve češće dobivati gotove prijedloge umjetne inteligencije, a njihov će zadatak biti provjeriti ih, procijeniti i preuzeti odgovornost za odluku. Kostanjčar smatra da zbog toga obrazovanje mora još više inzistirati na temeljnim znanjima.

- Umjetna inteligencija moći će napraviti analizu i ponuditi rješenje, ali čovjek će morati biti sposoban to rješenje vrednovati i preuzeti odgovornost za odluku - naglasio je.

Temeljna znanja

Zvonimir Galić, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upozorio je da dostupnost umjetne inteligencije, jednostavnost korištenja i uvjerljivi odgovori stvaraju osjećaj da korisnici mogu brzo i lako doći do znanja, čak i u područjima o kojima gotovo ništa ne znaju. Kobsa ipak naglašava da korištenje umjetne inteligencije ne mijenja temeljno pravilo profesionalne odgovornosti. Po njemu, bez obzira na to je li dokument pripremio čovjek ili računalni sustav, odgovornost ostaje na osobi koja ga je prihvatila i potpisala. Što više umjetna inteligencija može napraviti umjesto čovjeka, to će važnije biti da čovjek razumije ono što ona radi – i da ima dovoljno znanja da procijeni kada joj može vjerovati, a kada ne.

Sadržaj omogućavaju UMFO i Zagrebačka burza